Biserko: Spoljni pritisci će svesti Srbiju na svoju mjeru

Gošća Drugačije radio veze bila je Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko.

Komentarišući nove poteze Vlade CG i izostanak reakcije Zapada zbog narušavanja principa podjele vlasti ili nezavisnosti sudstva, Biserko navodi da vlast na jednoj strani govori ono što se od njih očekuje na Zapadu, a sa druge strane radi ono što su obećavali u svojoj izbornoj kampanji, i dodaje da će ih to dovesti do tačke kada će upasti u kontradikciju te da će tad sigurno neko reagovati.

“Ono što najviše brine je urušavanje državnih institucija, jer koliko sam shvatila, nova vlast planira da otpusti 4000 ljudi. To je veliki gubitak za svaku vladu ako se odreknu ljudi koji su profesionalci, koji znaju svoj posao. To je tragedija bila u svim zemljama regiona u prošlosti”.

Biserko kaže da Crna Gora ulazi u kategoriju zemalja koje će biti na dnevnom redu Zapada.

“Nova Vlada i pobjednička koalicija je odmah na početku bila opstruisana da u novu Vladu uvede ljude iz DF-a i proruski orjentisane aktere. Tu će biti dosta testiranja nove vlasti i u krajnjoj liniji ona će biti dosta ovisna o Zapadu. Nisam sigurna da će grupacija koja je protiv crnogorske države i njenog suvereniteta u tome uspjeti, to ne vjerujem”.

Govoreći o hajci koja je protiv nje podignuta, kaže da nije bilo reakcija niti zabrinutosti za nju od strane ambasada.

“To traje trideset godina, tako da su (ambasadori) navikli već na tu vrstu napada. To je prije svega izraz njihovog (Vučića i Dodika) straha i treba im žrtveni jarac u ovom momentu. Nasušnost međunarodne zajednice je toliko velika ovdje da mislim da se ne bi osudili na nekakvee fizičke prijetnje I odmazde, ovo zaista liči na poziv na linč, ali to nikad ne mogu da procijenim kada sam ja u pitanju”.

Srbija, kao centralna zemlja Balkana, je po mišljenju Biserko faktor i stabilnosti i nestabilnosti.

“Faktor nestabilnosti je već 30 godina zbog svog državnog projekta i insistiranju na realizaciji tog projekta drugim sredstvima. Ona je sprijecila konsolidaciju susjednih zemalja. Sve dok se ne stavi tačka na aspiracije ka promjeni granica, region unutar sebe ne može da napreduje jer se nacionalizam aktivira uvijek na pitanju promjena granica. Sve najave koje smo mogli čuti su vrlo važne jer nagovještavaju da je ta priča iza nas, da je pitanje granica skinuto sa dnevnog reda, bar u ovom vremenu u kojem sada živimo”.

Podrška centara moći Srbiji je, objašnjava Biserko, dolazila iz uvjerenja da će ona priznati Kosovo.

“U početku je to izgledalo obećavajuće, ali u međuvremenu je došlo do dezangažmana u regionu i prodora drugih aktera. Srbija je u tom periodu uspostavila bliske odnose sa Rusijom i Kinom. Njima je kako oni misle to povećalo ucjenjivački potencijal u regionu u odnosu na Kosovo, Bosnu, Crnu Goru. Tome je sada došao kraj. Novi saziv Evropskog parlamenta je vrlo kritičan, orijentisan je na Balkan sa idejom da se razriješe problemi koji su opterećivali region, a sada počinju da opterećuju i EU s obzirom na taj bezbjednosni aspekt Balkana za evropsku politiku”.

Ideja srpskog sveta će. kako kaže, ipak, još dugo da živi.

“Spoljni pritisci će u svakom slučaju Srbiju svesti na svoju mjeru u smislu njenog ometanja regiona. To njih mnogo pogađa i to će stvoriti jednu vrstu depresije i neraspoloženja. Jedno takvo ograničavanje Srbije će možda dovesti do drugačije dinamike unutar nje i možda će omogućiti stvaranje alternative. Sve dok Srbija djeluje u regionu, ona zanemaruje demokratizaciju zemlje, jer demokratizacija ruši takav poredak”.