Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, da to što je limit mogućeg zaduženje 350 miliona eura ne znači da će sva sredstva biti neophodna.
“Prag, ili horizont tog zaduženja koji je odobren biće manji nego što je limit", objašnjava Damjanović. Navodi da je ozbiljan izazov spremiti budžet za narednu godinu.
On je ponovio da bi najveći dio navca bio obezbijeđen na domaćem bankarskom tržištu, jedan dio u bilateralnim aranžmanima sa bankama, jedan dio kroz emisiju kratkoročnih državnih zapisa.
“Ostatak novca, koji bi eventualno bio nephodan, bi se obezbijedio u aranžmanima sa partnerskim bankama Crne Gore”, objašnjava Damjanović.
Mjera zaduženja do 350 miliona eura je mjera stvaranja fiskalne rezerve za narednu godinu. Što bolje obezbijedimo taj finansijski okvir u tekućoj godini, oktobar, novembar, decembar time će biti manja potreba za 2023.”, objašnjava Damjanović.
“Prema tome, apsolutno državi ne gori. Ono što će biti ozbiljan izazov jeste spremiti budžet za narednu godinu”, kaže Damjanović.
On navodi da su razgovarali sa domaćim bankama i sa predstavnicima osiguravajućim društvima koji su potencijalni kupci državnih zhapisa odnosno kratkoročnih hartija.
Na pitanje da li su ih uvjerili da im je bolje da daju novac na pozajmicu državi,Damjanović kaže:
“Mislim da je najveći dio banaka svjestan te činjenice. Niko nikoga nije pritiskao ni ucjenjivao. Mi smo saopštili naše potrebe i očekivanja, dobili smo određene impute, mislim da idemo porema sklapanju finansijske konstrukcije. Uključujući domaće banke i naše partnerske banke mislim da neće biti problem da obezbijedimo novac", kaže Damjanović I naglašava da će biti izazov za narednu godinu.
Kada je poisrijedi izazov za narednu godinu Damjanović kaže da su partneri, prije svega, oni koji imaju medjunarodni kredibilitet i politički i finansijski.
“A to su MMF i Svjetska banka. Sa Svjetskom bankom se ide prema aranžmanu, oko MMF sam rekao , bikće posjeta u decembru, vidjećemo šta i kako. Razgovaraćemo, takođe, sa globalnim partnerskim bankama i naravno ostajemo skloni partnerskom odnosu sa domaćim bankama", navodi Damjanović.
Na pitanje da li je opcija prodaja “porodičnog srebra”, Luke Bar, EPCG-a…Damjanović kaže da “nama poroidično srebro treba”.
“Nama čak treba da malo pojačamo državni interes, odnosno da pojačamo državno učešće u pojedinim firmama, Luka Bar je jedan interesantan slučaj. Gle čuda u Luci bar je identifikovano vlasništvo države koje nije dvotrećinsko, a koje bi omogućilo donošenje strateških odluka”, kazao je Damjanović.
Govoreći o posljedicama mogućeg ulaska u aranžman sa MMF-om, odnosno refleksijama tog aranžmana na javnu potrošnju, plate u javnom sektoru, broj zaposlenih, stečeno pravo na minimalac od 450 eura, dječije dodatke….Damjanović kaže da su stečena prava stečena prava.
“Svaki aranžman, pa i potencijalni sa MMF ne može uključivati spuštanje ispod nivoa stečenih prava. Mora biti prostora za unapređenje standard, prije svega za najranjivije kategorije, tu mislim na penzionere”, kazao je ministar Damjanović naglašavajući da “razmišljlaju o deset odsto povećanja penzije od naredne godine.
Ono što je sebi kreirao prethodni ministar Spajić je sprdačina; Uradilil smo ozbiljnu racionalizaciju u Ministarstvu finansija
Damjanović navodi da je broj zaposlenih u državnoij upravi uključujući i lokalne samourave preko 50 hiljada te da je po tome država najveći poslodavac zajedno sa lokalnim samoupravama.
“Po tome je to glomazni sistem. Ali kada vidite pojedine sisteme, ili pojedine djelove sistema vama fali ljudi, u ozbiljnim instiucijama ozbiljnih kadrova. Može biti paradoksalna situaciju da imamo problem sa neusklađenim profilima stučnjaka, a ogomnu glomaznu administraciju”, ukazuje Damjanović.
On navodi da svi, počevši od svojih resora i institucija treba da daju lične primjere. U vezi sa tim, a komentarišući to što je urdio “pravu sječu državnih sekretara” koje je njegov prethodnik Milojko Spajić sve zadržao, Damjanović kaže:
“Ja smatram da ono što sam ja zatekao da je prethodni ministar kreirao sebi, samo u dijelu Ministarstva finansija, ne računajući socijalnog staranja jer je bio duplo ministar, 18, 19 pomoćnika, da je to sprdačina i da smo to sveli na razumnu brojku od devet direktora direktorata”, navodi Damjanović.
On kaže da je u Ministarstvu finansija napravljena ozbiljna racionalizacija, ne samo u smislu rukovodnog kadra , već i kavaliteta a racionalizacija i prema javnim sredstvima.
Damjanović kaže da je velika razvojna šansa Crne Gore u energetskom sektoru.
"Imamo šansu u energetici, ali imamo sijaset preduzeća u ozbiljnim problmima", kaže Damjanović.
Minisar finasija je apeluje na poredstavnike državnog kapitala u firmama u oblasti energetike ,saobraćaja…da ozbiljno i racionalno pristupe donošenju odluka.
“Ljekovito bi bilo da se nakon tekuće poslovne godine sprovodi mjere sankcija i nagrada prema predstavinicima državnog kapitala koji su radili kako treba, ili nisu radili kako treba. Ako nisu radili kako treba , ono što je najmanje da se smijene”, kaže Damjanović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR