Radulović: Prioriteti SNP-a neprihvatljivi građanskoj opciji, Zapad sada skloniji većini od 44

Mislim da je Abazović nedavno zaista dobio određene sugestije u kom pravcu bi ova Vlada trebalo da djeluje. Sa time što je uradila Rusija, ovom agresijom na Ukrajinu, sve ovo dobilo je nove dimenzije i snaga tih poruka sad je već neupitna. Mi smo NATO država sviđalo se to kome ili ne... Crna Gora ne zauzme proaktivan stav i ne daje doprinos aktivnostima NATO-a i NATO zemalja, što je dodatno urušilo naše pozicije u samom NATO-u, ali je i učvrstilo odlučnost određenih struktura, pa i NATO i EU, da se ubuduće ne dozvole greške kojima su nažalost i oni sami kumovali u prethodnom periodu.

Gost današnje Drugačije radio veze bio je predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

Analizirao je moguće posljedice odluke SNP da pregovara o ulasku u manjinsku vladui objašnjavao zašto je Abazoviću toliko bitan SNP; da li su Jokovićevi proriteti kompatibilni sa evropskom agendom manjinske vlade li sa interesima Moskve i Beograda...

Zahtjevi SNP nerealni i okrenuti u pogrešnom smjeru

Na poitanje mogu li skupa prioriteti koje je saopštio SNP: Temeljni ugovor, popis, Otvoreni Balkan... i proklamovana evropska agenda manjinske vlade Dritana Abazovića(?), Radulović kaže da pozicija koju je zauzeo SNP nije okrenuta u pravom smjeru. Insistiranje na tim prioritetima, i stav da SD i SDP ne treba da se nađu u novoj vladi - nijesu dobre poruke.

“Ostaje još 10-ak dana da SNP još jednom pokuša da revidira te svoje stavove i da na neki način uđe u jedan građanski kontekst koji bi zahtijevao prihvatanje političke realnosti. A realnost je ta da, ako želimo građansku Vladu, onda u njoj moraju biti građanske partije. I SDP i SD su građanske partije i one nemaju problematičnih nasljeđa koje bi dovele u pitanje njihovo učešće u Vladi. SNP teško da ima racionalnih razloga da insistira da one ne budu unutra”, smatra Radulović.

SNP je prije mjesec mogla da dobije neke koncesije, sada mora prihvatiti 3-4 mjesta u Vladi 

Predsjednik EP u CG smatra da SNP više nije u poziciji u kojoj je bila ranije. Njihovo odgađanje donošenja odluke i sve što se desilo na međunarodnoj sceni posljednjih sedmica tu je partiju stavilo u drugačiji položaj nego prije mjesec.

“Prije mjesec bi mogli, možda, da dobiju te neke koncesije?  Sada, teško da će one biti prihvatljive za ostale političke subjekte pa i samog mandatara, jer su međunarodne prilike takve da ono za šta se zalaže SNP teško da može da bude kompatibilno sa onim za šta se zalažu sve građanske opcije i međunarodna zajednica uopšte. SNP je u poziciji da ne može da traži ono što je tražila prije nekoliko nedjelja i moraće da se saglasi sa skromnim, ali zapaženim učešćem u vladi - tri do četiri ministarska mjesta, gdje bi jedno od tih podrazumijevalo i mjesto mininstra finansija, koje je jedno od ključnih”, dodaje Radulović.

Međunarodna zajednica bi prije podržala opciju većinu sa 44 poslanika, bez SNP

Radulović objašnjava da SNP više nema pregovaračku težinu kakvu je imala prije ruske agresije na Ukrajinu. Smatra da je Zapadu sada prihvatljivija većimna koju bi tvorila lista "Crno na bijelo" i 40 poslanika dosadašnje opozicije.

“Kada u to uključimo i međunarodni faktor, onda je pitanje da li će se premijer prije odlučiti da ostane bez SNP-a i uvede u vladu SD, SDP i manjine i ima tih 44 glasa. Ja smatram da bi međunarodna zajednica više podržala tu opciju od 44, jer je nemoguće zamisliti da u ovoj situaciji, kada imamo ovakvu vrstu agresije Rusije na Ukrajinu, u toj novoj Vladi bilo ko iz SNP-a obavlja bilo koju dužnost vezano za bezbjednosne strukture. Ono na čemu SNP može da insistrira ukoliko dođe do revizije njihovih stavova je da se dobije nekoliko mjesta u Vladi. U toj konstelaciji odnosa pretpostavljam da bi većina od 44 dobila, ipak, primat u odnosu na onu kombinaciju u kojoj bi SDP i SD bili isključeni, a u kojoj bi bio SNP uz manjine”, objašnjava Radulović.

Dodaje kako je teško reći da bi u ovom trenutku DPS dao podršku Vladi u kojoj ne bi bilo SD-a i SDP-a.

Nadam se da će Abazović imati autoritet da sastavi Vladu koja bi odgovarala interesima građana CG, a ne Beograda i Moskve

Radulović kaže da postoiji određena vrsta nepovjerenja kada je u pitanju veza iz pojednih struktura URE i Abazovića sa strukturama u Beogradu i mogućnost daljeg uticanja na politička dešavanja unutar URE i kasnije za samu Vladu.

“Da li je insistiranje na SNP-u Abazovića vezano samo za takvu vrstu političke pragmatike, nije mi poznato", kaže on.

Radulović se nada da će Abazović imati integriteta, autoriteta i nezavisnosti da Vladu sastavi na način koji bi odgovarao interesima građana Crne Gore, a ne Beograda i Moskve.

“Mislim da je nedavno zaista dobio određene sugestije u kom pravcu bi ova Vlada trebalo da djeluje. Sa time što je uradila Rusija, ovom agresijom na Ukrajinu, sve ovo je dobilo nove dimenzije i snaga tih poruka je sad već neupitna. Mi smo NATO država sviđalo se to kome ili ne, zemlja koja je u jednom političkom bloku koji ne odobrava ovo što se dešava i koja se aktivno bori protiv toga. Nažalost, strukture postojeće Vlade su uradile sve da se to ne desi, da Crna Gora ne zauzme proaktivan stav i doprinos aktivnostima NATO-a i NATO zemalja, što je dodatno urušilo pozicije u samom NATO-u, ali je i učvrstilo odlučnost određenih struktura, pa i NATO i EU, da se ubuduće ne dozvole greške kojima su nažalost i oni sami kumovali u prethodnom periodu”, vjeruje Radulović.

DF ne može izazvati bilo kakve teže sukobe, od toga nema ništa

Radulović smatra da ni DF, ni bilo koja druga grupcija ne može da izazove bilo kakve teže sukobe u Crnoj Gori.

“Za svaki sukob te vrste morate da imate moćne saveznike, sa mnogo novca, naoružanja i ljude spremne da daju živote za takvo nešto. Od toga nema ništa. Čak iako bi došlo do takvih incidenata, onda bih ja, da sam na nijihovom mjestu, razmišljao o sebi i svojoj bezbjednosti i dobro razmislio prije nego što bih bilo koga na ulici podstakao da napravi bilo kakav kriminalni akt”, poručuje Radulović.

Motivi građana su stabilian život, stabilne finansije i ne bi učestvovali u bilo kakvim oružanim sukobima na teritoriji Crne Gore, zaključuje današnji gost u DRV.

 Čitavu emisiju Drugačija radio veza pogledajte u nastavku.