Koliko tačno ljudi u Crnoj Gori radi prekovremeno, nije poznato, jer veliki broj njih nije za to plaćen. Međutim, poznati su načini na koje poslodavci, i iz javnog i iz privatnog sektora, eksploatišu zaposlene tako što ih primoravaju da rade prekovremeno, bez ikakve nadoknade - bilo novčane, bilo u slobodnim danima.
Evo koji su najčešći načini izbjegavanja plaćanja prekovremenog rada:
1. Ne vode evidenciju
Poslodavci ne vode evidenciju o prekovremenom radu, tako da radnici mogu da rade i po nekoliko sati duže dnevno, vikendima i praznicima, ali nemaju mogućnost da dokažu da su zaista i radili. Ugovori o radu između ostalog sadrže i odredbu o tome koliko traje radni dan. Iako on, recimo, traje osam sati, u praksi radnici ostaju duže.
2. Na posao se dolazi ranije
U pojedinim djelatnostima, radnici na posao dolaze i po sat vremena ranije kako bi se pripremili za početak posla, i izlaze kasnije kako bi sve što je tokom dana rađeno vraćeno u prvobitno stanje (na primjer u ugostiteljstvu). Naravno, sve bez naknade, jer se podrazumijeva da te poslove treba obaviti.
3. Preraspodjela radnog vremena
Predviđeno je da radno vrijeme dnevno traje osam sati, ali poslodavci po zakonu mogu da uvedu preraspodjelu radnog vremena.
U tom slučaju, u određenom vremenskom periodu od nekoliko sedmica ili mjeseci se radi više sati od predviđenog, da bi se nakon njegovog isteka radilo manje sati dnevno - u totalu se radi u prosjeku osam sati. U praksi se često dešava da ta preraspodjela potraje cijele godine, i da nikad ne stigne period kraćeg radnog vremena.
4. Slobodni dani umjesto novca
U pojedinim firmama praktikuje se da se umjesto plaćanja prekovremenog rada radnicima daju slobodni dani. Međutim, u praksi se često dešava da bez obzira što na njih imaju pravo i što im je dozvoljeno, oni te dane ne iskoriste jer nadređeni zbog obima posla ne mogu da ih odobre.
U pojedinim firmama se dešava da se internim aktima donese odluka da se broj sati koje su radnici odradili “obrišu”, i da imaju na raspolaganju samo pola od onoga koliko su imali.
5. Ne računa se priprema za rad
Nije tako rijedak slučaj da se u pojedinim firmama, poput banaka ili ugostiteljskih objekata dolazi na posao sat ranije prije nego što počne rad sa strankama ili gostima, i ostaje duže po završetku tog rada.
Međutim, zaposlenima se plaća samo vreme provedeno u radu sa strankama ili gostima.
6. Na terenu danima, na papiru nekoliko sati
Ima i slučajeva kada radnici po nekoliko dana provedu na terenu i zbog putovanja rade duže nego što je predviđeno. Međutim, u firmi im se to vodi kao redovno radno vrijeme.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR