Današnji gost specijalne "Drugačije radio veze" bio je politički analitičar, istraživač i publicista iz oblasti spoljne politike iz Brisela Tobi Vogel.
Kao neko ko posmatra Crnu Goru iz Brisela, Vogel je komentarisao poziciju naše zemlje kada je u pitanju članstvo u EU.
Politički analitičar je naglasio da Crna Gora ima najviše otvorenih pregovaračkih pitanja u regionu ali su političke situacije u posljednje vrijeme nazadovale sve što je do sada ostvareno.
Smatra da će Crna Gora morati prije ili kasnije preduzeti nešto povodom pitanja medija, političkih aktera, organizovanog kriminala ali i povodom zaštite životne sredine.
"To je jedan širi mehanizam koji vidimo u Crnoj Gori i ovim ostalim zemljama. I ne zaboravimo da su ove stvari teške, znate, suština ovih reformi objektivno je teška - stvari poput politike konkurencije i državne pomoći su i tehnički zahtjevne ali i politički teške za izvršiti ih. Tu su još mnoge stvari koje su zaista teške, u materijalnom smislu, kao što je poglavlje o zaštiti životne sredine, jer dosta zahtjeva je prilično konkretno, ne radi se samo o odlukama i politikama, radi se o konkretnoj implementaciji, i zaista je jako skupo, što prepoznaje i Evropska komisija da u tom dijelu treba dodatna motivacija, što je i cilj posljednjeg programa pomoći Evropske komisije za Zapadni Balkan. Ali, da budemo iskreni, pomoć nije prevelika - to su dvije milijarde u grantovima i 4 milijarde u zaduženjima odnosno posudbama, na četiri godine, a dijeli se na na šest država", kaže Vogel.
I pored svih najava političkih zvaničnika u poslednjem periodu da će Crna Gora postati članica EU do 2030. godine Vogel smatra da u Briselu nijesu uvjereni da se to može i ostvariti.
Iz EU je poručeno da proširenja neće biti pa čak i ako ga bude, kako kaže Vogel, kao članica bićemo neprimjetni.
"Sada smo u situaciji da je Angela Merkel otišla, pa nemamo više nacionalne lidere u državama članicama koji predano rade na planu proširenja. Zaista ne mogu da se dosjetim nijednom premijera ili predsjednika koji bi rekao svojim građanima zašto je proširenje i zašto je uključivanje Crne Gore u EU važno. Mislim da građani EU, odnosno čitava društva posljednjih godina postaju sve zatvorenija, postoji tendencija da strahujemo sve više zbog dešavanja oko nas, ne samo u Ukrajini, već i u manjim državama, migracije su dovele do zatvaranja prostora, i smatram da će biti potrebno dosta rada, ne samo kada je reforma institucija EU u pitanju, jer ona je neophodna, već je očigledno da Evropska unija ne može da Ukrajinu učini dijelom sebe dok ne reformiše svoje donosioce odluka kao i sveukupne politike. Vjerujem da recimo politika usmjerena na razvoj poljoprivrede ne bi odgovarala Ukrajini, nije kompatibilna sa njenim kapacitetima, kao što je i Crna Gora tako mala da bi se izgubila među ostalim članicama i niko je zapravo ne bi primjećivao", smatra Vogel.
"Pokret Evropa sad" i pored imena partije i poruka da su okrenuti evropskim vrijednostima nijesu ubijedili Brisel da im je upravo zapad kao i EU na prvom mjestu, kaže on.
"Ono što je jasno je da postoji jasno viđenje iz Brisela, koje se može načuti u internim krugovima, da u Vladi sjede partije, odnosno određeni članovi koji su bliski Srbiji i Rusiji. Tako da postoji određena zabrinutost zbog toga, ali vjerujem da je to više povod za zabrinutost u krugovima NATO-a nego u EU", poručio je politički analitičar.
Upravo u crnogorskoj Vladi očigledni su uticaji Srbije kao i po pitanju većine stvari i odluka koje su donešene u poslednjih nekoliko godina. I pored svega toga, Vogel smatra, da je Zapad tim uticajima okrenuo leđa kao i da kod evropskih zvaničnika postoji nevoljnost za kritikovanje Vučića.
"Vidimo ipak da to ne ide tako, na primjeru Kosova i Srbije, briselski dijalog u suštini ne vodi nikuda, i možemo jasno vidjeti koliko Srbija, kroz svoje kanale, vrši uticaj na Crnu Goru, baš kao i na sjeveru Kosova.
I zaista, to su dva evidentna slučaja gdje se Srbija otvoreno miješa u unutrašnja pitanja. EU ima tendenciju da tome pristupi na način „ovo je nešto što vlade suverenih država između sebe treba da riješe, nije to stvar Evropske unije da je rješava“. Smatram da je to malo naivno, možda. A druga tačka gledišta je da u EU postoji nevoljnost za otvorenim kritikovanjem Vučića, to je takođe evidentno već dugo. Recimo, jasno je da je Vučić a ne Kurti prepreka u briselskom dijalogu, ipak, Albin Kurti je taj koji je pod sankcijama a ne Vučić. U mnogo drugih slučajeva uticaj Srbije, njene BIA-e, zatim Crkve Srbije je predviđen, odnosno prećutan bez ikakvih kontraodgovora. Dakle, to je postao obrazac ponašanja. Obrazac u suštini predstavlja: okej, mi djelujemo ali van Vučićevih crvenih linija, politikama izbjegavamo da targetiramo bilo koju od ovih stvari", smatra Vogel.
Cijelu emisiju pogledajte na linku ispod:
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR