Đurović: Prošle godine smo bacili šansu da u EU uđemo prvi i sami, sada smo samo dio grupe

Univerzitetska profesorica i bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović komentarisala je u "Drugačijoj radio vezi" najavljene promjene u strukturi i politici proširenja Evropske unije, koje je pripremio 21-člani ekspertski tim, a po kojima bi i način odlučivanja u Briselu pretrpio promjene. Povodom strahova da je Crnoj Gori namijenjeno mjesto u nekom od "prstenova" oko EU, ona ističe da "mi možemo da se pozivamo na važeća pravila, ovo je predlog, još uvijek nije prošao testiranje, zakonodavnu proceduru, nije dio pravila pristupanja. Individualni pristup i ocjena po zaslugama nijesu ukinuti, naprotiv, formalno su na snazi. Ali se prosto zemlje kandidati za članstvo posmatraju kao jedna grupa, ne posmatraju se više kao individualno."

EU mijenja sebe i traži da se prilagodimo tim promjenama

- Vrijeme je pokazalo da i mnogim drugim zajedničkim politikama, uključujući i bezbjednosnu i spoljnu, uključujući i fiskalnu, uključujući i proširenje ima previše prava 'veta' i da to često blokira proces. Viđeli smo to u reagovanju Poljske i Mađarske na nuklearnoj klauzuli član 7. osnivačkog ugovora o Evropskoj uniji, kažnjavanje zemalja zato što ne poštuju vladavinu prava, sudski procesi od '16. do '17. i, konačno, uvođenje finansijskih sankcija sa perspektivom gubljenja prava glasa o nekim pitanjima. Tu je bio mehanizam, jedna zemlja štiti drugu, jer je član 7 baziran na jednoglasnosti. Ideja je bila da se on prvi napadne i da se konsenzus nije neophodan za određen broj pitanja i kažnjavanja zemalja koje ne poštuju vladavinu prava, da se odluke donose dvotrećinskom većinom, odnosno da se taj ukine monopol, pravo 'veta' kojim se koristila makar i najmanja zemlja, ili zemlja koja ima najgori stepen demokratije."

Đurović smatra da bi to bio dobar i zdrav mehanizam da ta velika priča o vladavini prava, koja se i pred nas postavlja kao, zasad, nepremostiva prepreka za članstvo, radikalno kontroliše, izvještava i sankcioniše i u samoj Evropskoj uniji.

- To je u stvari inicijalna kapisla ovih reformi da se vladavina prava poštuje iznutra. Obje strane moraju da se mijenjaju oni su sebi dali pet godina da budu spremni do 2029. a nama su istovremeno dali isti taj rok. Što znači da se taj fenomenalni datum postavlja objema stranama, sad prvi put, kao okvirni oblik promjena, da bi smo išli susretno kako bi bili spremni i mi i EU. Oni bi htjeli da promijene unutrašnja pravila kuće, a mi da se na ta pravila pripremimo i kažemo da ćemo ih poštovati, ali suštinski ne samo formalno. Jer mi nismo loši u proizvodnji papira ali imamo problem sa implementacijom."

Think-tank organizacije iz Beograda kreirale model faznog pristupanja EU

Dr Goradana Đurović ističe da su novim dokumentom najavljene promjene, čiji su nosioci Francuska i Njemačka, već više godina u opticaju u evropskim krugovima U različitim komisijama na njih je uticano i iz regiona, a najsnažniji partner im je, igrom slučaja ili sa razlogom,  Srbija.

- Imate čuvenu osovinu Brisel-Beograd-CEPS-CEP, dvije jake 'think-tank' organizacije koje su prije dvije godine već izašle sa tim modelom faznog pristupanja. Kada pogledate sve te nove proizvode koji su sada najnoviji oni su svi na istom fonu. Ajde da stavimo pristupanje u četiri faze, a ne kako je bilo ranije - pristupanje i članstvo, nego je sada neko trofazno pristupanje do punopravnog članstva kako četvrte faze, a da istovremeno Evropa dobije vremena da završi ovaj posao reformi. Te 'think-tank' organizacije napravile su taj predlog još prije dvije godine i sada se za njih intezivno lobira. Sada imate pripremljene razne deklaracije koje treba mi u regionu da potpisujemo i da se obavezujemo da mi to podržavamo. To znači vraćaju nas na regionalni kolosjek.

Onaj lijepi momenat koji je Crna Gora imala nakon ulaska Hrvatske u EU, da može da uskoči na evropsku stranu priče o integracijama, sada je to izgleda i definitivno iza nas. Ja više nijesam u kategoriji optimista, a bila sam uvijek deklarisana za EU i uvijek sa najvećom dozom optimizma da Crna Gora ide ka EU što brže. Ovo sad su već dosta čvrsti predlozi, koji zaista pružaju minimalne mogućnosti da neko izađe iz toga regionalnog pristupa koji se vratio.“

Okolnosti favorizuju proširenje na "istočno susjedstvo", a CG je prebrzo prihvatila neka rješenja 

- Neki drugi interesi su prevladali, istočno susjedstvo je postalo dio mape proširenja. Prema njima se ide ekstra brzo, mi na zapadnom Balkanu to snažno podržavamo jer je rat u tim zemljama ili na njihovim vratima. Oni su dobili odmah 'free romings' sa EU, sve moguće beneficije, ogromna su izdvajanja, stalno se rebalansira budžet EU da se odvoje sredstva za te zemlje, posebno naravno Ukrajinu. Mi smo pozdravili, naravno, njihovu kandidaturu za decembar. Zemlje koje nijesu pretpostavile članstvo prije rata u Ukrajini, danas ga imaju sto posto garantovano i očekuje se u decembru politička odluka da će otvoriti pregovore. Sada imate hipotetičku situaciju da u decembru, kada se donese politička odluka o pregovorima za Ukrajinu i za Moldaviju i one koji mjesec poslije toga počnu pregovore, možete imati situaciju da su Moldavija i Crna Gora u istoj fazi procesa odnosno da pregovaraju članstvo“, kaže bivša ministrica evropskih integracija u Vladi CG.

Na pitanje može li Crna Gora da ignoriše opciju članstva u nekom od "prstenova" i da traži direktan ulazak u EU, profesorica Đurović objašnjava.

 - Mi možemo da se pozivamo na važeća pravila, ovo je predlog, još uvijek nije prošao testiranje, zakonodavnu proceduru, nije dio pravila pristupanja. Individualni pristup i ocjena po zaslugama nijesu ukinuti, naprotiv, formalno su na snazi. Ali se prosto zemlje kandidati za članstvo posmatraju kao jedna grupa, ne posmatraju se više kao individualno."

Dodaje da se zato prave kompromisi u ranoj fazi integracija, kao što se sada to dešava sa Ukrajinom i Moldavijom, da one ubrzaju proces, da se očuva podrška građanstva i da se ubrza proces u tim ranim fazama kada pravila nijesu presudna. Potvrđuje da je u procesu pristupanja notorna stvar mijenjanje pravila u toku "utakmice" i poručuje kako je jedino bitan rezultat na njenom kraju.

- Tada će se računati. Taj semafor može da znači ta četiri prstena ali mi sada ne možemo da nećemo da igramo po novim pravilima, jer je to isti sistem vrijednosti, đe je Evropsko tržište zajednička vrijednost. Da ne zaboravimo, ekonomska perspektiva je vrlo važna, a mi smo već puno investirali u taj proces. Čak smo bili najviše motivisani, išli smo ispred svih u nekim uvođenjima strogih evropskih pravila očekujući da ćemo brzo biti korisnici strukturnih fondova. Npr. veoma stroga pravila državne pomoći smo uveli, kao da smo članica EU. Imamo najstroži zakon o državnoj pomoći u regionu. Uveli smo evropske zdravstvene kartice sa nekoliko ključnih zemalja, odakle nam dolaze turisti i onda oni kada dođu kod nas imaju primarnu zdravstvenu zaštitu besplatnu, a mi kad idemo kod njih nemamo, jer nismo država članica. Nas su podsticali da idemo sa što više ugovora kako bi bilo simetrično, a ostade asimetrično“.

Pogledajte Hrvatsku, a pogledajte nas

- Prozor koji se bio otvorio Crnoj Gori u junu prošle godine, znamo svi žašto na kraju do njega nije došlo, doveo je do toga da smo mi izgubili svaku realnu vjerovatnoću da u Evropsku uniju uđemo ranije i da uđemo sami. Dovoljno je samo podsjetiti se koliko je koristi imala Hrvatska za ovih desetak godina članstva. Kako je dobila svoj antiinflacioni paket, još u dubokoj kovid krizi, u februaru 2021. samo tako što je sredstva od Evropske unije u budžetu tehnički pretvorila u anti-inflacioni paket mjera vrijedan 800 miliona... Evo, ne moramo ići dalje od Hrvatske. Evo Hrvatske sada i u Šengenu, u eurozoni sa snažnom podrškom sa korišćenjem svih fondova sa visokim stepenom disforsije.

To je nešto što nas je moglo sačekati po agendi 2020-25. koja se još prošle godine držala kao realna i otvorena. Ono što se dešavalo poslije pada ove vlade koja radi u tehničkom mandatu već toliko vremena, sada je defitinitvno i potpuno gubljenje ritma, mnogo loših poruka ide prema Briselu o tome koliko smo spremni za integracije u skoro svim segmentima: naše pregovaračke strukture su veoma oslabljene, budžet za integraciju je, da tako kažem - za prioritete značajno smanjen, bavimo se više dnevnom politikom i prestizanjem populističnih mjera... Na žalost sada opet i sa velikim problemima sa rastom cijena. Ali se i dalje ne bavimo mjerama koje imaju domet dalje od par mjeseci. Znači tu nema vizije, tu nema organizacije i strukture za jasan integracioni put i svijesti šta treba da se radi.“   

Dr Gordana Đurović ukazuje na pogubnost političke sječe kadra koji je bio angažovan u ispunjavanju evropske agende.

- Mislim da smo najveću cijenu platili zbog desetkovanja institucija sa stručnim kadrom. To je išlo do nivoa senior menadžmenta, mislim 95 posto njih do danas, aposlije je to išlo linearno, do priravnika po dubini. I, sad, da dođu ne znam kako stručni ljudi, kojih Crna Gora nema sigurno u tom broju, njima treba nekoliko godina da nauče od nekoga ko zna, da prolaze dinamično faze integracija, pa da bi smo mogli reći nakon tri-četiri godine da oni mogu da nastave ono đe smo bili prije pet godina. Tako da kada izgubite ljude izgubite i proces, ljudi ga nose. Ne možete kvalitetno raditi, planirati, sarađivati, izvještavati, kordinirati, ići u Brisel i prenositi te dobre poruke iz zemlje ako nemate strukturu i ako nemate budžet za to. Bez toga ne može.“

Crnogorski jezik mora biti službeni jezik u EU

Dr Gordana Đurović komentarisala je i sada utihle kritike euroskeptika da će Crna Gora u Evropskoj uniji izgubiti svoj identitet, uključujući i pravo na svoj jezik kao jedan od službenih. 

- Mislim da Crna Gora ima obevezu da čuva, sačuva i unese crnogorski jezik u EU. To smo stavili u naš Ustav kao službeni jezik i za našu pregovaračku pozociju to je pravno obavezujuće. To je prihvatila i EU i to je jedan od rezultata pristupanja u Evropskoj uniji. U EU postoji hrvatski kao službeni jezik, Srbija će da unese srpski jezik, Bosna će da unese bosanski, Makedonci će da unesu makedonski pošto će Albanci da unesu albanski, Kosovari onda ne moraju ništa unijeti jer sve što je njihovo je već unijeto. A Crna Gora će unijeti crnogorski. Ako Crna Gora ne sačuva crnogorski jezik i ne unese ga kao buduća zemlja članica EU u bogatstvo evropske kulture i evropskih jezika, kulturne baštine, identiteta ... ako ne unese crnogorski jezik neće ga niko unijeti bez mi.“

Drugačiju radio vezu u kojoj je gošća bila Gordana Đurović pogledajte na linku ispod.

(Tekst je dio projekta "Od Podgorice do Brisela i natrag" koji Antena M realizuje u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i Ambasadom Republike Češke.)