Ćurak: URA ne može promijeniti ideološki smjer prosrpskih stranaka; zabrinjava desekularizacija Crne Gore

Najnegativniji element u postizbornoj Crnoj Gori je započeti proces desekularizacije. Naivno je misliti da URA može biti most koji će povezati suprotstavljene ideologije i omogućiti Crnoj Gori da krene naprijed. To su neke od ocjena koje je Nerzuk Ćurak, profesor na FPN u Sarajevu, saopštio u emisiji “Drugačija radio veza”. 

Kazao je, takođe, da protok vremena nije doveo do pacifikacije velikosrpske pollitike prema BiH, te ocijenio da se “pelcer” iz Sarajeva ne može lako proširiti na unutrašnjost BiH.  

Govoreći o dešavanjima nakon izbora u Crnoj Gori, Ćurak je ocijenio zabrinjavajućim prodor teokratije u crnogorsku sekularnu sferu.

“Prodor teokratije u crnogorsku sekularnu sferu je zabrinjavajući. Iz teokratskih sfera, u našoj regiji, samo od autsajdera u religijskim zajednicama možete čuti milosrđe, empatiju, religiju koja se razumijeva kao dio kulture mira”, kazao je Ćurak.

Kada je posrijedi djelovanje i uticaj URE i njenog Lidera Dritana Abazovića, Ćurak smatra da politička struktura sa relativno malim brojem zastupnika teško može da promijeni ideološki smjer prosrpskih stanaka u Crnoj Gori.

„Znate, ima smisla misao da je put do pakla popločan dobrim namjerama. Neko, u nekom trenutku naročito kada je mlad, može pomisliti da su stvoreni uslovi za transformaciju regresivnih političkih ideologija u mirotvorne, te da neka politička struktura, kao što je URA, upravo može biti most koji će povezati suprotstavljene ideologije i omogućiti Crnoj Gori da krene naprijed“,  kaže Ćurak i naglašava da je takvo razmišljanje voma naivno.

„To je toliko naivno. Svi događaji nakon izboru Crnoj Gori upućuju na to da jedna politička struktura sa relativno malim brojem zastupnika teško da može da promijeni ideološki smjer prosrpskih stanaka u Crnoj Gori, čiji predstavnici iznose floskule koje ne ostavljaju na miru procrnogorske, suverenističke politike u smislu da vjeruju da su stvoreni usluvi da Crna Gora više nije u pitanju. Čini se da, u tom smislu, Crna Gora počinje da liči na BiH. Čini mi se i da se na crnogorski državni razlog stavio upitnik, na sličan način kao i na Bosnu. Nijesu upitne međunarodno priznate granice, ali što to znači ako iznutra nemate sadžaj koji potvrđuje međunarodnopravni subjektivitet. Iskreno, ja bih najviše volio da u Crnoj Gori ne uspije formiranje Vlade i da se ide na nove izbore“, kazao je Ćurak.

Tokom studija u Sarajevu  dešavanja u Srebrenici Abazović jasno definisao kao genocid 

Najveća sramota je da zemlja u kojoj je izvršen genocid, ne priznajegenocid kazao je Ćurak, dodajući da dok se to ne promijeni BiH ne može očekivati da će se približiti EU.

„Smatram da će to, kad tad, biti uslovi svih uslova za ulazak u EU“, vjeruje Ćurak.

Na pitanje da li je iznenađen time što partija na čijem je čelu Dritan Abazović izbjegava da pomene genocid u Srebrenici Ćurak, koji je bio i Dritanov profesor, navodi:

„Ne mogu ništa loše reći o Dritanu na osnovu mog nastavničkog iskustva i rada sa njim, jer je bio sjajan student. Dok je tu studirao u njegovim interpretacijama nije bilo nikakve sumnje kakav je njegov odnos prema masovnim zločinima u Srebrenici. On ga je jasno definisao kao genocid", rekao je Ćurak.

Rezultat izbora u Sarajevu budi nadu, ali…

Dr Nerzuk Ćurak, profesor na FPN u Sarajevu govorio je o BiH nakon četvrt vijeka Dejtonskog sporazuma, o šansama da postane normalna država uprkos "ludačkoj košulji" koja joj je tim okvirom navučena. Navodi da rezultati izbora u Sarajevu bude nadu:

“Uspjeh stranaka u Sarajevu, koje se ne generiraju iz etničkog, je sjajna poruka. To ,međutim, ne može potpuno da se realizuje zbog “frankenštajnskog” bosanskohercegovačkog sistema koji unaprijed faforizuje nacionalizam. U drugim djelovima zemlje ključni nacionalistički akteri i dalje su, međutim, snažni i moćni”, reko je Ćurak.

Na pitanje da li se “pelcer” iz Sarajeva može proširiti na unutrašnjost države Ćurak kaže:

“U Republici Srpskoj ima puno stranaka, ali sve te stranke su zasnovane na teoriji “krvi i tla”. To je ono što je strašno, naročito kada imamo u vidu da entiteti u BiH pripadaju svima. Volio bih biti veći optimista, ali teško. Sa jedne strane, Dejtonski sporazum je zaista sačuvao BiH, ali toliko godina kasnije mi ne možemo favorizovati samo to kao nešto što je potreban i dovoljan uslov za BiH. Tako da bez promjene, odnosno stvaranja uslova da i građanske partije naprave prodor u političku arenu, teško je na državnom nivou očekivati neku veliku promjenu”, smatra Ćurak.

Imbecilni kompleks više vrijdnosti Beograda prema Sarajevu

Govoreći o uticaju Beograda, Ćurak kaže da protok vremena nije doveo do pacifikacije velikosrpske pollitike prema BiH.

“Kako vrijeme prolazi izmišljene ideje o garanciji Srbije, u kontekstu Dejtonskog sporazuma, postale su politički program Vučićevog nacionalističkog režima. Ovo što se desilo sa potpisivanjem ugovora o gradnji hidroelektrana je prava banditska uzurpacija. Na simboličkoj ravni potpisivanje “ugovora o Drini” je dalji iskaz nepoštovanja, politike neprijateljstva, jednog imbecilnog kompleksa više vrijednosti Beograda prema Sarajevu. Kompleks više vrijdnosti je gori od kompleksa niže vrijednosti. Tako da sam razočaran, naročočito činjenicom da na političkom horizontu Srbije zapravo nema stranke koja dozvoljava BiH da misli o svom vlastitom porijeklu, nego se ona doživljava kao neki produženi dio srpskog političkog i geopolitičkog imaginarija. Srbija nije pokazala nikakvu politiku koja bi bila nedvosmislena potvrda odustajanja od pretenzija razumijevanja BiH kao dijela srpskog duhovnog i političkog imaginarija”, ocijeno je Ćurak.  

 U Srbiji nama alternative kada je posrijdi stvarna promjena poliltičkog rezona

Govoreći o izborima u Americi Ćurak kaže da u Bijelu kuću dolazi čovjek koji je nesporno prijatelj BiH i koji poznaje Balkan.

„To je ono što pozitivno mogu iskoristiti samo ako zemlje, koje su zainteresovane za svoju pozitivnu promjenu, nešto učine. Bude li BiH stajala u mjestu, te ukoliko ne nepravi proaktivnu politiku prema Vašingtonu neće doći do značajnih pomaka. Nadam se da bi osovina Vašington-Berlin ponovo mogla da zaživi. Tramp je posijao strahote i to treba ispravljati“, kazao je Ćurak.

U Srbiji nama alternative kada je posrijdi stvarna promjena poliltičkog rezona, smatra Ćurak i dodaje da je to strahota

„Najhrabriji ljudi u Srbiji su hrabre žene Srbije iz civilnog društva, koje jedine proizvode autentičnu politiku. Ta politika dodiruje ne više od pet odsto ljudi u Srbiji. Zato i Merkel mora računati na onu politiku u Srbiji koja jeste. Ne mogu da tvrdim da se takva politika, koja je objektivno nacionalistička, strategijom Merkelove može transofrmisati u nešto što će omogućiti da se BiH, Srbija i Crna Gora razvijaju kao države koje će biti ćlanice EU. Ne mogu, zato što je intelektualna elita u Srbiji strašno regresivna, nazadan i u velikoj mjeri utiče na političke procese“, ocijenio je Ćurak.