U toku snimanje posljednjih kadrova "Božićnog ustanka" na Cetinju, Sošić otkriva najzanimljivije detalje

Cetinje je posljednjih dana prijestonica sedme crnogorske umjetnosti - u toku je snimanje posljednjih kadrova televizijske serije „Božićni ustanak“.

Serija će, kako je za portal Antena M kazao njen scenarista i režiser Željko Sošić, biti premijerno prikazana ovog Božića.

Sošić je dodao da u svjetskoj umjetnosti primat ima žanrovska sprecifičnost u odnosu na kategorizaciju "klasika - alternativa". Tako je njegov projekat, kao i većina istorijskih drama, izuzetno komplikovan, skup i zahtjevan, zbog potrebe za rekonstrukcijom istorijskog konteksta. Mnogi će se gledaoci, naveo je, prvi put suočiti sa nekim istorijskim faktima i događajima.

U seriji, inače igraju Miodrag Radonjić, Sanja Popović, Nataša Ninković, Amar Bukvić, Mladen Nelević, Srđan Grahovac, Vojin Ćetković, Mirko Vlahović, Momo Pićurić, Marko Nikolić, Miloš Pejović, Mišo Obradović, Boro Stjepanović i ostali.

Pored razgovora, donosimo Vam i fotografije sa snimanja buduće, sigirni smo kultne, serije.

Antena M: Godinu dana nakon završetka prvog dijela serije, kako stoje stvari sa drugim dijelom?

-Rad na ovoj seriji počeo je prije četiri godine, istraživanjem istorijske građe i pisanjem prve verzije scenarija. Uslijedila je faza produkcijskih priprema, stvaranja koprodukcijskih odnosa sa Radio televizijom Crne Gore, obezbjeđivanje finansijskih sredstava, pa faza predprodukcije, odnosno neposrednih priprema snimanja.

Produkcija, odnosno samo snimanje započelo je prije godinu dana. Tada je snimano četiri nedelje. Drugi dio snimanja obavljen je u martu 2016. Nakon dvije nedelje snimanja, zbog nedostatka finansijskih sredstava snimanje je prekinuto i odgođeno.

Nakon zatvaranja finansijske konstrukcije, završnu fazu snimanja smo započeli 11. decembra i završavamo za nekoliko dana. Paralelno sa snimanjem, odvija se montaža slike. Po okončanju montaže slike, uslijediće montaža zvuka, a zatim i kompletna postprodukcija zvuka i slike. Planirano je da se prva epizoda premijerno prikaže na Božić 2017. god. Sledeće epizode će se prikazivati jednom nedjeljno.

Antena M: I u samom nazivu, ali i prema medijskim natpisima da se zaključiti da je „Božićni ustanak“ djelo u klasičnom smislu ... U doba kad preovladava alternativni izraz, nije li rizičan „povratak korijenima“?

-Mislim da u današnjoj svjetskoj umjetnosti više ne postoji podjela na klasičnu i alternativnu u estetskom smislu. Kad je film i televizijska produkcija u pitanju preciznije je govoriti o žanrovskim specifičnostima i podjelama. Ako govorimo o Crnoj Gori, jedva da postoji ikakva produkcija, pa se ni ne postavlja pitanje o klasici i alternativi.

Igrana televizijska serija "Božićni ustanak" po žanru je istorijska drama, koja je bazirana na istorijskim događajima iz kraja 1918. i početka 1919. godine. Opšte je poznato da u igranoj filmskoj i TV produkciji posebno mjesto zauzimaju produkcije epohe, dakle produkcije smještene u neki istorijski kontekst.

Takve produkcije su najkomplikovanije, najzahtjevnije i najskuplje, jer podrazumijevaju rekonstrukciju i izradu istorijskih kostima, scenografije i svih ostalih produkcijskih elemenata. To je posebno bilo teško u Crnoj Gori, u kojoj se tako nešto nije radilo uopšte, pa smo morali izrađivati svaki detalj i tražiti istorijske autentičnosti vrlo pažljivo i mukotrpno.

Radi se o seriji sa preko pedeset glumaca i oko tri stotine statista koje je trebalo kostimirati istorijski tačno i autentično. Imali smo preko sedamdeset posebnih lokacija koje je trebalo opremiti autentičnim scenografskim elementima, namještajem, rekvizitom, itd. Radi se, zaista, o velikom i zahtjevnom projektu na kom su radili provjereni filmski autori i profesionalci u svim sektorima, veliki broj glumaca iz Crne Gore i neki od najpoznatijih glumaca regiona, i već sada mogu reći da smo uspjeli u najvećem procentu ciljeva i standarda koje smo postavili pred sebe na početku rada.

Antena M: Kazali ste ranije da se nadate kako ćete ovom serijom rasvijetliti osnovne istorijske činjenice o događaju koji je skrivan gotovo cijeli vijek. Zaključujem iz toga da smatrate da umjetnost treba da bude angažovana, ali moje pitanje je – Da li se crnogorskoj umjetnosti može pripisati taj epitet?

-U ranijim fazama rada sam se nadao, a sad sam siguran da će serija vrlo jasno i pravedno rasvijetliti istorijske činjenice o kojim se malo ili uopšte ne zna. Gledaoci će se sigurno prvi put suočiti sa nekim istorijskim faktima i događajima koje znaju samo rijetki poznavaoci tog perioda. Ali, meni je kao autoru bilo najvažnije da napravim dobru seriju, dobar i zanimljiv proizvod elemenata koji su osnova mog posla. Uskoro će javnost imati priliku da sudi o tome.

Što se tiče angažovanosti, ona je u širem smislu oduvijek svojstvena umjetnosti. To se pogotovo odnosi na film i TV produkciju. U tom smislu, crnogorska umjetnost, i produkcija, toliko koliko je ima, se ne razlikuje od ostalih.

Antena M: Još jednom bih Vas citirala – kazali ste, takođe, da Vam je cilj da napravite kvalitetno djelo. Kako znate da je film/komad dobar?

-Ponoviću da je i meni i mojim saradnicima najvažniji cilj oduvijek bio da napravimo dobru seriju, koja će prije svega biti produkcijski, scenaristički, glumački, scenografski, kostimski i tehnološki ozbiljan projekat. Mi smo tako pristupili poslu, a da li smo uspjeli procijeniće javnost i svaki gledalac kad se serija bude prikazivala.

Mada je ova serija i prije prikazivanja zavrijedila nekoliko zanimljivih prikaza i analiza. Neki od medijskih poslenika, poput vidovitih i duhovitih kolumnista "Vijesti" analizirali su seriju "Božićni ustanak" kao predizbornu propagandu, neuspješno jednodimenzionalno djelo itd. Naravno, to što se rad na seriji nije još ni završio, i što je od početka rada prošlo nekoliko izbornih ciklusa, nije bilo prepreka za donošenje takvih sudova.

Antena M: Kada smo već kod vrednovanja, da li ste zagovornik one teorije da su dobri kritičari loši umjetnici?

-Ne znam za tu teoriju. Neka svako radi svoj posao kako zna i umije.

Antena M: Gdje su vrednosni sudovi, tu su i priznanja, koja sa sobom pored materijalne satisfakcije donose i „ličnu satisfakciju“. Gdje je granica, kako da umjetnik, a samim tim i njegova umjetsnost, ne postane žrtva sopstvenog ega?

-Nemaju samo umjetnici ego. Svaki čovjek je i produkt i žrtva sopstvenog ega, i ostalih struktura ličnosti, pa i umjetnik, čije se djelanje često mistifikuje. Svi autori ove serije imaju namjere, ciljeve, estetske standarde, promišljanje elemenata sopstvenih zanata i sve je to ugrađeno u ovo kompleksno i zahtjevno djelo.

Ali, ono će od trenutka prikazivanja imati svoje postojanje na koje autori više neće moći da utiču. U odnosu sa gledaocima i u njihovim utiscima postojaće i ova serija i to je priroda svakog umjetničkog djela. Ja sa velikim uzbuđenjem čekam taj susret gledaoca sa onim što smo uradili.

Razgovarala Tijana Radulović