Zamislite Crnu Goru nakon četiri godine vlade Zdravka Krivokapića

Sluge Crkve Srbije se sada utrkuju ko će bolje služiti, ne bi li time zaslužili njihovu podršku na izborima. To je, ukratko, metastaza jedne provincijalne kolonijalne svijesti. Onaj ko potpiše Temeljni ugovor u formi na kojoj insistira Crkve Srbije odgovarao bi za veleizdaju i završio u zatvoru.

Dr Nemanja Batrićević sa podgoričkog FPN bio je gost u današnjoj "Drugačijoj radio vezi". Komentarišući oprečne poglede unutar vanstranačkog dijela prozapadnog, suverenističkog bloka na najavu formiranja manjinske vlade, on kaže da ga situacija podsjeća na onu povodom potpisivanja Beogradskog sporazuma. I tada je, objašnjava Batrićević, cilj bio jedinstven, ali se na put do referenduma o nezavisnosti različito posmatralo. 

Manjinska vlada - manje zlo od tehničke ili opstanka Krivokapićeve

- Tvrditi da manjinska vlada nužno vodi potpunom ozdravljenju, jednako je pogrešno kao tvrditi da ona nužno vodi u kapitulaciju Crne Gore. Prosto, u politici nema garancija i prinuđeni smo se kretati u granicama onoga što su realne mogućnosti. Stava sam da, u ovom trenutku, manjinska vlada nudi određeni manevarski prostor suverenističkim partijama i da, stoga, predstavlja bolje rješenje od ponuđenih alternativa."

Za dr Batrićevića je opstanak vlade Zdravka Krivokapića najgori mogući ishod aktuelne krize.

- Taj scenario je ubjedljivo najgori i mislim da u odnosu na njega treba tumačiti ponašanje crnogorske opozicije. Probajte samo da zamislite Crnu Goru poslije pune četiri godine vlade Zdravka Krivokapića. Mi užurbano idemo ka ekonomskom i kolapsu cjelokupne društvene strukture. U vrijednosnom smislu, u potonjih osamnaest mjeseci normalizovano je više nedemokratskih političkih praksi nego u prethodnih 25 godina. Kada govorimo o tehnikama upravljanja, sa jedne strane nastavilo se sa negativnim praksama partijskog zapošljavanja, a sa druge je došlo do uspostavljanja gotovo fascinantnog nivoa birokratske nekompetentnosti. Pogledajte samo kakvom zakonodavnom srljanju i poniženju svjedočimo posljednjih nekoliko dana."

Sagovornik Antene M objašnjava i zbog čega smatra da je tehnička vlada lošiji izbor od manjinske. Napominje, kao izuzetno važan momenat, da suverenistički blok nije u prilici da diktira uslove rušenja vlade, nego taj "luksuz" imaju subjekti parlamentrane većine koji hoće da se "otrgnu" iz toga političkoga aranžmana. Onda precizira loše strane toga modela.

- Tehnička vlada ne bi bila u mogućnosti da vrši potrebne izmjene u administrativnom sistemu u susret izborima. Dakle, ključni predizborni mjeseci protekli bi u zloupotrebi državnog aparata čije dvije trećine (po dubini) drži Demokratski Front. Na kraju, mislim da bi raspisivanje izbora u ovim okolnostima samo homogenizovalo prosrpsko biračko tijelo i maskiralo unutrašnju podijeljenost kojoj ovih dana svjedočimo." 

Dr Nemanja Batrićević naglašava i rizike što ih nosi činjenica da bi u manjinskoj vladi "glavninu političke moći preuzela partija koja je u posljednjih godinu i po dana izdala svaki nacionalni interes". Vjeruje, međutim, "da pod određenim uslovima, za koje, istina, još uvijek nemamo nikakvih garancija, predstavlja bolje rješenje od prve dvije opcije".

Rok, čišćenje po dubini, krivična odgovornost

 Prvi uslov je, smatra on, da se trajanje manjinske vladi oroči do kraja tekuće godine.

- To je dovoljno vremena da sa potencijalnom većinom od 49 poslanika izglasaju potrebne kadrovske promjene u pravosuđu (VDT, sudski i tužilački savjet) i pokrene sa mrtve tačke proces EU integracija. Istovremeno, krajnje politički pragmatično gledano, to je nedovoljno vremena da URA manjinsku vladu iskoristi za značajan politički rast na račun suverenističkih glasova, što samo po sebi nije problem, ukoliko se ti glasovi ne zloupotrijebe da se Crna Gora uvuče u projekat Otvorenog Balkana."

Dr Batrićević  potom akcentira neophodnost "čišćenja" javnog sektora od kadra koji je tokom prethodnih godinu i po zaposlen po partijskoj, ideološkoj i vjerskoj osnovi. 

- Jednostavno, ukoliko ne dođe do temeljnog čišćenja administrativnih kapaciteta, manjinska vlada biće totalni promašaj. Njome bi se URA abolirala od prethodnih činjenja, a ne bi došlo do neutralisanja malignog uticaja antizapadnih, crkvenih kadrova koji svakodnevno urušavavaju bezbjedonosni sektor, klerikalizuju cjelokupni sistem državne uprave, skrnave autonomiju Univerziteta Crne Gore i nezavisnost Javnog servisa."

Gost DRV poručuje da se mora utvrditi potencijalna krivična odgovornost političara i prethodne i aktuelne vlasti; kako odgovornost za korupciju, "tako i za zloupotrebe službenih ovlašćenja na Cetinju 5. septembra, blokade opština pod kontrolom opozicije, netransparentna zaduživanja, gašenje kompanija od vitalnog nacionalnog interesa, itd".

Ulazak SDP i SD

I sastav manjinske vlade jedan je od ključnih uslova da bi ona postigla očekivane rezultate. Dr Batrićević naglašava da bi važno i dobro bilo da u manjinsku vladu uđu SDP i SD.

- Mislim da je njihov eventualni ulazak od velikog značaja za kontrolu koju bi suverenističke partije potencijalno imale nad političkim procesima u narednim mjesecima. Pristupom informacijama, uvidom u potencijalne zakulisne radnje, kao i direktnim uticajem kroz ministarstva, smanjila bi se šansa da manjinska vlada povuče određene poteze na štetu nacionalnih interesa Crne Gore."

Naš sagovornik smatra da pogotovo nema razloga da SDP ostane van vlade i upozorava da "prepušti li se sprovođenje prijevremenih izbora kadrovima Crkve Srbije", s pravom se možemo pitati da li bi i pobjeda na izborima bila dovoljna da oni predaju vlasti.

- S obzirom na ponašanje Krivokapića i „ustavnih patriota“ iz Demokrata u posljednjim danima, to je sada potpuno legitimno pitanje!?"

Manjine znaju ko je Dritan

Dr Batrićević smatra da je "narativ o tome kako su potpisivanjem Memoranduma i eventualnom manjinskom vladom manjinske partije efektivno odvojene od suverenističkog bloka prećeran". Saglasan je da su partije manje brojnih naroda već dovoljno puta pokazale političku zrelost.

- Znači li to da mi sad naprasno ne znamo što je SNP ili da manjine ne znaju ko je Dritan Abazović i kakva je priroda velikosrpskog nacionalizma? Rekao bih da ne. Ideologije nijesu naljepnice, a kolektivno śećanje nije baš toliko plitko. Spona između crnogorskih partija i predstavnika nacionalnih manjina u prethodnom periodu pokazala se kao stabilna, pa mislim da nemamo razloga sumnjati u tu vrstu lojalnosti. Na kraju krajeva, ko može garantovati da neko od njih ne bi podlegao pritisku kada bi Krivokapićeva vlada trajala do 2024. godine? Moramo imati u vidu da sve partije, tako i partije nacionalnih manjina, imaju pragmatične potrebe i da, kad je u pitanju održanje partijske strukture, ništa ne može nadomjestiti pristup polugama vlasti."

Fokus na deblokadu eurointegracija

Govoreći o realnim dometima manjinske vlade, dr Batrićević prognozira da će se njene aktivnosti svesti na ono o čemu postoji saglasnost - deblokada EU integracija kroz reformu pravosuđa. Slična stvar se, napominje, dogodila sa prethodnom vladom samo u suprotnom smjeru.

- Oni su jedinstveno radili po diktatu Crkve Srbije baveći se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, prepisivanjem imovine, zapošljavanjem na bazi učešća na litijama, zloupotrebom policijskih i vojnih snaga u ime ustoličenja Jovana Mićovića na Cetinju,itd. Da bi ovakvo povlađivanje Crkvi Srbije uopšte bilo moguće, morali su zanemariti EU integracije kao temu koja, iako ih deklarativno spaja, zapravo ih suštinski dijeli. U slučaju buduće manjinske vlade, realno je očekivati da će partije jedna drugu blokirati na identitetskim temama oko kojih nema konsenzusa i da će onda EU integracije biti 'ono što je ostalo'."

Otvoreni Balkan - posljednji ekser u evropsku perspektivu Crne Gore

Za dr Batrićevića "ulazak u inicijativu Otvorenog Balkana predstavlja ubjedljivo najveću opasnost po Crnu Goru".

- Vlada koja to potpiše, bila ona manjinska ili ne, zakucala je posljednji ekser u evropsku perspektivu Crne Gore i otvorila vrata opasnog političkog projekta. Crna Gora nema ekonomskih interesa da uđe u ovu inicijativu, dok zauzvrat rizikuje eroziju svog suvereniteta kroz stvaranje zajedničkih, paradržavnih institucija i jasno signalizira Zapadnim partnerima da smo odustali od učlanjenja u EU."

Komentarišuči zakonodavnu hiperaktivnost Vlade Zdravka Krivokapića nakon iniciranja njene smjene, gost DRV kaže kako je posrijedi političko pozicioniranje unutar prosrpskog bloka, posebno buduće Demohrišćanske stranke.

- Sluge Crkve Srbije se sada utrkuju ko će bolje služiti, ne bi li time zaslužili njihovu podršku na izborima. To je, ukratko, metastaza jedne provincijalne kolonijalne svijesti."

Temeljni ugovor po diktatu Crkve Srbije - prečica za zatvor

Govoreći o Temeljnom ugovoru, dr Batrićević podsjeća da za Crkvu Srbije nije bila prihvatljiva verzija koji je pripremio Risto Radović. Ističe, zato, da, osim toga da li će biti potpisan, važno je što će u njemu pisati.

- Prilično je očigledno da su svi akteri svjesni činjenice da bi onaj ko potpiše Temeljni ugovor u formi na kojoj insistira Crkve Srbije odgovarao za veleizdaju i završio u zatvoru. Pod pretpostavkom da taj ugovor neće biti potpisan prije izglasavanja nepovjerenja vladi, vjerujem da bi njegov eventualni sadržaj i dalje mogao ostati neprihvatljiv za Crkvu Srbije."

Nemanja Batrićević smatra da nije realno očekivati da se u mandatu manjinske vlade pokrene pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili popisa stanovništva. Ako se ključna politička agenda vrti isključivo oko EU integracija, korupcije i ekonomije, pojašnjava on, DPS i SDP rizikuju da dio biračkog tijela predaju GP URA, koja je pokazala da im se sa nacionalnim interesima ne može vjerovati.

- Sa druge strane, ako na dnevni red vratite pitanje crkve, ponovo bi na viđelo isplivala činjenica da je URA suštinski nezainteresovana za to što našu đecu i dalje krštavamo u otetim crkvama, a naši preci počivaju u crkvenoj zemlji koju je URA prepisala Crkvi Srbije.

Temeljni ugovor i sa CPC

Ipak, poručuje dr Batrićević, ukoliko manjinska vlada bude trajala 9-12 mjeseci nije neophodo otvarati to pitanje.

- Ta pitanja sačekaće vladu nakon toga, u kojoj će, nadamo se, dominante snage sačinjavati suverenističke partije. Nadam se da tu vladu neće momorati 'ćerati' da se tim pitanjima počne baviti na vrijeme i da nas je skorije političko iskustvo ipak nečemu naučilo.

Na kraju, ne mislim da više imaju luksuz da sami o tome odlučuju. Bude li se predugo čekalo, mislim da će biti suočeni sa nizom građanskih inicijativa koje će ići smjeru izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili recimo potpisivanja Temeljnog ugovora sa CPC. Zašto bi vjernici CPC ostali jedina vjerska zajednica, pritom treća po veličini, koja nema regulisane odnose sa državom i koji ne mogu ostvariti svoja vjerska prava? To je pitanje elementarnih ljudskih prava. Zamislite da muslimani ili katolici u Crnoj Gori ne mogu da uđu u svoje džamije i katedrale jer ih je druga vjerska zajednica okupirala. Pa to bi bio skandal nesagledivih razmjera."