ANTENA M: Dvije važne političke činjenice dogodile su se prošle sedmice. Napokon je počelo okupljanje političkih subjekata koji su prepoznati kao građanski, prozapadni i koji baštine vrijednosti 21. maja i 13. jula i SEP je dio te priče. Zašto i sa kojim očekivanjima?
ILIJA MUGOŠA: Okupljanje političkih subjekata koji baštine vrijednosti 21. maja i 13. jula, građanske, antifašističke i evropske Crne Gore, prirodna je i odgovorna reakcija na činjenicu da državom već šestu godinu upravlja grupacija koju čine negatori Crne Gore i neodgovorni i neiskusni avanturisti. Danas je više nego ikada potrebno da odgovornost preuzmu ljudi koji doista vide Crnu Goru kao građansku i evropsku državu slobodnih građana i odgovorne vlasti, a ne oni koji rade suprotno od toga krijući se iza floskula integracije u EU. Do tog cilja nije moguće stići pojedinačno već saradnjom i okupljanjem oko zajedničkih vrijednosti. Stranka evropskog progresa je dio ove priče upravo zato što vjerujemo da Crnoj Gori treba nova politička energija zasnovana na znanju, odgovornosti i međusobnom poštovanju. Ne očekujemo samo dobar izborni rezultat.
Očekujemo je da kroz ovo okupljanje počnemo da vraćamo povjerenje građana u politiku i državne institucije, da ojačamo evropski put Crne Gore i da stvorimo ozbiljnu alternativu sadašnjoj neodgovornoj vlasti. Ako smo nešto naučili iz prethodnih godina, onda je to da Crna Gora može napredovati samo kada oni koji dijele njene temeljne vrijednosti pronađu dovoljno mudrosti i odgovornosti da rade zajedno. Upravo zato vjerujem da je ovo okupljanje važno ne samo za političke partije koje u njemu učestvuju, već i za budućnost Crne Gore.
ANTENA M: Drugi, politički gotovo dramatičan momenat je promjena arhitekture većine u Skupštini Podgorice. Doskorašnja većina insistira da je stvorena nova koalicija, prije svega DNP-DPS, a sa druge strane imamo originalno objašnjenje – „fluidna većina“. Kako vi razumijete karakter okupljanja 30 odbornika koji su izabrali Srđana Perića?
ILIJA MUGOŠA: Oko ove teme se namjerno pokušava stvoriti politička konfuzija kako bi se skrenula pažnja sa suštine. Stranka evropskog progresa je još prije nekoliko mjeseci otvorila pitanje povjerenja predsjednici Skupštine Glavnog grada, gospođi Jeleni Borovinić Bojović. Smatrali smo da način na koji je vođena Skupština nije doprinosio ni ugledu ove važne institucije, ni dijalogu među odbornicima, niti efikasnom radu. Vrijeme je pokazalo da nijesmo bili usamljeni u tom stavu, a njenom ostavkom i izborom gospodina Srđana Perića potvrđeno je da za dosadašnji model upravljanja više ne postoji potrebna politička podrška. Ovim potezom je spriječen opasni pripremljeni scenario. Bivša većina je svojim ponašanjem i političkim kalkulacijama vodila Glavni grad ka institucionalnoj blokadi i potencijalno ka uvođenju prinudne uprave. To bi značilo direktnu štetu za građane Podgorice, zaustavljanje brojnih procesa i slabljenje jedinog demokratskog kontrolnog mehanizma koji odbornici imaju kroz rad Skupštine Glavnog grada. Mi iz SEP-a radimo u korist građana. Oni ne smiju biti taoci partijskih interesa i upravo zato smo takav scenario spriječili. Što se tiče različitih kvalifikacija poput „nove koalicije“ ili „fluidne većine“, manje je važno kako će ko to nazvati.
Važnije je da li će nova skupštinska većina biti sposobna da vrati funkcionalnost instituciji, da unaprijedi kvalitet političkog dijaloga i stavi interese građana ispred partijskih obračuna. Izbor gospodina Srđana Perića vidim prije svega kao otvaranje novog političkog momenta. To samo po sebi nije rješenje svih problema, ali jeste prilika da se vrati dio povjerenja u Skupštinu Glavnog grada, pod uslovom da bude dovoljno političke mudrosti, odgovornosti i spremnosti na saradnju. Ono što je najvažnije jeste da se od ovog događaja ne pravi presedan. Naprotiv, ovo je potvrda jednog sasvim normalnog demokratskog principa da funkcije pripadaju onima koji imaju političku većinu i legitimitet da ih obavljaju. Dobro je što smo na djelu pokazali da praksa u kojoj se ignoriše politička realnost i volja većine odbornika više neće biti moguća. To je važno ne samo za Podgoricu, već i za jačanje demokratske kulture u Crnoj Gori.
"Podaci u izvještaju ukazuju da je rad lokalne uprave bio ispod očekivanja građana"
ANTENA M: Izvještaj o radu Gradonačelnika napokon je javan. Kakve su šanse da bude usvojen i šta bi, eventualno, neusvajanje značilo za status Saše Mujovića?
ILIJA MUGOŠA: Morala je ranija vlast da izgubi većinu, da nova ličnost iz ranije parlamentarne manjine dođe na čelo Skupštine Glavnog grada da jedan od najvažnijih dokumenata –
Izvještaj o radu gradonačelnika i gradske uprave konačno bude dostupan odbornicima i građanima.
To dovoljno govori o tome kako aktuelna vlast razumije transparentnost i odnos prema građanima. Ako ste sigurni u svoj rad, onda nemate razlog da izvještaje krijete od javnosti i odbornika. Transparentnost ne može biti stvar političke volje, već osnovni princip funkcionisanja lokalne samouprave. Kada je riječ o samom izvještaju, ono što će raditi Stranka evropskog progresa, vjerujem i cijela nova većina je da ćemo raspravu voditi na osnovu činjenica, a ne političkih simpatija ili antipatija. Ne radi se o tome da neko ima nešto lično protiv gradonačelnika Saše Mujovića. Naprotiv. Međutim, podaci sadržani u izvještaju ne govore u prilog usvajanju. Brojni pokazatelji ukazuju da je rad lokalne uprave u prethodnom periodu bio ispod očekivanja građana Podgorice i ispod onoga što je obećavano prilikom formiranja vlasti. Podgorica ima ozbiljne izazove u oblastima komunalne infrastrukture, saobraćaja, urbanističkog planiranja i realizacije kapitalnih projekata, a izvještaj ne daje dovoljno uvjerljive odgovore na pitanja zašto su određeni procesi kasnili i zašto nijesu ostvareni rezultati koje su građani očekivali. Zato vjerujem da će odbornici prilikom glasanja prvenstveno cijeniti kvalitet i sadržaj izvještaja, a ne političke interese pojedinih partija.
Ukoliko izvještaj ne bude usvojen, to će prije svega biti jasna politička poruku da većina građana Podgorice koje mi kao odbornici predstavljamo ne podržava gradonačelnika Sašu Mujovića. Neusvajanje Izvještaja bi otvorilo i pitanje političke odgovornosti i daljeg funkcionisanja postojeće izvršne vlasti Izvještaj o radu gradonačelnika će imati presudan uticaj na dalji razvoj političke situacije u Podgorici. u Podgorici. Ostavka gradonačelnika u takvoj situaciji je ono što je evropski demokratski standard. Međutim, mnogo važnije od sudbine jednog izvještaja jeste da građani konačno dobiju efikasnu, odgovornu i transparentnu gradsku upravu koja će se baviti njihovim problemima. To je suština cijele priče i kriterijum po kojem treba ocjenjivati rad svakog gradonačelnika, pa i gospodina Mujovića.
ANTENA M: Da li će „fluidna većina“ inicirati smjenu Mujovića ako ne podnese ostavku?
ILIJA MUGOŠA: Mislim da bi bilo neodgovorno unaprijed licitirati sa razrješenjima i političkim scenarijima prije nego što se završi rasprava o radu gradonačelnika i gradske uprave. Za SEP ovo nije pitanje političkih kombinacija, već pitanje rezultata. Upravo zbog toga će Izvještaj o radu gradonačelnika, koji je nakon višemjesečnog odlaganja konačno postao dostupan javnosti, imati presudan uticaj na dalji razvoj političke situacije u Glavnom gradu. Smatram da svaki nosilac javne funkcije mora biti spreman na to da njegov rad bude ocjenjivan na osnovu činjenica – konkretnih rezultata, realizovanih projekata i ispunjenih obećanja, a ne na osnovu političkih dogovora ili medijskih nastupa. Međutim, jednako važno je da se na dnevnom redu nađu i izvještaji o radu lokalnih preduzeća, jer ona predstavljaju sastavni dio ukupnog učinka gradske uprave. Posebno zabrinjava činjenica da finansijski izvještaji velikog broja gradskih preduzeća pokazuju negativne rezultate poslovanja, dok istovremeno svjedočimo značajnom rastu broja zaposlenih. Građani imaju pravo da dobiju odgovore na pitanja kako se upravlja javnim resursima, da li su nova zapošljavanja bila opravdana i kakve posljedice takva politika ima na finansijsku održivost gradskih preduzeća i budžet Glavnog grada. Ako analiza izvještaja pokaže da gradska uprava i preduzeća čiji je osnivač Glavni grad nijesu ostvarili rezultate koje su građani očekivali, onda je potpuno legitimno otvoriti pitanje političke odgovornosti. Sa druge strane, ukoliko postoje mjerljivi rezultati koji opravdavaju povjerenje građana i odbornika, onda i to treba pošteno priznati.
Ono što je za nas najvažnije jeste da Podgorica dobije funkcionalnu, odgovornu i efikasnu upravu. Građane ne interesuju političke kalkulacije, već kvalitet života, komunalni red, saobraćajna infrastruktura, realizacija investicija i odgovorno upravljanje javnim novcem. Zato će SEP svoje odluke donositi isključivo na osnovu činjenica i procjene da li je aktuelna gradska uprava isporučila ono što je obećala građanima. U tom smislu, pitanje eventualne smjene gradonačelnika nije pitanje političke matematike, već pitanje odgovornosti za ostvarene ili neostvarene rezultate. Upravo zato će rasprava o Izvještaju o radu gradonačelnika, ali i analiza rezultata rada lokalnih preduzeća, biti ključni trenutak za donošenje bilo kakvih daljih političkih odluka.
"Velje Brdo nije pitanje lokacije ili jednog naselja, to je pitanje načina na koji se vodi država"
ANTENA M: Šta bi promjene u Podgorici mogle da znače za projekat Velje Brdo?
ILIJA MUGOŠA: Ono što je sigurno da nakon promjena u Podgorici politički projekti bez ozbiljnih studija i izvještaja poput Veljeg brda, neće moći da prođu gradski parlament. Mi u Stranci evropskog progresa smo od prvih najava gradnje na Veljem brdu upozoravali da se radi o projektu koji je prije svega politički i populistički osmišljen, a tek onda urbanistički, infrastrukturno i finansijski razrađen. Nažalost, umjesto da javnost prvo dobije analize, studije i odgovore na ključna pitanja, građanima su ponuđena velika obećanja i nerealni rokovi. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da ni danas ne postoje javno dostupne analize zemljišta, procjene socijalnog uticaja, jasni podaci o uticaju na saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, niti ozbiljne studije koje bi pokazale kakve posljedice projekat može imati na vodoizvorište i životnu sredinu.
Upravo zbog toga smatramo da se ovim projektom otvaraju novi horizonti političke neodgovornosti, gdje se odluke od ogromnog značaja za budućnost Podgorice donose bez dovoljno činjenica i bez adekvatne stručne kontrole. Dodatno, podsjetiću da je gradonačelnik Mujović svojevremeno saopštio da bi prva useljenja mogla početi već krajem 2026. godine. Nama je bilo i tada jasno, a danas je svima jasno da je takva izjava bila potpuno nerealna i da više govori o odnosu vlasti prema javnosti nego o stvarnoj spremnosti projekta. Kada se olako daju obećanja za koja ne postoje elementarni preduslovi, onda se s pravom postavlja pitanje koliko je cijeli projekat zasnovan na ozbiljnom planiranju, a koliko na političkom marketingu.
Velje Brdo simbolizuje karakter ove vlasti, nerealna obećanja, paušalnost u planiranju i donošenju odluka, kao i sklonost da se građanima saopštavaju ambiciozni ciljevi bez prethodno obezbijeđenih uslova za njihovu realizaciju.
Zbog svega toga smatram da eventualne promjene u Podgorici mogu značiti zaustavljanje prakse donošenja odluka bez dovoljno informacija i bez odgovornosti prema građanima. Nama nije cilj da politički profitiramo na ovom pitanju, već da spriječimo da projekat ovakvih razmjera proizvede dugoročne negativne posljedice po finansije Glavnog grada, životnu sredinu, infrastrukturu i kvalitet života građana. Upravo zato SEP planira da zajedno sa ostalim kolegama iz Evropskog saveza pokrene inicijativu za formiranje posebnog skupštinskog odbora koji bi nadgledao realizaciju projekta Velje Brdo. Cilj tog odbora bio bi da konačno dođemo do informacija koje danas nijesu dostupne ni odbornicima ni javnosti, da se sagledaju svi rizici i da se spriječi mogućnost da građani Podgorice u budućnosti plaćaju cijenu političke neodgovornosti i loše pripremljenih odluka. Građani zaslužuju odgovore prije nego što se potroše stotine miliona eura javnog novca, a ne nakon što eventualne greške postanu nepovratne. Upravo je to suština našeg odnosa prema projektu Velje Brdo.
ANTENA M: Šta za vlast na državnom nivou?
ILIJA MUGOŠA: Pitanje Veljeg Brda će imati mnogo veći politički značaj za državnu vlast nego za samu Podgoricu. Razlog je jednostavan, ovaj projekat je od samog početka predstavljen kao jedan od ključnih „razvojnih“, a zapravo političkih projekata Pokreta Evropa sad i Vlade Crne Gore. Zbog toga će njegov uspjeh ili neuspjeh u velikoj mjeri uticati na kredibilitet aktuelne vlasti na državnom nivou. Nažalost, već sada možemo vidjeti da Velje Brdo postaje simbol načina na koji ova vlast upravlja projektima. Umjesto ozbiljnog planiranja, detaljnih analiza i postavljanja realnih očekivanja, građani su dobili niz velikih obećanja i rokova koji su se pokazali kao potpuni fijasko. Prvo smo slušali da će prvi stanovi biti useljivi početkom 2026. godine, zatim je taj rok pomjeren za kraj odnosno sredinu 2026. godine, a danas se već govori o sredini 2027. godine. To jasno pokazuje da se ne radi o projektu koji se razvija na osnovu preciznih planova i pripremljene dokumentacije, već o projektu koji je od početka više služio za političku promociju nego za odgovorno upravljanje razvojem grada. I to jasno pokazuje, kako sam rekao na početku, da ovu zemlju vode pored negatora države, i neiskusni avanturisti.
Upravo zato Velje Brdo danas simbolizuje karakter ove vlasti, nerealna obećanja, paušalnost u planiranju i donošenju odluka, kao i sklonost da se građanima saopštavaju ambiciozni ciljevi bez prethodno obezbijeđenih uslova za njihovu realizaciju. Kada se tome doda činjenica da još uvijek nemamo javno dostupne ključne analize zemljišta, procjene socijalnog i ekonomskog uticaja, jasne podatke o uticaju na infrastrukturu, saobraćaj i vodoizvorišta, onda je potpuno opravdano postaviti pitanje koliko je cijeli projekat zaista spreman za realizaciju. U krajnjem, pitanje Veljeg Brda nije pitanje jedne lokacije ili jednog naselja. To je pitanje načina na koji se danas vodi država da li se odluke donose na osnovu stručnih analiza i dugoročnog planiranja ili na osnovu političkih potreba i marketinških obećanja. Upravo zato će efekti ovog projekta daleko prevazići granice Podgorice i imati direktan uticaj na percepciju rada državne vlasti u godinama koje dolaze.
