Jovićević: Čini se da dobija Bajden ali ne treba otpisati Trampa

I najnovije istraživanje o američkim izborima pokazuje da je demokratski kandidat Džo Bajden u značajnoj prednosti u odnosu na aktuelnog predsjednika, republikanca Donalda Trampa. Istraživanje New York Times-a i Sienna College-a pokazuje da bi za Bajdena glasalo 50 odsto, a za Trampa 41 odsto. To je saopštila novinarka Biljana Jovićević gostujući u našoj emisiji „Drugačija radio veza“.

Fokus u tom istraživanju bio je na značajnim temama za građane na ovim izborima i tu prednost ima Bajden ali to je prednost na nivou cijelih Sjedinjenih država, pojašnjava Jovićević. Trik je, međutim, kako Bajden stoji u tzv. swing državama.

CNN je juče objavio podatke koji su manje/više isti.

Iako su rezultati anketa loši po republikance, demokrate se plaše da se ne ponovi 2016. – kad su sva istraživanja bila na strani Hilari Klinton.

Jovićević ističe da su istraživači godinama unaprijedili istraživanje.

„Na kraju ipak odlučuje elektro koledž i zato demokrate imaju razloga za brigu. Ako, na primjer, bude nejasnoća u pojedinim državama, vlast koja je republikanska, može da sugeriše elektoru kako da glasa. Mada elektor ne mora da posluša. Praksa je da glasa kako je glasalo javno mnjenje“, obrazlaže gošća „Drugačije radio veze.“

„CNN je, lijepo, kroz mapu prikazao, kako samo nekoliko hiljada glasova može odlučiti u nekim okruzima u Pensilvaniji, Viskonsinu, Mičigenu“, navodi Jovićević.

U SAD-u je, a tako i u svijetu, stvorena atmosfera da Bajden pobjeđuje a Tramp gubi.

„Ima republikanaca, koji imaju oprečna mišljenja u poređenju sa Trampom, a sada su počeli da se distanciraju od njega plašeći se i svojih šanse za reizbor. U svakom slučaju, Tramp nije za potcjenjivanje“, naglašava Jovićević.

Najveći aduti Bajdena u ovom trenutku su Tramp i njegovo ponašanje, ali i ponašanje cijele adminsitracije Bijele kuće u prethodne četiri godine. Rasni nemiri i ekonomska kriza doveli su do toga da se manji broj, nekad Trampovih pristalica, danas okrene kandidatu demokrata.

„Adut Bajdena je takođe taj što nije Hilari Klinton koja bila, nažalost jedan od najomraženijih kandidata demokrata. Bajden nije toliko omražen ali je istina da samo oko 30 odsto birača glasa za njega a 70 osto glasa za Demokratsku stranku“, navodi Jovićević.

„Izbori u SAD-u su ustvari referendum o Trampu“, primjećuje autor emisije Darko Šuković sa čim je Jovićević saglasna.

Jovićević, međutim, naglašava nezadovoljstvo neoliberalnim kapitalizmom i posljedicama zbog kojih je Tramp i došao na vlast.

„Imali smo jedno progresivno tijelo Demokratske stranke, birače Bernija Sandersa, koji su se 2016. oglušili o pozive da glasaju za Klinton a oni bi se mogli ponovo mogli oglušiti o poziv da se glasa za Bajdena. Ta grupa zaista ne voli Trampa ali podjednako mrzi establišment Demokratske stranke“, naglašava Jovićević.

A čemu se Tramp nada? Nada se da će izborni rezultati u ključnim državama biti tijesni. Svega 30 odsto Amerikanaca očekuje da će 3. novembra znati rezultati izbora, ističe Jovićević.

I Tramp, naravno, računa na elektro koledž. „Republikanci glasaju direktno. Demokrate, u velikoj većini glasaju putem pošte a Tramp je već godinu pokušavao da delegitimiše takav način glasanja“, pojašnjava sagovornica Darka Šukovića.

Tramp očekuje da bi se, u slučaju tijesnog rezultata, odluka mogla donijeti u Vrhovnom sudu ili u Predstavničkom domu Kongresa gdje po jedan glas ima predstavnik svake države“, navodi Jovićević.

Tramp već duže izbjegava da direktno odgovori na pitanje da li će priznati rezultate izbora. Da li će mu proći naumi, koji su sada više nego očigledni, pitanje je.

„Tramp ima jaku biračku bazu koja doduše nije velika kao 2016. ali je odana. U njegovo vrijeme, u SAD-u jačaju teoretičari zavjere. Njegova baza vjeruje svim njegovovim narativima“, ističe Jovićević.

Mediji spekulišu o tome da bi Tramp, ako tijesno izgubi, mogao da aktivira svoju mašineriju u sudovima a pristalice da pozove na ulice.

„Postoje milicije koje su spremne i aktivirale su se po SAD-u. Dominantno su naklonjene Trampu. Aktiviranje je počelo nakon što je Barak Obama izabran za predsjednika a eskaliralo je od kad je Tramp preuzeo Bijelu kuću“, navodi Jovićević.

A šta bi značila Bajdenova pobjeda za Balkan? Jovićević nema dileme da bi došla administracija čija bi politika bila na fonu politike prije Trampa, „ona koja poznaje prostor i zna šta su stvarni problemi ovog regiona.“

Bajden je, kaže Jovićević, detaljno upoznat sa situacijom na Kosovu i Bosni i Hercegovini a u Stejt Department bi se, ako on pobijedi, vratili ljudi koji takođe poznaju Balkan. „Onda bi imali ozbiljnu politiku prema ovom prostoru“, zaključuje Jovićević.