"Crnogorci u dijaspori su najbolji ambasadori i promoteri svoje domovine jer njima odnosno nama ne treba podstrek da slavimo boje crnogorske zastave. Iako smo daleko, punim srcem slavimo istorijsko i kulturno nasljeđe koje nam je Crna Gora ostavila. Mi to radimo iz ljubavi, zadovoljstva i časti. A čast nam je pripala, i to ne tako mala, i na tome smo zahvalni", poručeno je na svečanosti Kulturno informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu kojom je obilježen Dan državnosti Crne Gore.
"Ovaj praznik nas uvijek podsjeća na hrabrost i prkos koju su nosili naši preci, oduprijevši se nemilosrdnom okupatoru i pokazavši svijetu da mala Crna Gora može i mora, da prkosi malim kapacitetima i ljudstvom, hrabro i bez saplitanja" , poručila je predsjednica Udruženja Fetija Kalač, obraćajući se prisutnima.
Ipak, kako je naglasila, treba gledati i ka budućnosti i generacijama koje stasavaju u tuđini.
"Oni su naša budućnost i snaga, oni su naše obećanje i naša nada jer će upravo oni produžiti život Crnoj Gori i vrijednostima koje je krase. Okrećem se omladini koja je danas najbrojnija i koja želi da sačuva svoj nacionalni identitet, uprkos preplitanju kultura i običaja koje nameće zemlja prijema", kazala je Kalač poručujući da "treba ostati dosljedan i dostojan svog imena, prezimena, porijekla i pripadnosti".
"Evropa daje mogućnost da se osjećate slobodno, da slobodno kažete odakle ste, da govorite i drugim jezikom, koji nije jezik zemlje prijema, da uvažavate običaje zemlje prijema, ali i svoje domovine", naglasila je Kalač.
Prisutnima se obratio i predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić koji je naznačio značaj postojanja crnogorske dijaspore u Luksemburgu.
"Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas u vašem društvu, u društvu naše dijaspore koja godinama svojski pomaže Crnu Goru na njenom putu ka evropskim integracijama i napretku. U društvu vas koji istinski bez interesa i od srca volite vašu i našu jedinu matičnu državu Crnu Goru.
Ovih dana razgovarajući sa predstavnicima naše dijaspore ovdje u Luksemburgu još bolje sam shvatio što znači uređena građanska država u kojoj žive ljudi različite vjerske i nacionalne pripadnosti, različite boje kože i kako jedan uspješan sistem gradi svoj napredak upravo na tim postulatima različitosti, vjerno koristeći sve posebnosti različitih ljudi i sklapajući ih u jednu uspješnu zajedničku cjelinu koja se zove Luksemburg, u lijep život građana u njoj". rekao je Vulić dodavši da Crna Gora ima tu vjekovnu osnovu postojanja različitosti koje nažalost u posljednje vrijeme dolaze do izražaja u negativnom kontekstu.
U ime Udruženja "Kooperacion Luksemburg - Crna Gora“ prisutne je pozdravio aktuelni predsjednik Alija Sijarić.
"Dijaspora Crne Gore ovdje u Luksemburgu u oblasti asocijativnog rada postiže zavidne rezultate na planu održavanja i unapređenja veza sa svojom matičnom državom Crnom Gorom i njenim institucijama u cilju očuvanja jezika kulture i identiteta, kao i na planu integracije u luksemburško i evropsko društvo.
Kulturno informativni centar Crne Gore u Luksemburgu je udruženje koje je za kratak period postojanja na čelu sa gospođom Fetijom Kalač, sa nekom svježom energijom i idejama, brzo prepoznato i vrijednovano od strane šire javnosti zbog rezultata koje postiže na planu servisiranja potreba građana zajednice te motivisanja i uključivanja sve većeg broja mladih obrazovanih osoba u projekte koje realizuje", kazao je Sijarić.
Munir Ramdedović se obratio u ime predsjednika Nacionalnog savjeta za strance, a program je vodila Anisa Adžović Agović.
U muzičkom dijelu programa nastupili su mladi uspješni muzičar, član Luksemburškog vojnog orkestra u Luksemburgu Dino Ajderpasić, porijeklom iz Crne Gore i izvođač izvornih pjesama Goran Vratnica.
Svečanosti je prisustvovala i Zehra Muratović, predsjednica udruženja Luksemburg Bosna Crna Gora te predstavnici lokalne vlasti u Luksemburgu kao i brojni naši iseljenici, navodi se u saopštenju.
Nema Sandzaka
Sandzak je naziv iz vremena okupacije , ovo je Crna Gora. Počeli ste kao Srbi, sve Srbija svi Srbi.
Fatima
Sabrija nek prestavlja muslimane a ko je prestavnik većine Bošnjaka iz Crnogorskog dijela Sandžaka