4 °

max 5 ° / min 3 °

Ponedjeljak

23.12.

5° / 3°

Utorak

24.12.

6° / 1°

Srijeda

25.12.

8° / 1°

Četvrtak

26.12.

7° / 1°

Petak

27.12.

6° / -0°

Subota

28.12.

7° / 1°

Nedjelja

29.12.

7° / 1°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Čitaoci šalju: Značaj i ljepota crnogorskog gumna

Mozaik

Comments 0

Čitaoci šalju: Značaj i ljepota crnogorskog gumna

Autor: Milena Aprcović

  • Viber
S vrha znamenite crnogorske planine, čitaoci nam šalju prekrasne slike gumna.

Uz fotografije s Lovćena, podsjećamo na simbol ovih krajeva.

Gumno (ili u narodu odomaćeno guvno) nije svojstveno samo Crnoj Gori, već se može naći u svim zemljama regiona.

Ali, institucija koju je crnogorski patrijarhat od njega stvorio, kao i brojnost u selima četiri nahije čine ga crnogorskim simbolom.

Kulturno-istorijski identitet Crne Gore pored kodova ognjišta, čobanstva, oružja, vladičanstva i ostalih, u velikoj mjeri gradi i kult gumna.

 Osim osnovne funkcije, za potrebe vršidbe žita, gumno je kroz istoriju Crne Gore figuriralo kao složen antropološki simbol.

Evo nekih od značenja:

Kamen kao simbol trajnosti, krša Crne Gore. Takođe se kaže da je gumno vječno, jer je potrebna velika radna snaga i sloga da bi se napravilo.

Hljeb, jer je od “mlaćenja” pšeničnog zrna zavisio kvalitet brašna za domaćinstvo.

Zaštita porodice, plemena, države – Na guvnu su se sastajale starješine kako bi donosile važne odluke za zajednicu. I Njegoš je „izabran“ na gumnu Ivana Crnojevića.

Krug - Bitna stavka je i fizički oblik guvna, jer omogućava da svi budu na jednakim pozicijama. Gumno je obično pravljeno na zajedničkoj zemlji te je predstavljalo „neutralan teren“, a i između gumna i neba nema ničega.

Gumno je porodično nasljeđe i ostavlja se potomcima kao vrijedan poklon ako je pravljeno u dvorištu kuće.

Preteča trga – na gumnu su se sastajali muškarci da pjevaju narodne pjesme, žene da „ćakulaju“, momci i djevojke...

„Početak i kraj“ – na guvnu su se pokazivala djeca, ali i oplakivali pokojnici. Mada se češće koristilo za vesele prilike, poput ugovaranja vjeridbe, igranja kola, slave itd.

Igralište – Nakon vršenja, djeca su skakala s oboda na sredinu, u odbačenu slamu.

Sve navedeno je u pozadini izbora gumna kao simbola na Jezerskom vrhu.

Vuk Karadžić je u Rječniku zapisao:

"U Crnoj Gori i onuda po primorju, gumna su postavljena i okolomaćena kamenom.
Onamo se ponajviše po gumnima igra, jer su mnoge kuće po takvoj vrleti da valja tražiti mjesto gdje se može igrati, a i ljudi na kolomatu njihovom sjede i dogovaraju se za različne stvari.
Među one stvari koje djevojci ne mogu dospeti, broji se onamo i gumno.”

Šaljite nam i vi fotografije koje smatrate zanimljivim, na [email protected]

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR