Gošća današnje Drugačije radio veze politikološkinja Valentina Ostojić na pitanje šta očekuje od Evrope sad 2, najprije se osvrnula na penzije i smatra da je njihovo povećanje bilo potrebno s obzirom na ekonomske promjene koje su se desile posljednjih godina u Crnoj Gori. Iako je povećanje bilo neophodno, sagovornica Antene M kaže da je to učinjeno na nepravedan način s obzirom na to da nije primijenjen proporcionalan, odnosno sveobuhvatan pristup.
„Ljudi koji su radili više i duže sada imaju iste penzije kao neko ko je radio manje i manjeg inteziteta. Takođe postoji i oni koji nijesu bili obuhvaćeni povećanjem minimalca, to su majke sa troje ili više djece. Danas se često kritika usmjerava ka njima ali nijesu one krive što je neko tu politiku unio u javni život Crne Gore odnosno što su im omogućili da imaju naknadu", kaže Ostojić.
Politikološkinja smatra da je Crna Gora politički u 2024. ušla bolje i stabilnije za razliku od istog perioda prethodne godine kada je Vlada bila u tehničkom mandatu. Ipak, po riječima Ostojić, rano je i dalje govoriti šta nas očekuje s obzirom na turbulencije unutar vladajuće partije i mogući rascjep PES-a koji je uslijedio nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje u bezi 3 Zakona: Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o privrednim društvima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama.
Ostojić pozdravlja odluku predsjednika jer, kako kaže: "Zakoni se moraju sprovoditi po pravnom sistemu EU kako bi igrali po njihovim pravilima."
Najave premijera Spajića da će Crna Gora postati članica EU do 2028. politikološkinja komentariše da to zavisi od brojnih faktora, prije svega spremnosti EU na proširenje kao i okolnosti nakon izbora predsjednika u SAD-u koje bi mogle uticati i na sami Brisel. Najveći problem trenutno u procesu eurointegracija Ostojić vidi u pogledu sa Zapada, odnosno činjenicu da nas administracija EU više ne posmatra kao individuu već kao dio Zapadnog Balkana.
"Ja ne mislim da smo mi u istoj fazi i da imamo identične probleme kao ostale zemlje u regionu. Međutim politika EU se homogenizovala prema zemljama Zapadnog Balkana, ili ćemo da uđemo svi u paketu ili se ništa neće desiti. To je veliki problem za Crnu Goru i to nas puno koči. Mi smo najviše postigli na tom putu ka EU i nemamo ono što ima većina zemalja kao što su geopolitički problemi i samim tim to treba da nas postavi u bolju poziciju", navodi Ostojić.
Članovi Evropskog parlamenta prikupili su dovoljan broj potpisa za peticiju kojom se traži poništavanje prava Mađarskoj i Viktoru Orbanu da glasaju o odlukama EU. Ostojić kaže da je pokretanje peticije opravdano s obzirom da je premijer Mađarske blokirao sankcije Miloradu Dodiku kao i stopirao pakete pomoći Ukrajini. Sagovornica Antene M kaže da je najveći problem parlamentu što je Orban proruski desničar. Politikološkinja navodi da ostaje da vidimo da li će nova premijerka Italije Đorđe Meloni biti orjentisana kao njeni mađarski kolega.
"Iako je dala podršku Ukrajini kada je stupila na vlast, treba da vidimo da li će ona biti prozapadna desnica ili proruska. Kada kažem proruska tu mislim na one koji relativiziju agresiju na Ukrajinu ali i širi kontekt da li su "popili" priču da se EU raspada što i do nas dolazi. To je glavna teza Rusije i njene propagande, njima odgovara da se EU i politički Zapad dezintegrišu i da se nalaze u sukobu", kaže sagovornica Antene M.
Na pitanje da li će Evropa sad 2 zadovoljiti sve zahtjeve, među kojima je i povećanje zarada prosvjetarima koji su najavili i štrajk na početku polugođa u koliko do toga ne dođe, Ostojić odgovara da su prosvjetni radnici uvijek bili na prosjeku kada su zarade u pitanju kao i da postoje osobe sa istim stepenom obrazovanja koji zarađuju i manje od njih. Kao rješenje magistrandkinja Ekonomskog fakulteta u Ljubljani smatra da se prosvjetarima treba uvesti određene bonuse u vidu podstreka kako bi se ujedno napravila razlika između onih koji ostvaruju značajne rezultate.
"Treba da postoji određena osnovica, odnosno dio plate koji je fiksan i da u odnosu na to koliko ostvaruju bolje rezultate da to bude neka vrsta bonusa. Na taj način se podstiču radnici i u drugim sektorima da bolje rade. Kada je u pitanju prosvjeta bonusi se mogu ostvarivati na osnovu truda nastavnika da podstiču svoje učenike da idu na takmičenja, učestvuju u van-nastavnim aktivnostima, volonterizmu..", navodi Ostojić.
Na linku ispod pogledajte kompletnu emisiju:
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR