Situacija u Crnoj Gori nikad nije bila gora. Mi trenutno, ne samo da smo u političkoj, nego smo i u institucijalnoj krizi, poručio je saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka UCG i doktorand na Centralnom evropskom univerzitetu u Beču Nemanja Stankov govoreći u Drugačijoj radio vezi Antene M o stanju u društvu i državnim institucijama, nakon dvije godine od prve promjene vlasti na izborima.
Nalazimo se u institucionalnom i političkom haosu
Stankov objašnjava da je nakon izbora 2020. "priča" išla u dva pravca- jedan je da će društvo drastično da se mijenja u vrijednosnom smislu, a drugi da ćemo da vidimo reformu institucija na način što ćemo da svjedočimo nečemu što bi iz vizure pobjednika na izborima bila konsolidovana demokratija i, napokon, pravi demokratski sistem u Crnoj Gori. A, šta imamo danas?
- S jedne strane imamo Skupštinu iza koje ne stoji iskristalisana većina, a s druge strane Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje. Iza te dvije institucije nemamo nikakva pravila kako bi trebalo da se ponašaju u takvim situacijama. Dodatni nivo problema jeste da institucija koja bi trebalo da bude krajnja instanca u razrješenju problema u situacijama u kojima se nalazimo, a to je Ustavni sud, nema više kvoruma za rad. Nalazimo se u jednoj praznini gdje ne znamo šta su nadležnosti Vlade, a šta Skupštine u ovoj situaciji te u kakvom bi odnosu one trebalo da budu sa Predsjednikom države. Nalazimo se u institucijalnom i političkom haosu”, pojasnio je Stankov.
Stankov je kazao da od naših evropskih partnera možemo da čujemo poruke u kojima se priča o nefunkcionalnosti državne uprave i sistema, kao nečem što je neprihvatljivo na nivou EU. Upozorava, međutim, da to daje municiju određenim subjektima u Crnoj Gori da priču izokrenu na drugu stranu.
- Ako EU više nije zainteresovana da podržava reformske procese, jer je zbog naše nesposobnosti odustala od promocije reforme državne uprave, da bismo funkcionisali u današnjem svijetu moramo da tražimo neke druge saveznike”, rekao je Stankov, dodajući da su ti partneri Rusija, Kina ili neke druge zemlje.
Varhelji izašao iz okvira onoga što bi trebalo da budu njegove nadležnosti
Stankov je, komentarišući izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, kao i izjavu komesara za proširenje EU Olivera Varheljija o tome da potpisivanje ugovora kojim se regulišu odnosi Crne Gore i Crkve Srbije nije negativno uticalo na reforme, podsjetio kako u njemu piše da je krivac za nedostatak institucionalnih i svakih drugih reformi nemogućnost političkih aktera da postignu bilo kakvu vrstu dogovora.
Ta nemogućnost je, dodaje, prouzrokovana dubokom političkom krizom kojoj je doprinijelo potpisivanje Temeljnog ugovora.
- EK bi trebalo da djeluje i da zastupa interese cjelokupne EU, a ne pojedinačnih država iz kojih komesari dolaze. Svaka država članica ima po jednog komesara, i ovo nije prvi put da Varhelji ima izjave i komentariše političku situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu iz perspektive Mađarske, a ne iz ugla onoga što je zvaničan stav EK. On je izašao iz okvira onoga što bi trebalo da budu njegove nadležnosti. Trebalo bi da bude predstavnik EU, a ne mađarske Vlade”- kaže Stankov uz opasku da je jasan i uticaj Beograda na stavove komesara za proširenje.
U nekoj smo vrsti krize, koja je posljedica raznih političkih previranja
Govoreći o tome da li je sve ovo što se dešavalo u protekle dvije godine doprinijelo otrežnjenju javnosti, Stankov ističe da je nekoliko stvari bilo dobro.
- Konačno imamo primjer kako izgledaju stvari kada prethodna opozicija uzme većinu na izborima i formira vladu. Imamo rezultate onoga što je radio DPS i onoga što rade dugi. Kako ko vidi pozitivnost ili negativnost tih rezultata, to je drugo pitanje, ali makar imamo nešto što možemo da poredimo”, rekao je Stankov.
Kriza u kojoj smo, kaže sagovornik Antene M posljedica je raznih političkih previranja na nivou zemlje.
Rezultat izbora neće biti refleksija onoga što su lokalne težnje, već manifestacija državne politike
Izbori u nedjelju su, kaže Stankov, prvi pravi test onoga šta crnogorsko društvo zaključuje o tim krizama.
“Činjenica je da ovdje (na spisku opština u kojima će biti održani izbori) imamo Podgoricu, mislim da se politički takmaci u kampanji prvi put vežu za lokalna pitanja. To nam se zaista prvi put dešava. Suštinski, međutim, rezultat tih izbora neće biti refleksija onoga što su lokalne težnje ili politička previranja na lokalnom nivou, nego će biti manifestacija državne politike. Ishod nedjeljnih izbora biće prvi pravi signal kakvo je viđenje crnogorskog društva o ovim problemima”, smatra Stankov.
Čitavu emisiju Drugačija radio veza možete pogledati u nastavku.
Ovaj podcast dio je projekta "Od Podgorice do Brisela" koji Antena M realizuje u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Republike Češke i Ambasadom.
Todor
Odlično, dokaz kako se gospodski moze analizirati i ovaj brlog.
Rade
Pametan mladi covjek sa zrelim rezonima i jasnim stavovima. Jos jedan dokaz da CG ima sjajan ljudski potencijal, ali ga slabo prepoznaje.