Crna Gora, napominje, još nije dio saveza Rusije i Srbije!
Rusija je dobila šta je htjela u Crnoj Gori nakon izbora, smatra analitičar Boris Varga ističući da to pitanje nije završeno jer je pobjeda bila sa samo jednim poslanikom više. Napominje da zvanična Podgorica još nije dio saveza Rusije i Srbije. Varga vjeruje da bi SAD trebalo da zaštite Crnu Goru i njen euroatlantski put. Sa Rusijom se Vašington već sukobljava, verbalno...
Na međunarodnoj sceni, nakon pobjede Džozefa Bajdena na izborima u SAD-u, nova polarizacija - ukazuje Boris Varga, novinar, publicista i nezavisni analitičar, gostujući u našoj „Drugačijoj radio vezi“. Od Bajdena smo, kaže, čuli neke oštre, možda neprimjerene, a svakako neobičajene optužbe na račun Rusije i samog predsjednika Vladimira Putina, poput one da je ruski lider ubica, a, pride, šef SAD najavio je da će Moskva da plati za miješanje u američke izbore.
Nakon sankcija Vašingtona, odgovor Moskve je – podizanje tenzija u Ukrajini. Varga vjeruje da se neće ponoviti onaj veliki sukob iz 2015. jer to nije u interesu Rusije. Eskaliranje sukoba u Ukrajini, smatra Varga, bilo bi pogubno za odnose Rusije i evropskih partnera.
„Ovako, jednim tinjajućim i eskalacionim sukobom, Moskva može da vrši određeni uticaj na SAD i Evropu. Ali, ukoliko Moskva želi da zadrži i da širi dobru saradnju sa EU i evropskim državama, nema potrebe za razbuktavanjem novog sukoba“, ističe Varga.
Kaže da je saglasan na neki način sa predsjednikom Milom Đukanovićem koji smatra da je Zapadni Balkan samo poligon za maligne uticaje Moskve prema Zapadu. Interes Rusije je, navodi Varga, da zadrži svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu, što radi uz pomoć takozvane meke moći: tradicionalizmom, preko crkve i vjere, i u tome je uspješna.
„Tu postoji jedna istorijska konstanta i to daje rezultate, pokazalo se i u slučaju revolucije litija“, napominje sagovornik Darka Šukovića.
Varga vjeruje da je za Rusiju Zapadni Balkan prostor odvraćanja gdje je, ističe, bila i nije bila uspješna.
„Zapadni Balkan služi Rusiji za odvraćanje od širenja zapadnog uticaja na prostor bivšeg Sovjetskog saveza. Trenutno je fokus na Crnoj Gori“, naglašava Varga.
Pitanje na koje još čekamo pravi odgovor je, smatra Boris Varga, zašto je Rusija tako lako pustila Crnu Goru da se osamostali 2006. Putin i Moskva su, pojašnjava nadalje, bili samouvjereni da Crna Gora neće ući u NATO, makar ne bez referenduma, i zbog jakih ekonomskih i tradicionalnih veza dvije države. Slično je, napominje, bilo i sa Sjevernom Makedonijom.
Moskva je sad, naglašava Varga, krenula u drugu fazu: diskreditacija članica Alijanse ili kandidata za ulazak u NATO. Šta to znači?
„Da se pokaže NATO-u: ovo vam vaš novi član, evo kako kod vas cure informacije, kako se majori vraćaju sa vojnih vježbi jer su pokušali da na USB prenesu povjerljive podatke... da li su to partneri koje sjutra očekujete od Ukrajine i Gruzije“.
Varga zaključuje da je Rusija, nakon neuspjeha na izborima 2016., prošle godine dobila ono što je htjela, ali poručuje da ta bitka nije gotovo, jer aktuelna vlast ima većinu od samo jednog poslanika i, uz to, SAD predvođene Bajdenom nagovještavaju da će se drugačije odnositi prema saveznicima, nego što je to bilo u vrijeme Donalda Trampa.
Varga kaže da su bitni propusti Rusije ali i propusti Zapada. Pita se zašto su odustali od takozvanih stabilokrata i od svoje prve odluke da Crnu Goru, sa Đukanovićem, nakon NATO-a, uvedu u Evropsku uniji.
„Zašto su digli ruke od toga kad su bili na ivici da riješe pitanje Crne Gore, da je konsoliduju do kraja, da je svrstaju među evropske partnere? Zašto su propustili šansu da ponovo otkriju te koji su izveli revoluciju litija? Kompleksan je odgovor i ostaje do kraja zagonetka“, kaže Varga.
Postavlja se pitanje koliko će se Rusija miješati u unutrašnje stvari Crne Gore.
„Mislim da su oni sad dobili šta su htjeli, iako ne mislim da je gotovo s Crnom Gorom. Ipak je na izborima bila pobjeda samo sa jednim poslanikom više. Rusija ima Srbiju, a u tom savezništvu nemaju još Crnu Goru“, kaže Varga.
Napominje da je i pitanje kako će se sad postaviti Evropska unija, ali i SAD.
“SAD bi trebalo da direktno zaštite Crnu Goru, njenu nezavisnost i njen euroatlanstki put“, poručuje on.
Varga kaže da bi Bajdenov odgovor trebalo da bude da bude da se crnogorsko pitanje najprije rješava u Bosni i Hercegovini.
Bilo bi dobro da se BiH približi NATO-u, eventualno postane članica, smatra Varga uvjeren da bi Rusija tamo mogla da ponovi scenario iz Crne Gore iz 2016.
Za Rusija danas, ističe, pravoslavlje je nova kominterna. Skeptičan je, dodaje, kako će se rješavati pitanje crkve u Crnoj Gori a to je osnova na kojoj leži novi ruski svijet.
„To je sve sad osjetljivo zbog proširenog pravoslavnog ruskog svijeta kojeg Rusija vidi do Crne Gore. Siguran sam da ne bi Rusija tako lako dozvolila da se crkva u Crnoj Gori odvojio od Srpske. Uvijek će tu biti ta kominterna važna stvar“, naglašava Varga.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR