Predsjednik SAD Barak Obama donio je tri dana prije isteka mandata odluku o pomilovanju odnosno oslobađanju ili smanjenju kazne više od 200 zatvorenika.
Među njima je i transrodni vojnik Čelsi Mening, saopštila je Bijela kuća. Kazna joj je sa 35 godina smanjena na sedam i ona će umjesto 2045. godine na slobodu izaći u maju.
Meningova (28) je osuđena u avgustu 2013. godine na 35 godina zatvora za špijunažu zajedno sa drugim službenicima, nakon objavljivanja dokumenata na sajtu Vikiliks.
Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjavio je krajem prošle nedjelje da će pristati da bude isporučen SAD, ako predsjednik Barak Obama pomiluje Čelsi Mening.
„Ovaj potez bi mogao bukvalno da joj spasi život“, izjavio je aktivista Čejs Stenžio.
AFP piše da je Obamin potez iznenađenje, imajući u vidu skandal sa hakovanjem Demokratskog nacionalnog komiteta tokom predizborne kampanje prošle godine.
Osim toga, francuska agencije ističe da je Bijela kuća u posljednjih nekoliko nedjelja odbila da komentariše mogućnost pomilovanja Čelsi Mening, ali su napravili razliku između nje kao osobe koja je priznala svoje postupke i prošla sva suđenja i osobe poput Edvarda Snoudena.
Snouden je bivši radnik Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) koji je pobjegao prvo u Hong Kong, pa u Rusiju nakon što je 2013. godine objavio dokaze da NSA špijunira maltene čitav svijet.
Snouden nije na Obaminoj listi za pomilovanje iako je više od milion ljudi peticijom to traži od Obame.
„Ne mogu da pomilujem nekoga ko nije izašao pred sud i predstavio se“, izjavio je Obama u novembru za njemački njuz magazin „Špigl“.
Čelsi Elizabet Mening, rođena kao Bredli Edvard Mening, bila je američki vojnik. Uhapšena je u Iraku u maju 2010. zbog sumnje da je proslijedila povjerljive dokumente Vlade SAD sajtu Vikiliks.
Meningova je, između ostalog, optužena za dostavljanje informacija o nacionalnoj odbrani neovlašćenim licima i pomaganje neprijatelju, djela za koja je propisana smrtna kazna, iako su tužioci saopštili da je neće tražiti.
Materijal koji je dostavila Vikiliksu objavljen je između aprila i novembra 2010, a uključuje video-snimke helikopterskog napada u Bagdadu iz 2007, snimke bombardovanja sela Granai u Avganistanu, 250.000 američkih tajnih diplomatskih depeša, i 500.000 vojnih dokumenata koji su postali poznati kao „Irački i avganistanski ratni dnevnici“.
U pitanju je najveći skup povjerljivih dokumenata koji je ikada procurio u javnost.
Meningova je od jula 2010. bila zatvorena u vojnoj bazi Kvantiko u Virdžiniji i držana samici uz brojna ograničenja, što je dovelo do protesta u SAD i drugim zemljama.
U aprilu 2011, 295 akademika, među kojima su bili mnogi poznati američki pravni stručnjaci, potpisalo je pismo u kojem se navodi da uslovi njenog pritvora krše Ustav Sjedinjenih Američkih Država.
Nešto kasnije, prebačena je u zatvor u Fort Levenvortu, gdje joj je omogućeno da kontaktira sa drugim zatvorenicima. Izvedena je pred sud u februaru 2012, ali je odbila da se izjasni o krivici.
Osuđena je na 35 godina zatvora 24. avgusta 2013. pred vojnim sudom.
(b92)
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR