Gruhonjić: U Srbiji je šovinizam prema Crnogorcima dublji nego prema Albancima

Gost današnje Drugačije radio veze bio je novinar, univerzitrtski profesor, glavni i odgovorni urednik Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra Dinko Gruhonjić.

Dio razgovora bio je o situaciji u Crnoj Gori, koja bi iduće neđelje trebalo da dobije etnički čistu vladu, sa izuzetkom Dritana Abazovića! Na konstataciju da su izostale reakcije EU povodom te činjenice, kao i izjave mandatara da ne treba slaviti Dan pobjede 9. maj, Gruhonjić kaže kako je nevjerovatno da Brisel nije vidio da će evropski put Crne Gore biti zaustavljen, ako nova nomenklatura formira vladu.

„Oni su prije svega ruski igrači. Dio njih jer su ubijeđeni, di zato što su plaćeni. EU će na koncu imati problem sa sopstvenim odlukama i snosiće posljedice, kao što ih, na kraju krajeva, snosi i do dana današnjeg jer je skrštenih ruku gledala na pohod Slobodana Miloševića na rušenje Jugoslavije“. 

Zapad je na posljednjim izborima u Crnoj Gori, po njegovom mišljenju, pao na ispitu. Ukazuje i na okolnosti koje su takvom ponašanu EU i SAD doprinijele:

„Postoje tu objektivne okolnosti koje su pročetničke snage u Crnoj Gori itekako kapitalizovale, a to je bila geopolitička situacija koja je bila obilježena trampizmom. Sad je nadati se, da će se Amerika oporaviti i vratiti na Balkan“.

„Njima je bilo najvažnije da Milo Đukanović konačno izgubi izbore i da se pokaže sveti princip smenjivosti vlasti, a da pritom ne vode računa ko je iza ćoška i ko se sprema da obezbijedi smjenjivost vlasti. Sada nek stave prst na čelo i zapitaju se da li će biti moguća smenjivost (nove) vlasti ili će Crna Gora skliznuti u ovo u čemu se nalazi Srbija. Očigledno je da je u Crnoj Gori i Srbiji, bila druga liga diplomatskih frajera kada je Zapad u pitanju i da je sve to urađeno vrlo diletantski“. 

EU i SAD, naglašava, uložile  sustotine miliona u suočavanje sa prošlošću i zločinima iz devedeseih, ali nije ostvareno puno rezultata.

„To je posao koji mora vlast da izvrši. Pritisak međunarodne zajednice na vlasti u Srbiji i RS bio je prije svega usmjeren na to da se izruči ovaj ili onaj ratni zločinac ali nije postojao sistemski pritisak na institucije da ubace programe denacifikacije u obrazovanje i u javni diskurs“.

Gruhonjić je objave srbijanskih medija u vezi litija i ugroženosti srpstva ocijenio kao šovinističku farsu u Srbiji i naveo da ga je sve to podsjetilo na devedesete.

„To je jedan šovinizam koji je gori od srpskog šovinizma naspram Albancima. Ovdje se Albanci doživljavaju kao bića niže vrste, ali im se ipak priznaju da su Albanci iako ih nazivaju Šiptarima. U slučaju Crnogoraca je situacija takva da vam se odriče pravo na postojanje pod tim imenom, što je još dublji šovinizam“. 

U Drugačijoj radio vezi Gruhonjić je govorio o poprukama mržnje koje su prije nekoliko dana ispisane na ulazu u njegovu zgradu, iskazao je nadu da bi ovoga puta državni organi mogli biti efikasniji, nego u prethodnim slučajevima napada na njega i njegovu porodicu.