Gost današnje emisije "Drugačija radio veza" bio je Boris Varga, analitičar i sjajan poznavalac Rusije i evropskog istoka. Varga je analizirao motive Moskve, Vašingtona i Kijeva da aktuelnu krizu interpretiraju kao dramatičnu i na ivici oružanog sukoba, te saopštio šta su stvarni ciljevi i dometi svih aktera.
Neće biti rata ni okupacije Ukrajine
Varga kaže da je 100 hiljada ruskih vojnika na ukrajinskoj granici uobičajena slika nakon osvajanja Krima 2014. ali da to, prije dolaska Bajdena na čelo SAD nije bilo u fokusu Zapada.
Dodaje da imamo jednu klasičnu sliku iz Hladnog rata, nagomilavanje vojske, dolazak američkih i ruskih vojnika, jake političke poruke, dramatične naslove u medijima... Ipak, uvjeren je:
“Niko neće da ratuje na terenu, pogotovo ne rat o kojem se govorilo, o nekoj velikoj okupaciji i brutalnosti kakvu smo mi vidjeli na Balkanu”, smatra on.
Rusi pustili Kosovo jer su znali da će Krim doći na dnevni red
Varga objašnjava da je Rusija mirno posmatrala otcjepljenje Kosova znajući da će u nekom trenutku na red doći Krim, i da će odluku Prištine koristiti kao argument za vlastite interese. Današnja kriza posljedica je neraščišćenih računa iz vremena blokovske podjele i procjene da je došlo vrijeme za njihovo rješavanje.
“Rusi su pustili Kosovo uz neke svoje formulacije koje odgovaraju Srbiji, jer su znali da će Krim doći kad tad na dnevni red. Ukrajina je samo predmet, na sceni su neke stvari vezane za završetak Hladnog rata i preraspodjelu uticaja u Istočnoj Evropi".
“Rusija traži nerealne stvari kako bi zaustavila širenje NATO ka njenoj teritoriji. I Moldavija bi, međutim, mogla biti prva država koja će ući u NATO!? Svakako će ta država biti integrisana u evroatlantske strukture, ona je geografski najbliža EU, a nakon nje tu su Ukrajina i Gruzija”, dodaje Boris Varga.
Osovina Berlin-Moskva
Varga upozorava da EU i dalje ima neusaglašen stav i da pojedine države, Njemačka prije svih, naglašeno projektuju svoje interese. Dodatan je problem što u takvim aranžmanima biva zaboravljen sistem fundamentalnih vrijednosti, na kojima je nastala Evropska unija.
“Berlin - Moskva osovina u stanju da sve pretvori u jednu stabilokratiju, kakvu su Putin i Merkel počeli da primjenjuju širom bivših komunističkih republika. Mislim da je ozbiljan rizik da se stvari okrenu ka jednoj veoma konzervativnoj opciji koja nije bila početni ideal Evropske unije”, dodaje Varga.
Savez V. Britanija-Poljska-Ukrajina
Odgovarajući na pitanje da li je prerano očekivati diplomatsko rješenje, uprkos velikom broju sastanaka na vrhu, Varga kaže da se diplomatija "uvijek desi poslije nečega" - prvo mora nešto loše da se desi na terenu, ali se nada “da neće biti toliko loše”.
“Govori se sad i o novim malim savezima u Evropi i to su uglavnom militantni savezi - recimo Britanija-Poljska i Ukrajina... Radi se o veoma svježoj ideji koja bi povezala Britaniju koja traži svoj identitet nakon Bregzita, a u okvirima NATO-a veoma je privržena transatlanskoj saradnji, zatim Poljske koja je anti-ruski raspoložena zbog svojih istorijskih razloga, i treća je Ukrajina kojoj taj savez najviše odgovara i najviše je potreban. Cijela ta atmosfera jako podsjeća na Hladni rat”.
Varga vjeruje da će diplomatija imati svoju ulogu, a smatra da je Rusija zaintersovana da Ukrajina pregovara direktno sa separatistima i da se taj konflikt proglasi za lokalni.
Moskva namjerno traži nešto što je nerealno
Govoreći o zahtjevu Moskve da se NATO oružje povuče iz bivših članica Istočnog lagera, te koliko se može dobiti takvim zahtjevima, i može li se time spriječiti ulazak Moldavije i Ukrajine u NATO, Varga smatra da su oni htjeli namjerno da traže nešto što je nerealno.
“Zapad neće pristati na sve zahtjeve Moskve. Ali bi mogao da pristine na to da Ukrajina ne uđe u NATO. Saveznici će biti svjesni kakav je ulog ako jednog dana Ukrajinu prime u NATO”.
Duh evropskog zajedništva potisnuće Rusiju sa Balkana
Upitan kako bi aktuelne tenzije i eventualni sukob mogli da se odraze na Zapadni Balkan, konkretno – Crnu Goru i BiH, Varga kaže da je ova kriza važna i neophodna Balkanu, a krajnje neophodna Crnoj Gori i BiH jer su te države najviše destabilizovane ruskim faktorom. pojašnjava:
“Političke promjene (u CG) su došle preko granice Srbije, a ima naznaka da je jedna ruka iz Moskve i jedna pravoslavna komiterna u tome imala svoj uticaj. Uticaj na BiH je veoma očigledan. Rusija, sa jedne strane, podržava Dejtonski sporazum, a sa druge strane razbija tu državu. Plan Zapada da se homogenizuje transatlantsko partnerstvi i evropski zajednički duh će se odraziti na Balkan. Trebalo bi sa Balkana potisnuti ruski faktor. Ni Srbija neće više moći toliko da lavira, da sjedi na dvije stolice, što joj je do sada je tolerisano. Svaka država kandidat moraće da se odredi kakav joj je spoljnopolitički kurs”, poručuje Varga.
Čitavu emisjiu možete pogledati u nastavku.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR