Da novinar, i to lokalni, otkrije tajnu krađe slike jednog od najvećih slikara svih vremena, čini se kao scenario nekog visokobudžetnog svjetskog filmskog hita. A upravo to se nedavno dogodilo u stvarnosti s Klimtovim "Portretom gospođe" iz 1916.
No, da bi se došlo do tog trenutka, neophodno je proći kompletnu priču od trenutka kad je krađa otkrivena u Galeriji Ricci-Oddi 22. februara 1997, a koju je za BBC briljantno napisao Maks Paradiso.
Narednik karabinjera Salvatore Kavalaro bio je na sto čuda kad je tog dana virio s krova kroz svjetlarnik u stropu galerije i shvatio da lopov nipošto nije mogao s krova kroz otvor upecati sliku i podići je. A očigledno je bilo da je slika iz galerije ukradena upravo tim putem... jer na krovu su, zaboga, pronašli prazan okvir slike. Ili možda nije tim putem nego nekim drugim? A zašto bi onda okvir bio na krovu?
Da bi se stiglo do rješenja u maniru najboljih zapleta poznatih čak i u književnosti, neophodno je vratiti se još 10 mjeseci u prošlost, u godinu 1996. i senzaciju koju je zakuvala 18-godišnja brucoškinja umjetnosti Klaudija Maga. Kako je to već uobičajeno za njen fakultet, pregledala je cjelokupni opus Gustava Klimta, kad joj je za oko zapela nevjerovatna sličnost "Portreta gospođe" i izgubljenog "Portreta mlade gospođe" koji niko nije vidio još od 1912. I kako to već biva s inteligentnim ljudima, dovoljno mladima da im umovi ne budu indoktrinirani kasnijim obrazovanjem i odnosima s autoritetima, naprosto je snimila postojeću sliku, fotokopirala sliku izgubljenog djela iz kataloga i onda ih naprosto preklopila. Nije bilo sumnje. I jedna i druga žena s jedne i s druge slike imale su identičnu pozu pogleda preko lijevog ramena, madež na lijevom obrazu, šta sve ne, dotle da je postalo jasno da je riječ o identičnom prikazu jedne te iste osobe.
Koliko god je "mlada gospođa imala šal i šešir". Sve je upućivalo na senzacionalno otkriće da je riječ o Klimtovom jedinom dvostrukom portretu, naslikanom jedan preko drugog. Svoje otkriće prijavila je tadašnjem direktoru galerije Ferdinandu Arisiju. Koji sedmicu poslije, čim je uhvatio slobodan termin u lokalnoj bolnici, pokupio je studentkinju s fakulteta kako bi zajedno otišli da snime sliku. I doista, rendgen je ispod postojećeg portreta otkrio onaj koji je u tom trenutku slovio kao izgubljen već 84 godine. Odmah je iskrsnulo i istorijsko objašnjenje. U to doba Gustav Klimt naglo se i potpuno zaljubio u tu mladu djevojku iz Beča, dotle da je postala njegova muza. A onda je muza ubrzo iznenada umrla. Klimt je bio potpuno slomljen, nije mogao da živi od boli i zato je portret svoje muze, sa šeširom i šalom, preslikao tako da djevojka više nije imala ništa ni od odjeće ni od frizure kakve je imala na izvornoj slici.
Izvor: RTCG
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR