Žene u Crnoj Gori bi trebalo da budu aktivne i solidarne, a patrijarhat ne smije stajati na putu budućnosti i napretku crnogorskog društva poručeno je sa Osmomatrovskog marša, koji je održan danas u Podgorici.
Učesnici Osmomartovskog marša koji su, povodom Međunarodnog dana žena, organizovale nevladine organizacije (NVO) Centar za ženska prava i Anima, kretali su se od Trga nezavisnosti, ulicom Slobode, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do zgrade stare Vlade, odakle su se vratili na mjesto sa kojeg su krenuli.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, kazala je da žene na Osmi mart ne bi trebalo da sjede u kuhinjama ili restoranima nego, kako je rekla, treba da budu aktivne, da društveno promišljaju i da budu solidarne.
„Sigurna sam da se u ovom trenutku svaka žena u Crnoj Gori suočava sa nekom poteškoćom u ostvarivanju svojih prava, bilo da je to pokušaj da pomiri privatni i poslovni život, bilo da je to pokušaj da se zaposli, da se izbori za svoja radna prava, gdje često imamo brojna kršenja koja se nikome ne prijavljuju“, navela je Raičević.
Ona je istakla da je apel sa Osmomartovskog marša poziv ženama na solidarnost, dodajući da žene imaju formalnu, ali ne i suštinsku ravnopravnost.
„Imamo jedan nivo stečenih prava, ali bojim se da ćemo morati da ih branimo, sudeći po dešavanjima u okruženju, po jednom tradicionalnom talasu koji je zahvatio region, po izjavama crkvenih poglavara, konzervativnih političara. Važno je da znamo da je ovo nešto o čemu treba stalno da razmišljamo i u čemu treba solidarno, zajedno da istrajemo“, poručila je Raičević.
Aktivistkinja i koordinatorka protesta žena korisnica naknada iz Bijelog Polja, Rosanda Lola Peković, kazala je da žene moraju biti jake i dosljedne, solidarne i povezane, kako bi se izvukle iz „kandži muških političkih moćnika“.
„Oni svjesno ignorišu naše temeljne vrijednosti i pokušavaju na svaki način da ponize naše ljudsko dostojanstvo. Najsvježiji primjer su 22 hiljade majki, kojima su nezakonito oteli ostvareno pravo na naknadu. Već godinu i tri mjeseca se borimo na ulici za ustavno pravo koje smo ostvarile“, navela je Peković.
Ona je kazala da postoji veliko nerazumijevanje građana.
„Oni nisu svjesni da se kroz naše mirne, nenasilne i demokratske proteste, kroz naš problem zalažemo za pravnu sigurnost koja je neophodna svakom građaninu u zemlji u kojoj vlada kriminal i bezakonje, gdje su institucije potpuno zarobljene, gdje se ne poštuje vladavina prava i sloboda. Zbog toga su potrebni marševi, protesti i građanska neposlušnost“, kazala je Peković.
Aktivistkinja i izvršna direktorica NVO „Ja djelujem“ Drita Llolla, kazala je da crnogorsko društvo posebno treba da se bavi pitanjem rodne ravnopravnosti unutar porodičnih struktura.
„Uloga ćerke u porodici ili djevojke u društvu ne smije biti uslovljena njenim biološkim karakteristikama. Ćerke imaju pravo da se obrazuju i naslijede isto kao i sinovi. Jedna žena može biti uspješna u bilo kojem poslu isto kao i jedan muškarac. Ovo bazično uvjerenje treba da se usvaja još od ranog djetinjstva upravo u porodici, a odatle da se širu u društvu“, smatra Llolla.
Patrijarhat, kako je rekla, ne smije stajati na putu budućnosti i napretku crnogorskog društva.
„Moramo nastaviti put zapadnih težnji gdje je motor progresa društva pojedinac i njegov intelektualni i kreativni kapital. Ovo je zadatak i izazov nove generacije danas. Počinimo sa promjenama u našim porodicama, za jednake mogućnosti za žene, za jedno pravedno i stabilno crnogorsko društvo“, rekla je Llolla.
Magistrica urbanizma, Sonja Dragović, kazala je da žene ne treba da budu zatvorenice svoje kuhinje i dnevne sobe, već da treba da se pravednije rasporedi rad koji se odnosi na brigu o domu, mladima, starijima, „koja ne treba da da padne na ženska pleća“.
„Kapitalistički razvoj grada je neprijatelj feminizma i žene, jer na prvom mjestu stavlja profit, a ne zajedničke prostore, mjesne zajednice, parkove, prostore u koje možemo da uđemo besplatno da uživamo i u kojima možemo da podržimo jedini druge“, objasnila je Dragović.
Filmska teoretičarka i glavna urednica časopisa Camara Lucida, Maja Bogojević, istakla je da je Osmi mart prilika da se svi prisjete pretkinja i da se obilježi kultura otpora ratu.
„Rat i nasilje nisu svojstveni ženama. Ratove vodi neko drugi, ne u naše ime, ne u moje ime“, poručila je Bogojević.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR