Stankov: Indikativno je što premijera CG u njegovoj zemlji dočekuje kao domaćin patrijarh čije je sjedište u drugoj zemlji

Gost današnje "Drugačije radio veze" bio je Nemanja Stankov predavač na Fakultetu političkih nauka UCG.

Govoreći o Otvorenom Balkanu Stankov kaže da ta inicijativa nema samo ekonomsku dimenziju već i političku. Ukazuje da promoteri OB pokušavaju da ostvare neku vrstu političkog uticaja kroz kreiranje procesa koji bi bio paralelan sa Berlinskim. Smatra da Crnoj Gori, kao maloj ekonomiji, posebno u kontekstu Evropskih integracija, Otvoreni Balakan nije odgovarajući model.

Open Balkan se "gura" kao neka vrsta alternative usporenom procesu pregovaranja

"Zbog toga što mi se čini da se on 'gura', kao neka vrsta alternative usporenom procesu pregovaranja sa Briselom. Ako se CG odluči za takvu vrstu inicijative, to bi onda simbolički značilo da mi na neki način priznajemo da je pregovarački process propao i da mi tražimo neke vrste alternativnih rješenja. Ja mislim da to nije prihvatljivo u bilo kojem kontekstu”, objašnjava Stankov.

Posljedice Otvorenog Blakana očigledne u kontekstu integracionog procesa

Komentarišići poruke Abazovića iz Brisela gdje apeluje za brzi ulazak u EU, a ovdje se zalaže za Otvoreni Balkan koji je, zapravo, čekaonica i alternativa za integracije, Stankov kaže da su posljedice eventualnog prihvatanja Otvorenog Blakana očigledne jer bi to u konačnici značilo integraciju svih zemalja regiona u EU odjednom.

To, upozorava naš sagovornik, Crnoj Gori ne odgovara ni na koji način, jer bi podrazumijevalo da onda čekamo ostale zemlje da budu spremne da preuzmu obaveze iz članstva.

“To bi značilo da čekamo na primjer BiH i Kosovo, da se njihovi politički procesi srede do dovoljne mjere da mogu da postanu članica EU i da onda svi u paketu uđemo kao jedno tržište od 18 miliona u EU, što mislim da je jedan od glavnih argumenata koji se pokušava plasirati kao opravdanje za stvaranje Otvorenog Balkana”.

Nije problematična sama činjenica što se Abazović sastao sa patrijarhom Porfirijem, već način na koji je sastanak organizovan

Stankov je u DRV komentarisao i odlazak premijera Dritana Abazovića u Manastir Ostrog na razgovor sa srpskim patrijarhom Porfirijem.

Smatra da je sastanak problematičan na više nivoa, te da nije sporna sama činjenica što se on sastao sa partijarhom Porfirijem, već način na koji je susret organizovan. Pprije svega, kako kaže, zbog toga što je Abazović premijer CG i samim tim predstavnik naše zemlje.

“Mislim da je indikativno da ga u njegovoj sopstvenoj zemlji dočekuje patrijarh kojem sjedište nije u toj zemlji. Da je Abazović pošao u Beograd i da su se sastali tamo u nekoj od crkava ili manastira, to ne bi bio nikakav problem. Međutim, patrijarh Porfirije je gost u Crnoj Gori i trebalo je da Abazović bude domaćin".

Neprofesionalno i štetno ponovno pokretanje priče o abortusu

Govoreći o ponovnom otvaranju teme prava na abortus, Stankov smatra da je ta priča davno završena. Za njega je, stoga, problematično što se pokušava ponovo otvoriti "pitanje iz korpusa ličnih prava".

Za Stankova je, bez dileme, pogrešno otvarati prostor za uticaj crkve na piatanje abortusa, onako kako je to uradio Javni servis.

“Mislim da je neprofesionalno i štetno pokretanje te priče, pogotovo na način da se dominantna riječ da osobi koja predstavlja instituciju koja ima retrogradne ideje o tom pitanju. Religijska viđenja prava na prekid trudnoće su retrogradna i crkva kao takva ne bi trebalo da se bavi tim pitanjima, na taj način”.

Objedinjavanje izbora izvodljivo samo kratkoročno

Stankov se u emisiji osvrnuo i na legalnost i legitimnost odgađanja lokalnih izbora i koristi od eventualnog uvođenja otvorenih lista.

Smatra da je za takvu odluku argument legitimnosti mnogo jači od argumenta legalnosti.

“Postoji opravdanje u Ustavu što se tiče produženja mandata. Postoji argument legitimnosti da Ustav predviđa da ukoliko je postojala neka vanredna situacija, postoji neki period od 90 do 100 dana da se mandati opštinama produže".

U Crnoj Gori je, kako smatra, vanredno stanje suštinski postojalo, iako nikada nije bilo proglašeno zvanično. Može se, kako naglašava, smatrati da je cjelokupna kovid situacija opravdan razlog da dođe do odgađanja izbora.

Što se tiče legalnosti, Stankov kaže da Zakon o lokalnoj samoupravi nije neustavan, ali nije ni u skladu sa Zakonom o izboru odornika i poslanika.

“To su, na ovakav način na koji sada postoje, dva zakona koja su u koliziji prvanih normi, ali su iste pravne snage".

Problematičan je, smatra Stankov, i drugi dio te odluke, odnosno namjera tog Zakona - a to je da se svi izbori spakuju u jedan dan, što, kako ocjanjuje, nije izvodljivo.

“Izvodljivo je kratkoročno - mandat mora da traje četiri godine da bi se u svim gradovima na isti dan održavali izbori. Međutim, dugoročno, u periodu 10 do 15 godina doći ćemo u situaciju da imamo izbore u tri, četri opštine u jednom danu, a tri, četiri u drugom, jer će se neminovno dešavati da se u nekim opštinama skrati mandat".

Što se tiče otvorenih lista, ne vidi ih kao rješenje za probleme zbog kojih se nameću, čak misli da mogu da prozvedu više loših nego dobrih stvari.

Čitavu emisiju možete pogledati u nastavku: