9 °

max 14 ° / min 8 °

Četvrtak

25.04.

14° / 8°

Petak

26.04.

16° / 8°

Subota

27.04.

19° / 10°

Nedjelja

28.04.

22° / 12°

Ponedjeljak

29.04.

24° / 14°

Utorak

30.04.

24° / 16°

Srijeda

01.05.

22° / 14°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
EKSKLUZIVNO: Pogledajte kako je kralj Nikola izgledao u ogledalu austrijske karikature

Istorija

Comments 4

EKSKLUZIVNO: Pogledajte kako je kralj Nikola izgledao u ogledalu austrijske karikature

Autor: Mirjana Dragaš

  • Viber
Piše Vladimir Jovanović

Uz sultana Turske Abdula Hamida II, cara Bugarske Ferdinanda I, kralja Grčke Đorđa I i kralja Srbije Petra I, on je monarh ozloglašenih „balkanskih načela“.

Pohlepan, grandoman, hvalisavac, reinkarancija dvorskih luda, „reketaš“ u međunarodnim odnosima, ominozni satelit Petrograda sa rusifikovanim nadimkom – Nikita.

Nikolu I Petrovića, knjaza, pa kralja Crne Gore, tako austrijska karikatura s početka 20. vijeka predstavlja. Prednjači „Humoristički neđeljnik Die Muskete“ („Humoristische Wochenschrift Die Muskete“). Moderno dizajniran, luksuzno štampan i tiražan, pokrenut 1905. u Beču, izlazio je svakoga četvrtka do 1941. godine.

O autorima čije ću karikature, objavljene na stranicama „Die Muskete“, ovđe reprodukovati, nekoliko napomena:

FRIC ŠENPLFUG (1873–1951), crtač, slikar, grafički dizajner, autor i umjetničkih razglednica. Suosnivač „Die muskete“. Radio i za „Wiener fliegenden Blätter“, „Wiener Figaro“, „Bombe“, londonski „Sketch“.

KARL J. POLAK (1877–1954), studirao na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U početku radio samo kao slikar, da bi ga 1904. crteži iz rusko-japanskoga rata lansirali u traženoga karikaturisu. Takođe dizajnira brojne plakate. Postoji nekoliko antologija sa njegovim djelima.

JOZEF DANILOVAC (1877–1945), po očevom porijeklu Srbin, studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. U „Die Muskete“ radi i kao grafičar i karikaturista. Najveću popularnost dostigao izradom naslovnica kataloga za željezničku kompaniju „Märklin“.

KARL A. VILKE (1879–1954), njemačko-austrijski slikar i karikaturista, studirao u Lajpcigu. U „Die Muskete“ od 1905. do 1918. god. Kasnije dizajnirao knjige i pozorišne predstave. Podržavao anšlus Austrije Njemačkoj i avanzovao funkciju u nacističkome establišmentu.

GEORG V. ŠTIBORSKI (1881– 1966), slikar i karikaturista, djela su mu i sada tražena na tržištu slika.

U odnosu na vanjsku politiku, „Die Muskete“ i karikaturisti su na zvaničnoj liniji Austro-Ugarske (K. und K. – Kaiserlich und Königlich). Iz te optike ocrnjuju se u Velikome ratu (1914–1918) neprijatelji, saveznici u Antanti: Rusija, Srbija, Francuska, Velika Britanija, Belgija, Japan, Italija, Portugal, Rumunija, SAD, Grčka. Među njima je Crna Gora.

Kroz pranje ruku u lavoru krvi, skupa sa Nikolajem ruskim i Petrom srpskim, „Die Muskete“ žigoše navodnu umiješanost crnogorsku u zločin u Sarajevu – ubistvâ 15/28. juna 1914. K. und K. prijestolonasljednika i nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije.

To je besramna insinuacija: ni za stotinu proteklih godina nije otkrivena bilo kakva uloga Crnogoraca u sarajevskome atentatu. Kralj Nikola poslao je telegram sa izjavama saučešća austrougarskome caru Francu Jozefu. Kako je 1914. objavio „Glas Crnogorca“ (br. 33, Cetinje, 21. juna po starome kalendaru), crnogorski monarh je „naredio petnaestodnevnu dvorsku žalost“. Na Cetinju je tada službeno ocijenjeno da je sarajevski atentat „bezumni teroristički akt usamljenih fantasta, naišao i kod nas svuda na opšte žaljenje i na jednodušnu, najoštriju osudu“...

Bečka anticrnogorska propaganda je postojala godinama prije početka Velikoga rata. Karikature su objavljene u kontekstu poznatih istorijskih događaja: austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine i aneksione krize (1908-1909), proglašenja Kraljevine Crne Gore (28. avgusta 1910), te Prvoga i Drugoga balkanskoga rata (1912-1913).

Ali, postoje izuzeci: manji broj karikatura su za povod imale sada ne toliko poznate istorijske događaje.

Karikaturista početkom 1910. prikazuje Nikolu I u moru ispred Bara kako sokoli dvojicu Crnogoraca da u čamcu ponosno veslaju prema zastrašujućim ratnim brodovima, jer su, veli „Nikita“, „lijevo krilo ruske armije“!

O čemu se radi?

Na bazi čl. 29. Berlinskoga ugovora, Austro-Ugarska je obavljala sanitarno-policijsku kontrolu crnogorskih teritorijalnih voda. Pa strani ratni brodovi, ni uz saglasnost crnogorskih vlasti, decenijama nijesu mogli da uplovljavaju u Luku Bar (Pristan). Krajem 1909. pomenuta odredba prestala je da važi. Čitava divizija francuskoga ratnoga brodovlja, zapovijeda joj jedan admiral, usidriće se u barskoj luci, „pozdravljajući Crnu Goru sa 21 topovskom salvom; na isti način odgovorila je baterija Crnogorske vojske sa rta Volujica; vijest je prenijela gotovo sva evropska štampa“; etc.

Posljednja pośeta kralja Nikole Beču u proljeće 1912. sljedeća je karikatura inspirisana ne tako poznatim događajem. Pratili su ga ministar inostranih poslova Kraljevine Crne Gore Dušan Gregović, general Mitar Martinović, maršal dvora Slavo Ramadanović, ljekar Božidar Perazić i kapetan Blažo Vrbica.

Karikatura sa naslovnice „Die Muskete“ prikazuje kralja Srbije kako šćućuren śedi na osovini točkova kočije u kojoj se Nikola I, izgleda u pratnji nadvojvode F. Ferdinanda, vozi ulicama Beča!

Takođe, držim da nijesu suvišna pojašnjenja karikature „Die Muskete“ od 14. novembra 1912, čiju sam egidu preveo kao „Kotrljači Leopoldovog bureta“.

To je K. und K. ministar vanjskih poslova – Leopold von Berhtold (1863 –1942).

Na početku balkanskih ratova on je na udaru kritika austrijske militarističke klike – a nju „Die Muskete“, kao „oficirsko glasilo“, reprezentuje – da ne preduzima djelotvorne mjere da bi zaštitio interese Austro-Ugarske pred naletom združenih i od Rusa ohrabrenih napada balkanskih država na Otomansku carevinu.

Karikturista slika L. Berhtolda u buretu, aludirajući na Diogena (antički filozof, oko 412–323. god. st. ere, živio u buretu). Četvorica balkanskih monarha – bugarski, crnogorski, grčki i srpski, zabavljaju se kotrljajući to „Diogenovo“ bure uz potporu snažne mračne osobe – očigledno „baćuške“.

Već u narednome broju „Die Muskete“ opet će karikirati L. Berhtolda. Prikazaće ga, kao K. und K. zvaničnika kako kleči pred pobjednicima u ratu sa Turskom, balkanskim monarsima koji su zaogrnuti Plaštom Proroka Muhameda.

Karikatura koju „Die Muskete“ donosi na naslovnici od 29. maja 1913, prikazuje nadvojvodu F. Ferdinanda, „dvorskoga konjušara“ u „balkanskome cirkusu“, tj. u društvu grabljivih kraljeva Crne Gore, Srbije i Bugarske. To je kritika oprezne politike, koju je nadvojvoda zagovarao, upozoravajući bečke militariste da će oštar pristup prema Srbiji dovesti Austro-Ugarsku u fatalni sukob sa Ruskom carevinom, a što bi moglo rezultirati uništenjem obaju carstava – to se uistinu i desilo.

Serijal zaključujem karikaturom iz izdanja „Die Muskete“ od 23. marta 1916, đe je kralj Nikola vlasnik radnje s polovnom robom u Lionu (Francuska), međustanicom njegove emigrantske kalvarije.

Iza njega, na tome buvljem „sajmu u Lionu“ – posprdno ga karikaturista upoređuje sa čuvenijim sajmom u Lajpcigu – prikazan je Petar srpski, sa svojom emigrantskom „radnjom“. Tu je i izvjesna „radnja“ pod hrvatskim barjakom, aluzija na Hrvate, K. und. K. državljane iz emigrantskoga „Jugoslovenskoga odbora“. A naspram je „radnja“ Esad-paše Toptanija (Albanac, 1912-1913. turski zapovjednik odbrane Skadra, kapitulirao pred crnogorskim trupama, saradnik Srbije u potkopavanju novoustrojene države Albanije; ubijen 1920 u Parizu)...

U osvit 20. vijeka, enormnim razvojem i distribucijom štampanih medija, karikatura će postati ubojito propagandno sredstvo.

Fenomen karikature, od revolucionarne 1848. do početka Velikoga rata, tema je značajnih akademskih radova. Roj Daglas napisao je „Velike nacije ipak u okovima. Karikaturističke vizije Carstva 1848-1914“ (Njujork 1993). Kristijan M. Keler je 2008. na

Bečkome univerzitetu odbranio disertaciju „Neprijatelj. Nacionalni stereotipi u karikaturama iz Prvoga svjetskog rata na primjeru humorističkoga neđeljnika Die Muskete“.

Crnogorska istoriografija, međutim, nema ništa nalik takvim specijalističkim studijama.

Primjerci „Humoristische Wochenschrift Die Muskete“ pohranjeni su u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci (Oesterreichische Nationalbibliothek).

Za crnogorsku javnost premijeru 20 karikatura sa prijevodima egida i dijaloga objavio sam u štampanome izdanju časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja „Ars“ (god. XVIII, br. 3/16).

Na Portalu „Antena M“ je njihova kompletna internetska promocija na crnogorskome jeziku...

SLIKA 1

 

ČOVJEK ČASTI. — „Pošto me je Austrija platila, ja sam namiren. Rusija, oduvijek tako plaća; a i Engleska će plaćati. Ja znam kako se to radi“. („Die Muskete“, 29. oktobar 1908. Autor: Fric Šenplfug)

SLIKA 2

SAVEZNICI. — [PETAR I]: „Dakle, sad je [K. und K. aneksija Bosne i Hercegovine] potpisana i pečatirana. Ali, pričaj mi, o moj slavni knjaže i brate, kad mi pobjedimo Austriju, pa je podjelimo, hoćeš li me onda pokrasti?“ [NIKOLA I]: „O, moj slavni kralju i brate, duše su nam ponekad stvarno śedinjene. Jer, viđi nešto, isto sam i ja tebe htio da pitam“. („Die Muskete“, 7. januar 1909. Autor: Fric Šenplfug)

SLIKA 3

BALKANSKI MONARSI I NJIHOVA NAČELA. — ABDUL HAMID: „Svijet želi biti prevaren“. — CAR FERDINAND:  „Naši dužnički registri će biti ukinuti!“ — KNJAZ NIKOLA: „Novac ne smrdi“. — KRALJ PETAR: „Onaj ko preživi je u pravu“. („Die Muskete“, 6. maj 1909. Autor: Karl Jozef [Polak])

SLIKA 4

BAR. — „Đeco, veslajte hrabro! Pred ovim Fracuzima vi ste 'lijevo krilo' slavne ruske armije!“ („Die Muskete“, 20. januar 1910. Autor: Jozef Danilovac)

SLIKA 5

ZAMJENA. — „Dvorske lude danas ne postoje. Ali, velike sile sada imaju balkanske kraljeve“. („Die Muskete“, 25. august 1910. Autor: Karl Jozef [Polak])

SLIKA 6

NAJMLAĐI KRALJ. — „E braćo, kako sada u svijet stoje stvari, mi ćemo uskoro imati najstariju dinastiju“. („Die Muskete“, 27. oktobar 1910. Autor: Jozef Danilovac)

SLIKA 7

JEDAN NEUSPJEH. — [KRALJ NIKOLA]: „Oče Care, spržite prokletstvom  naše neprijatelje, svaštočinje!“ — [CAR NIKOLAJ]: „Odmah ću to završiti, dragi moj Nlikita... Ah, Sveta Majko Božija, paščad mi ukradoše baterije“. („Die Muskete“, 15. jun 1911. Autor: Jozef Danilovac)

SLIKA 8

DUH JE SPREMAN... — NIKOLA: „Đeco, držite me ili će se pričati o katastrofi nevjernika!“ („Die Muskete“, 27. jul 1911. Autor: Karl A. Vilke)

SLIKA 9

BEČKI BALKANSKI ČVOR. — KRALJ PETAR: „Neću mu [kralju Nikoli] dozvoliti da igđe ide bez mene; i ja hoću da budem kao on!“ („Die Muskete“, 20. jun 1912. Autor: Fric Šenplfug)

SLIKA 10

VOĆE JE ZRELO. — „Čudno! Možete pośeći koliko želite, četvrtina i dalje preostaje“. („Die Muskete“, 10. oktobar 1912. Autor: Jozef Danilovac)

SLIKA 11

SIMFONIJA BALKANIKA. — „Evropski koncert sa novim instrumentima“. („Die Muskete“, 31. oktobar, 1912. Autor: Karl A. Vilke)

SLIKA 12

KOTRLJAČI LEOPOLDOVOG BURETA. — NIKOLA: „Slijedite me, prijatelji!...“ („Die Muskete“, 14. novembar 1912. Autor: Jozef Danilovac)

SLIKA 13

K. UND K. REZIGNACIJA. — „Austrougarski zvaničnici se nadaju da će čak i novi nosioci Prorokova Plašta biti od koristi“. („Die Muskete“, 21. novembar 1912. Autor: Fric Šenplfug)

SLIKA 14

DRHTI, EVROPO! — CAR NAD CAREVIMA: „Ne bojim se ničega više – ruku pod ruku s vama, vi ste na barikadama moje dolazeće epohe!“ („Die Muskete“, 17. april 1913. Autor: Fric Šenplfug)

SLIKA 15

IZ BALKANSKOGA CIRKUSA. —  KONJUŠAR FERDINAND: „Sa ovom stokom dok sam živ neću se više raskusuravati“. („Die Muskete“, 17. april 1913. Autor: Fric Šenplfug)

 

SLIKA 16

SARAJEVO. — „Peremo ruke od njega!“ („Die Muskete“, 16. jul 1914. Autor: Fric Šenplfug)

SLIKA 17

PRODUKTI RUSKE LABORATORIJE. (PLANIRANJE UNIJE SRBIJE I CRNE GORE). — „Da li će ovaj blizanac uopšte moći slobodno hodati?“ — „To mu nije ni potrebno, dobijaće sve što mu je treba iz Petrograda“. („Die Muskete“, 23. jul 1914. Autor: Jozef Danilovac)

SLIKA 18

JEDAN PRIJEDLOG. „Crnu Goru može savladati jedan jedini Austrijanc: poštar koji bi donio pozamašnu novčanu pošiljku“. („Die Muskete“, 13. avgust 1914. Autor: Fric Šenplfug)

 SLIKA 19

CRNOGORSKA EKONOMIJA. — [NATPIS PRVI]: „Krčma Crna Gora“. — [NATPIS DRUGI]: „Zbog nepovoljnih vremenskih uslova danas će se rat održati u dvorani. Nikola, vlasnik“. — [KOMENTAR]: „Ako ljudi nemaju za život, trebalo bi barem da imaju zabavu“. („Die Muskete“, 17. septembar 1914. Autor: Georg V. Štiborski)

SLIKA 20

LIONSKI SAJAM. — [NATPIS IZNAD „RADNJE“ KRALJA NIKOLE]: „Izuzetna prilika da se nabavi spašeni dvorski namještaj daleko ispod cijene“. — [KOMENTAR]: „Sajam u Lajpcigu može samo da nas imitira!“ („Die Muskete“, 23. mart 1916. Autor: Georg V. Štiborski)

 

Komentari (4)

POŠALJI KOMENTAR

flamantes

Karikatura je jasna slika dnevne politike, opterećena predrasudama, nerazumijevanjem, zluradošću, zlobom, pohlepom, ali jasna slika dnevne politike. Zlatni rudnik sociologa, a prostom svijetu zabava. Meni su karikature uvijek bile pojašnjenje za političke događaje u prošlosti.

Luka

A, na kraju se Srbi poćosali sa"carem junaka". Barem da je neko nešto naučio iz te epizode.

kurt

Duhovito, koliko god mi bilo teško da priznam