Hadžić: Očekivati da se Crnogorci rasuti po svijetu sami organizuju, bez mentorstva države je - neozbiljno

Intervju vodio: Mihailo Mandić, predsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije (MEAA)

MEAA: Da li biste bili ljubazni da nam objasnite šta Vas je motivisalo da se prihvatite ove odgovorne funkcije? Šta Vas je preporučilo, osim partijske pripadnosti? Koliko ste do sada bili posvećeni radu sa našim iseljenicima i da li ste do sada imali neki vid kontakata i saradnje sa nekim od udruženja?

mr Seid Hadžić: Prije svega želim iskoristiti priliku da pozdravim sve vas kojima je Crna Gora u srcu, iako je fizički udaljena 15 hiljada kilometara i da vam se u ime Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima zahvalim na ustupljenom prostoru.

Obnašajući funkciju menadžera u dosadašnjoj karijeri koja je u jednom segmentu bila naslonjena na dijasporu, došao sam do frapantnog zaključka - dijaspora je neiscrpni resurs koji se ne može izmjeriti brojkama, epitetima, mogućnostima. Strateški resurs kojeg, ukoliko matica koristi na ispravan način, za rezultat ima prosperitet i moć.
Ja nisam niti šablonski menadžer, niti šablonski političar, pa me funkcije kao epiteti ne zanimaju, a samim tim, moj angažman na čelu Uprave se ne može definisati kao 'politički plijen'.  

Moja vizija razvoja Uprave, tj. saradnje sa dijasporom, ne može se mjeriti dnevno političkim poenima jer dok sam ja na čelu Uprave ona će biti otvorena za sve naše ljude bez obzira na nacionalnu, vjersku ili političku
pripadnost i imaće za cilj dobro uvezanu i snažnu dijasporu i prosperitet Crne Gore.

Svako ko dijeli te vrijednosti i želi dobro Crnoj Gori lako će uvidjeti da gore navedeno nisu puke fraze već trasiran put koji će dijasporu uzdignuti na zasluženo mjesto, u samom vrhu prioriteta svake buduće Vlade u Crnoj Gori, kao strateški resurs u pravom smislu te riječi.

MEAA: Crnogorska udruženja su, možemo slobodno reći, zatečena odnosom nove vlasti prema dijaspori i stvorio se veliki zid nepovjerenja. Vlast se nije pošteno ni konstituisala, a krenula je prijetnjama oduzimanja državljanstva, prava biračkog glasa i ostalih prava koja su im do sada bila zagarantovana. Zašto su se na udaru vaše vlasti među prvima našli naši iseljenici, a pozivate ih na saradnju i unapredjenje odnosa?

mr Seid Hadžić: Svjedoci smo da zloupotreba dijaspore u dnevno političke svrhe datira i prije 30. avgusta prošle godine i ona se nastavila i nakon tog datuma, tj. promjene vlasti u Crnoj Gori, ali ja ću se fokusirati na period nakon izbora. Špekulisalo se o oduzimanju državljanstva, političke partije su u samo par dana rotirale svoje stavove od 'zaštite' do 'prijetnji' u čemu su prednjačile dvije najveće političje partije u Crnoj Gori (najeklatantniji primjer su izbori u Herceg Novom održani u aprilu ove godine), špekulisalo se kako je posao oko brisanja iz baze boravišta i prebivališta završena stvar, kako će biti izbrisano 30.000 ljudi iz biračkog spiska itd, itd.

Istina je sljedeća, tačno je da postoji potreba da se urede birački spiskovi koji su godinama unazad prepoznati kao nepouzdani, tačno je da skoro 50.000 ljudi nema validnu ličnu kartu, tačno je da se krenulo sa izmjenama i dopunama zakona o prebivalištu i boravištu, kao što je tačno da taj prijedlog još nije došao ni do skupštinskih odbora, a kamoli skupštinske sale pa je samim tim podložan promjenama i dopunama, i na kraju, tačno je da se državljanstvo ni u kojoj opciji neće oduzimati niti se može oduzimati.

Na kraju krajeva, uprkos manipulacijama u dnevno političke svrhe ne postoji dovoljno ruku u skupštinskoj sali koje bi izglasale neki zakon koji će uskratiti prava dijaspori. Naprotiv. Naša želja i obaveza je da štitimo ta prava ali i da ih unaprijedimo i profilišemo na način da više nikada i niko neće moći manipulisati dijasporom, a to ćemo postići ako dijaspora dobije svoje zasluženo mjesto u društvenom životu Crne Gore. Da li će to rezultirati i zagarantovanim poslaničkim mjestom u Skupštini, što je naša želja, ili kroz Ministarstvo dijaspore, a možda kroz oba oblika - vidjećemo.

Ako to nije interes dijaspore onda ne znam šta je ?!
Da bi ga postigli neophodna je saradnja Uprave i organizacija i pojedinaca iz dijaspore. Ja i mi, ne želimo da stvaramo kozmetička, već suštinska rješenja, a za dnevnu politiku tu nema mjesta.

MEAA: Koliko ste upoznati sa radom naših udruženja? Možete li nam reći nešto više o broju crnogorskih zajednica u svijetu, da li ste se informisali načinom njihove organizacije, njihovim djelovanjem, odnosom prema Crnoj Gori, internet i medijskim prezentacijama?

mr Seid Hadžić: Ono što sam primijetio u ova dva mjeseca, koliko sam na čelu Uprave, može se svesti na sledeću ocjenu - najveći problem rada organizacija u dijaspori je manjak koordinacije i profilisanja iz Crne Gore.

Svejedno je ako imate 5 ili 500 udruženja ako država ne koristi njihove resurse, a samim tim ostavlja ih da sami pokušavaju napraviti strategiju djelovanja. To je pogrešan pristup i svodi strateški resurs na emotivno-socijalnu kategoriju.

Opšte prihvaćen stav je, da se novac koji dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru (a on je na razini 15 % BDP - 600 miliona €) tretira kao pomoć familiji ili prijateljima, a stvarni status tog novca je najvažnija privredna grana države ako uzmemo sve parametre. 

Treba li da vam naglasim da je budžet Uprave, tj. državna izdvajanja za dijasporu na godišnjem nivou 600.000 € ?!
Dijaspora nikada i nigdje nije mogla ostvariti uticaj ili snažnije djelovati, pa ni uvezati se ako nije bilo značajne pomoči i profilisanja iz matice.
Iluzorno je ocjenjivati entuzijazam ljudi ili organizacija u dijaspori koji nisu imali impute iz domovine. Mogu se samo zahvaliti na nesebičnoj ljubavi koju gajite prema domovini i svom patriotizmu kojeg ste dokazali nebrojeno puta.

Moj zadatak je da angažman i organizaciju dijaspore podignemo na mnogo veći nivo i to ćemo ostvariti u koordinaciji sa vama. Crna Gora se ponosi sa vama ali se nadam da ćemo uskoro biti i primjer mnogim državama, kako se strateškim i planskim aktivnostima angažuju ogromni resursi koje svaka dijaspora posjeduje.
Sam podatak da izvan Crne Gore živi još jedna Crna Gora govori mnogo. Još 500-600.000 ljudi imamo na raspolaganju u dijaspori, bar 2 ili 3 državna budžeta u kapitalu, naprednih znanja i iskustava mnogo više nego u matici.

Pripremamo jednu potpuno novu platformu saradnje sa udruženjima, ali i njihovog profilisanja i uvezivanja koji će i formalno započeti krajem narednog mjeseca u Bijelom Polju, na Biznis forumu dijaspore gdje namjeravamo formirati - Globalnu razvojnu mrežu crnogorske dijaspore. Dakle, za početak formiramo poslovnu zajednicu, a kasnije iz svih drugih oblasti društvenog djelovanja. Ubijeđen sam da će mnogi biti iznenađeni potencijalima dijaspore.

MEAA: Poznato Vam je da je u sklopu Uprave djelovao Savjet za dijasporu. Bio je to jedan od korisnih načina zbližavanja i medjusobnog djelovanja naše dijaspore. Izabran je i sastav drugog saziva, ali sada njegovi članovi nijesu upoznati kakav je njegov status. Možete li nam reći nešto konkretnije o čemu se zapravo radi?

mr Seid Hadžić: Savjet je i dalje na snazi, odnosno njegov mandat i dalje traje, jer Vlada CG nije donijela rješenje o njegovom razrješenju, a neće ga ni donijeti jer je to ipak Vladino tijelo čiji su zaključci sa sjednica i preporuke od velikog značaja za kreiranje politike saradnje matične države sa svojom dijasporom.

Ipak, imajući u vidu da je došlo do reorganizacije državne uprave, te da su određene institucije ukinute, odnosno pripojene, Uprava će u narednom periodu ka Vladi, pokrenuti proceduru izmjene članova Savjeta iz reda predstavnika organa državne uprave. 

S obzirom da se u ljetnjim mjesecima obično održavaju sjednice Savjeta, zbog neizvjesne situacije koja je iza nas, a tiče se pandemije virusa Covid 19, odlučili smo da ove godine redovnu godišnju sjednicu odložimo za III ili IV kvartal, kad se steknu uslovi za njeno organizovanje.

MEAA: Nedavno ste imali ‘online’ sastanak koji je predstavljen kao sastanak sa dijasporom što unosi primjesu nepovjerenja u Vaše prave namjere prikazivanja istinskog odnosa sa našim udruženjima. Naime, iz opširnih izvještaja ipak je vidljivo da su na tom sastanku bila samo tri udruženja. Više od 50 udruženja je otkazalo svaki vid saradnje sa ovakvom Upravom, a mnoga druga jednostavno pokazuju nezainteresovanost, pa Vas pitam o kakvoj se tu saradnji radi?

mr Seid Hadžić: Svaki sastanak sa udruženjima iz dijaspore jeste sastanak sa dijasporom. Ni u jednom mom izvještaju nisam naglasio da se radi o cijeloj dijaspori niti je taj sastanak praktično moguć pod ovakvim okolnostima, tj. nemoguće je organizovati sastanak sa 100 ili više ljudi. 

Problem globalnog ili kontinentalnog predstavljanja dijaspore je očit i naš zadatak je da ga rješimo sa što većim konsenzusom dijaspore. Čak i tada će se pojaviti osobe ili udruženja koja će osporavati legitimitet predstavnika. To je jednostavno tako. Sagledavamo sve mogućnosti rješavanja tog problema i ono što vam mogu reći jeste da razmišljamo u tri pravca.

- Prvi je unapređenje zastupništva predstavnika dijaspore i to kroz organizaciju globalnih tematskih klubova (biznis, nauka, obrazovanje, sport, kultura..) koji će imati svoja upravna tijela i delegirati predstavnike pri komunikaciji sa državnim institucijama Crne Gore. Nešto kao svjetski kongres crnogorske dijaspore. Moj lični stav je da je ovo najbolji i najkorisniji model organizacije dijaspore iz više razloga. Svakom pojedincu će biti pružena prilika da djeluje u skladu sa svojim mogućnostima i praktično ćemo izbjeći nerazumjevanje osoba
različite profilacije. Neka svako djeluje u svojoj struci.

- Drugi mogući pravac je organizovanje dijaspore po kontinentalnom principu, kroz tematske klubove. Ova metoda ima svoje prednosti ali i mana u odnosu na prvu.

- Treći mogući pravac je organizacija po principu država u kojima živi dijaspora. Takođe, ima svojih prednosti u odnosu na prve dvije ali i ozbiljnih prepreka u kvalitetnoj organizaciji, a jedna od najvećih mana je legitimnost predstavljanja koju trenutno imamo, a to je ozbiljna i po mom mišljenju strateška greška u organizaciji. 

Samo vaše pitanje je koncipirano tom strateškom greškom, ko je legitiman, zašto nismo mi a jesu oni, ovi vas priznaju a drugi ne priznaju, jedni se izjašnjavaju da ne žele saradnju a drugi nude saradnju. Po malo mi to liči na našu političku scenu, u zavisnosti od trenutne situacije ili imena sagavornika, ljudi se određuju šta bi, a šta ne bi. To je užasno pogrešno i rezultat takvog neozbiljnog stava može biti samo jedan - šteta po državu i samu dijasporu.

Ja ne krivim dijasporu za takvo stanje, već sam ranije naglasio - uspješnost saradnje države sa dijasporom je u rukama države i njenog odnosa prema dijaspori. Stanje koje imamo je rezultat nedostataka vizije razvoja saradnje i organizacije, nedostatak informacija ili jednostavno nezaintresovanost prethodnika. Tražiti ili očekivati od 500-600.000 ljudi razasutih po cijelom svijetu da sami, bez imputa ili mentorstva države, organizuje rad ili daje neke značajnije rezultate je, oprostićete mi na izrazu - neozbiljno.

Moraju postojati jasno definisani ciljevi, pravci djelovanja, kontinuiran dijalog i opredeljenost države da dijasporu tretira onako kako to ona i zaslužuje. Na obostranu korist. Netačna je percepcija pojedinaca da je naša namjera da od dijaspore samo 'uzmemo' pare kako bismo bolje življeli u Crnoj Gori.

Ne postoji pojedinac ili grupa u dijaspori koja može više dati Crnoj Gori nego što ona može njima dati, ne ulazeći u emocije i osjećaje rodne grude, pričam poslovnim jezikom. Crna Gora je ekstremno bogata resursima sa ekstremno malom populacijom. 

Zašto investicije dijaspore u prošlosti nisu imale privilegovani status u odnosu na strane investicije ? 
Da li ste čuli da je neki primamljiv poslovni aranžman ponuđen dijaspori ? 
Zašto su se umjesto našim ljudima iz dijaspore, najatraktivnije lokacije i resursi u kafanskIm dogovorima davali Rusima, Azerbejdžancima, Arapima, Grcima .... dok su naše ljude izluđivali montiranim podjelama, mržnjom, kriminalom, korupcijom.. ?!

Kažete 50 udruženja otkazalo svaki vid saradnje sa Upravom dok sam ja na čelu? Oprostite, ali nemam namjeru nikoga osobno moliti za saradnju niti će biti privilegovanih udruženja ili pojedinaca.
Svi će dobiti iste uslove, iste aranžmane, iste mogućnosti, iste obaveze. Nikada se neću spustiti na taj nivo 'saradnje', kojeg mi skoro pa uslovljavaju pojedini predstavnici iz dijaspore. Morate shvatiti da me lično ne dotiče ako se neko bez ijednog valjanog razloga ili povoda izjasni da ne želi saradnju sa mnom. 
Do sada nijesam čuo niti jedan jedini konkretan razlog za bojkotom Uprave koju vodim, osim paušalnih ocjena poluinformacijama ili neistina.

Reći ću vam otvoreno, ko od predstavnika dijaspore nije u stanju da shvati da je saradnja sa našom Upravom prioritet njihovog rada, taj treba da napusti funkciju koju obnaša i prepusti je osobi koja razumije tu elementarnu stvar. Ko od predstavnika dijaspore nema entuzijazma i ličnog digniteta da u datom momentu prihvati da je neki naš student ili sportista ili produktivna uspješna osoba bilo koje druge struke važniji za državu Crnu Goru od njega samog kao predsjednika udruženja - taj treba da prepusti tu ulogu drugome.

Da rezimiram, stvorićemo sistem koji će prepoznavati produktivne pojedince u dijaspori kojima će naša udruženja služiti kao kancelarija za podršku, a ne da mu ona zatvaraju vrata i stvaraju prepreke.
Isto se odnosi i na Upravu koju vodim ali i ostale institucije države bez obzira ko ih obnašao. Pogrešan je put da dijaspora bojkotuje državne institucije i tako sama sebe eliminiše iz društvenih tokova u CG.
To rade naivni ljudi. 

Ukoliko voliš Crnu Goru bori se za nju. Ako se isključite iz borbe mislite li da će neko u Crnoj Gori čuti i mariti za to ? Varate se, samo će vas koristiti u dnevno političkim borbama, a suštinski ćete, kao i do sad, biti na marginama dešavanja i uticaja. 

Namjera MVP i Uprave za saradnju sa dijasporom - iseljenicima je da takvu praksu sistemski onemogućimo u budućnosti i da dijaspora dobije svoja stvarna prava, a da Crna Gora iskoristi znanje, iskustvo i kapital dijaspore u razvoju države.

I mi ćemo uspjeti u tome siguran sam. U to me uvjeravaju svakodnevni kontakti sa predstavnicima dijaspore. 
Svakom našem čovjeku u dijaspori vrata naše Uprave su uvijek otvorena i tako će biti sve dok sam ja na čelu, bez obzira kakve stavove imao ili kakva pitanja postavljao.

MEAA: Upravo ste pozvali iseljenike na Dane iseljenika u Bijelom Polju. Da li imate približne podatke o broju udruženja koja će biti prisutna ili će sve biti prepušteno stihijskom okupljanju prisutnih gradjana i naših iseljenika slučajno pristiglih na godišnje praznike, a što bi se medijski propratilo kao skup cijele dijaspore?

mr Seid Hadžić: Da se razumijemo, iako sam nepopravljivi optimista, u životiu sve prethodno nabrojano nije ni malo lako ostvariti, niti će se ostvariti za mjesec ili dva, jednim li dva skupa. Ponavljam, sve je do organizacije ili vizije Uprave. 

Ako Uprava to shvati kao vašar ili teferidž - skup će to i biti. Ako Uprava želi da definiše skup (biznis forum, naučni skup ili sl.), on će to i biti. Da li će biti reprezentan - ovisi od mnogo faktora i sigurno neće biti DAVOS, niti je tako koncipiran. Zamišljen je kao polazna tačka sasvim nove organizacije i pristupa dijaspore/i. Pozivnice će biti poslate svim udruženjima i istaknutim pojedincima, a ko će sve biti prisutan ovisi od mnogo faktora. Ali samo pokretanje biznis foruma dijaspore i najavljeno formiranje globalne razvojne mreže crnogorske dijaspore, su krupni koraci naprijed. Intresovanje je veliko, prisutni će biti brojni relevantni činioci društvenog, političkog i poslovnog života Crne Gore, koji će na tri panela diskutovati o brojnim temama koje se direktno tiču dijaspore, naravno uz predstavnike dijaspore. Kao i svi, i vi ćete dobiti pozivnicu kroz koju ćete biti upoznati sa programom foruma.

MEAA: Kako opravdavate činjenicu da su mnoga udruženja iseljenika ostala uskraćena za odgovor na brojna pisma koja su slali na adresu državnog rukovodstva Crne Gore, pa i Vama lično po pitanju namjere brisanja iz biračkih spiskova. Vi sve to nijemo posmatrate, a sa druge strane, po ko zna koji put, pozivate na saradnju, što je apsurdno, jer nas ne možete istovremeno ignorisati i pozivati na saradnju. Da li ćutanjem šaljete poruku da vam ovakva dijaspora ne odgovara i da, zapravo, nijeste ni zainteresovani za saradnju sa crnogorski orjentisanom dijasporom, a time budite onaj dio udruženja koji je nedvosmisleno protiv crnogorskih nacionalnih interesa? Naime, sumnjamo da su vaši medijski sponzori Vijesti tek tako slučajno ovih dana ponovo objavili jedan davno štampani promotivni tekst o našim iseljenicima u Australiji, a koji su oličenje politike koju provodi vlast čiji ste i Vi predstavnik.

mr Seid Hadžić: Opet me paušalno optužujete. Ja nemam medijskih sponzora. Na svako pismo, upit koje je adresirano na mene sam odgovorio, kao što vama sada odgovaram. Crnogorski nacionalni intres je da dijaspora ostvari svoja prava koja do sada nije imala, a to je stvarni uticaj na društvene tokove u Crnoj Gori.

Crnogorski nacionalni intres je da Uprava koju vodim postane relevantan institucionalni činilac, a ne ikebana koja dijeli plakete i tapše vas po ramenu. Crnogorski nacionalni intres je da Crna Gora postane pravna država, a ne feudalno društvo u kojoj 2% stanovnIštva kontroliše 98 % resursa, dok nam je nezaposlenost 25 %, a realna prosječna plata oko 350 eura.  I tako dalje.

Ponavljam po ko zna koji put, formiramo sistem (Upravu) koji će sam po sebi eliminisati one koji ne žele dobro Crnoj Gori, a afirmisati one koji joj žele dobro. Ko je na kojoj strani od udruženja to će djela pokazati. Ono što je primarno važno jeste da omogućimo onima koji vole Crne Goru da joj praktično i pomognu. Vrlo jednostsvna stvar.

MEAA:Iseljenici su zabrinuti odnosom vaše vlasti selektivnim odnosom prema gradjanima koji su više nego vidljivi. Šetnje ulicama i okupljanja gradjana u režiji SPC i njihovih vjerskih poglavara ostaju nekažnjena, a svako okupljanje gradjana odanih crnogorskim tradicionalnim vrijednostima su pod budnim okom policijskih snaga. Sve se snima i prave spiskovi učesnika koji su izloženi maltretiranjima i sudskim pozivima. Prave se baze podataka kao u najgora prošla vremena! Sve više se iseljenici brinu šta ih može zadesiti dolazkom u Crnu Goru. Kakvu sigurnost im možete garantovati da neće biti izloženi neugodnostima od samog ulaska u Crnu Goru, da oni i članovi njihovih familija neće biti maltretirani ili čak sudski gonjeni pa i hapšeni?

mr Seid Hadžić:  Veća distribucija pravde je rješenje svih problema u Crnoj Gori. Sada bi vam 'druga strana' koju ste prozvali odgovorila sa mnogim primjerima kršenja njihovih prava, a strana koju ja politički zastupam je sledeća - sve dok se bude igrao politički ping-pong ko je više ugrožen i ko je više diskriminisan, stanje će da bude ovako kako jeste. Raduje me pokretanje nekih stvari, u tom smislu i reforme sudskog i tužilačkog sistema, kao i policije. Podrška koju tim reformama daje zvanični Brisel i Vašington su garancija da se ide u dobrom smjeru. Uspostavom pravne države većina nelegalnih radnji, diskriminacija i zloupotreba će nestati. To je prosto tako. Crna Gora to do sada nije imala, pa se suočavala sa brojnim izazovima. Proces jeste težak i bolan ali neophodan. 

Podsjetiću vas da smo mi do 30. avgusta prošle godine bili jedina zemlja u Evropi, koja od kraja 80-tih prošlog vijeka nije promijenila vlast. Problemi postoje, tenzije se vještački konstruišu ali sigurno slabe, a Crna Gora sigurno ide ka EU.

Što se tiče vašeg pitanja jeste li sigurni ako dođete u Crnu Goru, ja vas moram podsjetiti da ovdje i dalje žive glasači/funkcioneri i pozicije, i opozicije. Trenutno je većina turista iz Srbije, Bosne, Kosova i Albanije pa se, kao što znate, ne ubijamo po ulicama niti su specijalne snage raspoređene po raskrsnicama.
Smatram da ste kao i mnogi građani u Crnoj Gori, žrtve indukovane presije koja nema realne osnove u stvarnosti, a koja se forsira iz političkih centara unutar Crne Gore kako bi se što bolje pozicionirali.
Naravno da ste sigurni i naravno da ste dobrodošli u svoju domovinu uvijek i vazda.

MEAA: Upravo smo dobili informaciju da 16 hiljada naših gradjana trenutno ima dokumenta kojima je istekao rok trajanja. Poziv je dat da ko god može dođe i zamijeni lične karte, a uporedo, kako dobijamo informacije, formiraju se ‘kažnjeničke’ ekipe koje će obilaziti sumnjive adrese i po kratkom postupku nas lišavati naših prava. 
Da li nalazite opravdanje za ovakav odnos prema dijaspori tim prije što nam uslovi dirigovani pandemijom Covid19 nijesu dozvoljavali da doputujemo u Crnu Goru i regulišemo mnoge od naših obaveza. 
Kako ćete stati u zaštitu prava iseljenika? Na žalost, nama iz Australije još ne dozvoljavaju ni odlazak, a isto tako onima koji su se zatekli van ove drzave je skoro nemoguć povratak. Da li je to uvod odnosno priprema da to bude terenski odrađeno za onaj zakon koji ste stavili na čekanju kojim bi se promijenio nacionalni inžinjering u korist protivnika nezavisne Crne Gore?

mr Seid Hadžić: Istina je da skoro 50.000 državljana Crne Gore nema validnu ličnu kartu i da su više puta pozivani da je izvade. Nemam informaciju o 'kazneničkim ekipama', niti prijavu do ove vaše.
Ono što mogu da obećam je da ću opet kontaktirati MUP da provjerim o čemu se radi, a svakako da ću stati u zaštitu ljudi koji žive u dijaspori.

Takođe smo svjesni i apsolutno razumijemo situaciju izazvanu COVID19 i svakako nećemo dozvoliti da bilo ko trpi posljedice opravdane nemogućnosti ili otežanosti dolaska u Crnu Goru, a vas pozivamo da nam prijavite eventualne pritiske ili neprijatnosti po tom pitanju kako bismo u saradnji sa odgovornima iz MUP-a adekvatno rješavali probleme.

Sve najbolje vam želim, svim našim građanima koji žive u dalekoj Australiji i koji Crnu Goru nose u srcu. Vrata Uprave su vam uvijek otvorena, ja sam vam uvijek dostupan i nadam se da ću imati prilike i da vas lično posjetim u toj prelijepoj zemlji.