U posljednjih pola godine, svake nedjelje u 12 i 30 na talasima našeg radija imali ste priliku da slušate razgovore sa najboljim crnogorskim studentima. Gošća posljednje emisije Sapienti sat je Katarina Lazović koja nam se javila iz Mađarske gdje završava master studije iz ruralnog razvoja i agrobiznisa. U toj se državi, kaže, snašla poprilično dobro.
„Ali to je nekako dio moje ličnosti da mislim da se mogu snaći gotovo svuda. Dobro se snalazim još uvijek i mislim da, kad jednom uspijete, nikada ne prestajete da se snalazite u inostranoj zemlji“, dodaje Lazović.
Mađarska je, ocjenjuje, jako divna zemlja, ljudi su jako prijatni, u jednu ruku i dosta konzervativni. Ipak, Katarina se našla u govornom području koje je za nju potpuno strano.
„Mađarski jezik je jako težak. Zapravo, spada u pet najtežih jezika za naučiti pa imam sreću što studiram na engleskom. Trudim se da naučim i jezik, što je malo sporiji proces, ali možda nešto i od toga bude na kraju“, navodi ona.
Za Mađare je karakteristično, ističe, i to da ne govore engleski već njemački jezik pa je samim tim komunikacija otežana. Jezička barijera, njoj ipak ne predstavlja problem.
„Vrlo su druželjubivi i vole da upoznaju ljude iz drugih zemalja“, ističe Lazović.
Kada je posrijedi snalaženje u Mađarskoj, olakšavajuća je okolnost i činjenica da joj nije prvi put da boravi u drugoj zemlji. Kako se već deceniju bavi folklorom, uspjela je da poprilično proputuje, a inostranstvo obilazi i privatno. Ne trudi se da po ljepoti rangira mjesta koja je posjetila, već u svakoj državi uspijeva da nađe nešto što joj se dopada.
„Mišljenja sam da kada putujete uvijek ostavite dio srca u određenoj zemlji. Ne bih se usudila da izdvojim samo jedno mjesto iz prostog razloga što želim da vidim nešto bolje, više, ljepše“, otkriva Katarina.
{youtube}dM6T6jzsTnI{/youtube}
Upitana da li svoj potez da se bavi folklorom smatra hrabrim, s obzirom na to da je u našoj kulturi trenutno fokus na netradicionalnim vrijednostima, Lazović odgovara – povratak tradiciji je neminovan.
„Možda je poprilično hrabro ali je moje lično i skromno mišljenje da ćemo sve više početi da cijenimo tradicionalne vrijednosti i da im se vraćamo. Što više putujem, u to sam sve više uvjerena“, rekla je ona.
Godine bavljenja folklorom su je naučile da cijeni ono što je njeno, odnosno, tradiciju zemlje iz koje dolazi.
„I to mi je mnogo pomoglo da počnem da cijenim tradicije drugih ljudi. Ukoliko želite da studirate vani to je zaista važno jer ćete naići na veliki broj ljudi iz različitih zemalja i kultura koje možda ne možete da shvatite ali moraćete da poštujete“, ističe Katarina.
Naši su studenti u inostranstvu, tvrdi, svojevrsni ambasadori crnogorske kulture. Ni ona nije izuzetak.
„U principu, ljudi su dosta zainteresovani za jezik kojim pričamo, za neke tradicionalne vrijednosti. Uvijek je tema hrana jer je nekako najlakše ljude povezati preko punih stomaka. Pričam ljudima da imamo lijepa vina, pršutu, jako kvalitetne mliječne proizvode, maslinovo ulje“, priča nam Lazović.
Ipak, prilikom „promocije“ naše države, Katarina najradije stavlja akcenat na prirodu.
„Volim da kažem da je ljepota Crne Gore upravo u činjenici da možete da budete na vrhu planine i nakon pet-šest sati da se kupate u moru. Na to i dobijam uvijek najljepšu reakciju“, naglašava ona.
Pokušala je, kaže, i da svog kolegu iz Portugala nauči našem jeziku, ali nisu odmakli dalje od početnog nivoa. Ipak, njen je pulen uspio da nauči ono najbitnije – pozdrave i kako se na crnogorskom jeziku nazdravlja.
„U principu, ljudi lako odustanu zato što to nije tečan jezik i nije im primamljiv. Neko mi čak kaže i da para uši, da nije toliko mekan jer imamo te tvrde sugalsnike u jeziku pa nije toliko privlačan za naučiti “, objašnjava Katarina.
Crnogorski studenti - inteligentni ali i kompetitivno nastrojeni
Najbolja studentkinja svoje generacije, dobitnica nagrada Atlas fondacije i „19. decembar“ uvidjela je da joj konkurencija nije ni malo naivna.
„Mislim da su naši studenti jako inteligentni. Takođe, u posljednje je vrijeme primjetan trend da se visokoškolci, koji strijeme tome da budu najbolji, ne bave samo time čime studiraju“, kaže ona.
Podsticaja najboljima, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu, smatra Katarina, ne fali.
„Zaista je veliki broj stipendija, praksi, stručnih razmjena koje naši studenti mogu da dobiju. Mislim da je veliki broj studenata koji se odlučuju da odlaskom u inostranstvo steknu nova iskustva“, navodi Lazović.
Dodaje da smo kao nacija jako ponosni. Posebno kad u nečemu uspijemo.
„I uvijek želimo da grabimo više, bolje i dalje. Jako smo kompetitivno nastrojeni“, naglašava ona.
Sa Katarinom smo takođe razgovarali o prednostima i manama našeg obrazovnog sistema, položaju crnogorskih studenata ali i o GMO hrani i urbanoj agrokulturi. Za sve one koji su propustili finalni Sapineti sat donosimo kompletan snimak pametnima dovoljne emisije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR