Tajkun Igor Vladimirovič Kim, blizak Vladimiru Putinu, i njegova "Ekspobanka" dobili su dozvolu Komisije za zaštitu konkurencije da preuzme "Marfin banku". Biće to treća ruska banka u Srbiji, piše Blic.
Da li je ovo preuzimanje dio ruskog ekonomskog desanta na Srbiju i kakve političke posljedice on može imati?
Blic donosi činjenično stanje - koje su ruske investicije stigle u Srbiju poslednjih godina - bankarske, energetske, medijske... mjere se milijardama i skreću pažnju javnosti. Bave se samo firmama koje imaju politički uticaj.
Prva ruska banka na srpskom tržištu bila je "Moskovska banka", koja je na stigla još 2008. U septembru 2013. "Moskovska banka" preimenovana je u VTB banku. Nešto prije toga, krajem 2012, ruska "Zberbanka" kupila je austrijsku "Folksbanku", od kada posluje pod imenom "Zberbank Srbija" a.d. Beograd. "Zberbanka" je u februaru 2012. uzela filijale austrijske "Folksbanke" u jugoistočnoj Evropi.
Inače, u Rusiji ova banka ima udio od 28,2 odsto u bankarskom sektoru, što je čini najvećom bankom u zemlji. Koliko je Rusiji važan Balkan i Srbija govori i ovo - prema studiji Centra za evroatlantske studije iz maja ove godine: u Srbiji postoji više od 100 organizacija koje se finansiraju iz Moskve: više od 20 udruženja građana, 15 političkih pokreta, 15 proruskih i 10 ruskih medija. Najpominjaniji je "Sputnik", koji je ove godine stigao u Srbiju.
Prije sedam-osam godina u centru pažnje bile su investicije u energetiku. Sada je tu "ruski kredit" koji je baza ruskih radova na srpskim saobraćajnicama. U okviru toga, popravlja se dio barske pruge, pančevačka pruga, šest deonica na koridoru 10... Iz ruskog kredita nabavljeno i 27 novih dizelmotornih vozova iz Rusije.
Proizvođač autobusa "Ikarbus" imao je nakratko ruskog vlasnika - "Avtodetal", ali je ugovor raskinut. Rusi su bili zainteresovani i za beogradski metro...
Politički analitičar Cvijetin Milivojević smatra da uz ekonomski uvijek ide i politički uticaj.
- Svaka velika zemlja u investicijama koje ulaže u neku malu državu, poput Srbije, vidi najprije ekonomski, ali i politički interes. Svaka velika sila to radi, ne samo Rusija, već i Kina i SAD - kaže Milivojević.
On skreće pažnju na ankete koje govore o sve manjoj podršci građana EU.
- Vlast o tome neće da govori, ali više od tri četvrtine stanovništva je protiv ulaska u NATO, i isto toliko protiv ulaska u EU bez Kosova. Politički kurs ove zemlje ne postoji - kaže Milivojević.
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, vidi potencijalni politički uticaj na ekonomiju i kroz najavljivani plasman "Fijata" na rusko tržište, te izvoz srpske hrane u Rusiju, koji bi ojačali srpsku ekonomiju.
- Šta Rusi rade u Srbiji? Prije svega je to snažna građevinska operativa, znaju da rade, imaju savremenu tehnologiju. Lično sam impresioniran rekonstrukcijom pruge. Ekonomskog desanta ne treba da se plašimo. Ono što se dešava sada je to da Rusija ranije nije imala pristup srpskom tržištu jer je važio princip: Rusima dati samo ono što se mora. Danas, mi prije svega priželjkujemo da Rusi preuzmu naš hemijski kompleks, ali ne vjerujem da će se to desiti - kaže Savić.
Ekonomista Mahmut Bušatlija naglašava da Rusija, za razliku od SAD, nema instrumente za politički pritisak putem ekonomije.
- Ne vidim da je ruski cilj da nas "osvoje" kroz investicije: da je tako dosad bi nas preplavili - tvrdi Bušatlija.
"Više od vježbe"
Zajednička vojna vežba Rusije, Srbije i Belorusije održana početkom mjeseca u zapadnim medijima se tretirala kao "više od puke vježbe".
- Bliskost sa Moskvom otežava kretanje Srbije ka EU. Zadatak 150 ruskih padobranaca i još 550 ruskih, srpskih i bjeloruskih vojnika vrlo je jasan: u okviru vježbe "Slovensko bratstvo" oni treba da treniraju napad na teroristički kamp - navodi se u tekstu medijske kuće "Dojče vele".
Jačanje uticaja
U Bugarskoj, članici Evropske unije, Rusija dominira velikim djelovima privrede i politike. U BiH Putin podržava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. I u Letoniji, Mađarskoj ili Slovačkoj Moskva pokušava da ojača svoj uticaj i oslabi EU, kako to dokumentuje novi izvještaj Centra za proučavanje demokratije u Sofiji i Centra za strateške studije u Vašingtonu.
Glavni ruski čovjek u Beogradu
U periodu kada Srbiju pritiskaju i sa Istoka i sa Zapada, važnu ulogu ima Aleksandar Babakov (52), glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.
Zvanično Babakov ima nekoliko funkcija: specijalni predstavnik za saradnju s organizacijama sunarodnika u inostranstvu, deputat Državne dume, član Komiteta za međunarodna pitanja, predsjedavajući Komisije za podršku vojnom i odbrambenom industrijskom kompleksu Ruske Federacije.
Ali u Srbiji je on direktni predstavnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Bez njegovog aminovanja nijedan posao sa Rusima praktično ne može biti sklopljen. Upućeni kažu da u razgovorima sa srpskim zvaničnicima često koristi rečenicu: "Rekao je Putin da ovo mora...". A ko može, neka provjeri.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR