Politički analitičar Ljubo Filipović kaže da je ignorantski odnos prema Danu nezavisnosti, koji je demonstriran u većini gradova kojima vladaju stranke 30. avgustovske većine, pokazatelj da se crnogorsko društvo i dalje primarno dijeli povodom nezavisnosti države. U Drugačijoj radio vezi on dodaje da bi "pretjerano slavljenje 21. maja, iz njihovog ugla" moglo da bude loše primljeno kod biračkog tijela (ex) DF, ali i među onima koji su se iz tog političkog saveza preselili u ES, Demokratsku CG, GP URA...
- Jedan dio biračkog tijela i dalje priželjkuje neku vrstu obnove zajednice sa Srbijom, međutim, nema dovoljno hrabrosti među političkim liderima da pokrenu to pitanje."
Abazović i Bečić ćute jer je "osjetljiv trenutak"
Filipović ističe da nije iznenađen takvim odnosom Dritana Abazovića i ostalih lidera toga bloka prema Danu nezavisnosti. Razočaran je ponašanjem "nas samih, kojima taj dan znači". Iako je u nedjelju bilo proslave na Cetinju i nekim drugim gradovima, ističe da je primjer prave organizacije povodom Dana nezavisnosti bila proslava na Ivanovim koritima 2021. kada je, bez ikakve institucionalne i partijske podrške, kao izraz revolta i osjećaja ugroženosti Crne Gore, taj datum obilježen veličanstveno. Po tom modelu trebalo bi raditi ubuduće.
- Za ovu godinu smo zakasnili, ali bi za sljedeću godinu trebalo da počnemo ranije da razmišljamo i da se okupimo na jednom mjestu."
Ćutanje Demokrata, Ure i PES povodom ignorisanja Dana nezavisnosti u opštinama gdje učestvuju u vlasti te stranke koje se kunu u patriotski odnos prema Crnoj Gori, Filipović objašnjava blizinom izbora. "Osjetljiv je trenutak, ne bi da se nekome zamjere u predizbornoj kampanji", ironičan je Filipović u komentaru ćutanja Bečića, Abazovića i ostalih na otvoreno anticrnogorsko ponašanje njihovih partnera u vlasti u Nikšiću, Herceg Novom, danilovgradu i mnogim drugim tgradovima. Ukazuje na pokušaje tih stranaka da 30. avgustom zamijene 21. maj.
- Meni je prilično simptomatično i prilično paradigmatično to što radi DF a iz straha podržavaju Abazović i drugi, taj pokušaj suprotstavljanja 30. avgusta 21. maju. Ini ne samo da žele da naprave kult oko 30. avgusta, nego žele da 21. maj svedu na puku pobjedu na nekim izborima ili nekom tamo referendumu. Bukvalno je jedna farsa, jedna travestija je ono što su uradili nazivajući trajekt 30. avgust."
Ideološko pomirenje četnika i partizana nije moguće
Filipović pretpostavlja da bi se u tom "sudaru" 21. Maja i 30. avgusta mogao iskristalisati 13. jul "kao neka sredina" i datum pomirenja. Napominje da se ideološko četničko-partizansko pomirenje unutar partija prosrpskog bloka desilo još početkom 90-ih. Na opasku da se pomirenje četnika i partizana desilo već nakon desetak godina po okončanju Drugog svjetskog rata, u smislu da porodice četnika nijesu ni na koji način diskriminisane,a li da se sada pod pomirenjem pokušava podvaliti ideološko izjednačavanje četničkog i partizanskog pokreta, kolumnista CDM kaže:
- Tu je upravo riječ o ideološkom pomirenju, koje je nemoguće. Onda obično dolazi do dominacije jedne od tih ideologija. U ovom slučaju dolazi do rehabilitacije četničkog pokreta i do povlačenja onoga dijela društva koje baštini antifašističke tradicije u Crnoj Gori".
Milatovićeve poruke prijaju, ali ih je izgovorio zbog sebe, a ne zbog nas
Komentarišući poruke Jakova Milatovića sa inauguracije, Filipović kaže kako želi da vjeruje da revanšizma i osvetoljubivosti nema i dodaje:
- Prijatno iznenađenje bio mi je i njegov odnos sa Đukanovićem prilikom primopredaje vlasti. Gestikulacija, simbolika, poruke koje je poslao podsjećale su na ono što sam čuo od Bečića koji je jedini takve poruke slao poslije 30. avgusta. Nijesam, međutim, tu promjenu vidio među zvanicama na koktelu. Tamo je bilo mnogo lica sa te, uslovno rečeno, njihove strane koja je zvao i Đukanović. S druge strane nijesam vidio da je Milatović napravio bilo kakav korak da tamo, među zvanicama vidimo, recimo, predstavnike Crbogorske crkve" i drugih crnogorskih organizacija, koje diskriminišu ljudi iz tog političkog bloka."
Zato Filipović smatra da su Milatovićeve poruke dobre, ali da ih je izgovorio "zbog sebe, a ne zbog nas" i konstatuje da će morati da se potrudi kako bi protivnike uvjerio da je iskren.
- Za sada vidim samo nastavak 'kuvanja žabe' i, ispod svih tih lijepih riječi sprovođenje iste one agende koja je odavno osmišljena u Beogradu. Ta agenda ne mora biti Vučićeva, ali jeste agenda srpskog svijeta."
Na pitanje kako objašnjava što ta agenda, kojoj je Zapad 90-ih uveo sankcije, a zbog koje je 1999. bombardovao Srbiju, sada ima podršku Vašingtona, iako je cilj ostao isti - velikodržavni, samo su sredstva promijenjena, Filipović odgovara:
- Jedan moj prijatelj iz Gruzije, koji je pisao knjigu o (bivšem predsjedniku) Saakašviliju i citira njegove riječi iz perioda prije dolaska na vlast: ne smijem da čekam podršku zapadnih partnera da osvojim vlast, a u momentu kad je osvojim imaću njihovu podršku".
Filipović, ipak, kaže kako osjeća da se nešto mijenja u američkoj politici prema regionu. I na osnovu pitanja koja su postavljana Šoleu i Eskobaru na saslušanju pred Komitetom za vanjske poslove Senata SAD, ai i zbog dolaska Džima O' Brajena na poziciju šefa pomenutog dvojca koji kreira politiku prema Srbiji i Zapadnom Balkanu.
Gost DRV nije mogao da komentariše jake veze O' Brajena sa lobističkom agencijom bivše državne sekretarke Medlin Olbrajt, koja radi već godinama za Aleksandra Vučića. Filipović podsjeća da izuzetno jaki srpski lobisti u SAD rade za Abazovića i Milatovića, dok je Crna Gora, još od vlade Duška Markovića prestala da izdvaja novac za lobiranje i danas se ta "ušteda" plaća jednostranom slikom o dešavanjima u našoj državi. Filipović ističe da Crna Gora i bez takvoga lobiranja ima ljudi koji mogu na Zapadu da pomognu objektivnijem sagledavanju procesa koji se dešavaju u posljednje tri godine.
- Imamo ljude poput Siniše Vukovića, imamo mnogo mladih i talentovanih ljudi čije radove objavljuju zapadni univerziteti. Mi treba da ulažemo u takve ljude... takvim ljudima je trebalo da punimo naše ambasade".
Filipović ukazuje da se zapadnom svijetu mora objasniti da je ugrožen crnogorski društveni i nacionalni interes i zbog čega treba da nas podrže, onako kako je rektor Vladimir Božović objasnio Rusima da je njihov interes podrška Crkvi Srbije u Crnoj Gori.
Drugačiju radio vezu u kojoj je gost bio Ljubo Filipović pogledajte na linku ispod.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR