Darmanović: Proći će još nekoliko izbornih ciklusa prije nego što se definiše šta je Crna Gora

Komentarušući jučerašnju posjetu pomoćnika državnog sekretara SAD Džejmsa O’Brajena Crnoj Gori, prof. dr Srđan Darmanović najprije ističe da je visoki američki zvaničnik odavno veoma značajna figura za Balkan, s obzirom na to da je bio jedan od glavnih učesnika u kreiranju Dejtonskog Ustava.

Šturim, protokolarnim saopštenjima nakon O' Brajenovih susreta u Podgorici nije ništa značajno poručeno osim da, po riječima sagovornika Antene M, američki diplomata dijeli optimizam 44. Vlade da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2028. Darmanović, međutim, O' Brajenovu poruku o šansama da Spajićeva vlada ostvari "dublje integracije", izrečenu na presu sa premijerom, razumije donekle drugačije.

- Svjestan je(O' Brajen) toga da je ulazak u EU komplikovana stvar, da ne ide baš tako brzo, a i pitanje je da li sama EU može da postigne konsenzus u pitanjima proširenja, čak i kad bi se u našim zemljama sve najbolje radilo. Izjava O’Brajena da se treba voditi ozbiljnija integracija se, mislim, odnosi na to", kaže Darmanović.

Nije prvi put da SAD rade sa autoritarnim režimima kako bi ostvarile cilj

On dodaje da je top prioritet američke spoljne politike odnos sa Kinom, i da fokus na Zapadni Balkan nije veliki, ali da uvijek postoji, makar minimalno. Najintrigantnije pitanje za nas je: zašto SAD i EU imaju toliko blag odnos prema autoritarnom režimu Aleksandra Vučića u Beogradu? S tim u vezi podsjetio je i na nedavnu posjetu O’Brajena Sarajevu, prilikom koje je oštro kritikovao Dodika i Čovića, ali se nije riječju osvrnuo na destruktivne uticaje Srbije na unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

-Ne radi se samo o autoritarnosti Vučićevog režima, nego o tome da je riječ o zemlji koja je "de facto" ruski saveznik. Tu politiku ambasador Kris Hil  sprovodi sasvim jasno i transparentno. Pošto nije prvi put da SAD rade sa autoritarnim režimima, s ciljem da bi nešto postigli, vjerovatno je to slučaj i ovoga puta.

SAD smatraju da su okolne zemlje i EU zajedno dovoljno sposobne da iskontrolišu eventualne uticaje koji bi mogli da znače ozbiljno pogoršanje stvari u regionu"- objašnjava Darmanović.

Vučić neće ostvariti to što obećava Zapadu

Upitan koliko je na odnos Vašingtona prema Beogradu uticala činjenica da Srbija enormno ulaže u lobiranje, Darmanović ističe kako lobiranje ne bi dalo rezultate da trenutno u SAD ne postoji kao koncepcija spoljne politike na Zapadnom Balkanu da se sa aktuelnim vođstvom Srbije pokušavaju završiti stvari koje su bitne za region.

-Loša spoljnja politika ne može biti preokrenuta potpuno lobiranjem. Lobiranje ima efekta do nekog nivoa i sigurno da je Srbija u vrijeme očekivanja da će se konačno nešto desiti u dobrom pravcu za nju to koristila. Međutim, koliko možemo da vidimo, Vučić neće ostvariti to što vjerovatno obećava-Zapadu", kaže diplomata.

Darmanović kaže da se za sada ne nazire da bi moglo doći do promjene spoljne politike SAD i partnera povodom destabilizujućeg uticaja Srbije na region. Brisel i Vašington, po svoj prilici, i ne smatraju da se na Zapadnom Balkanu dešava ništa strašno, rezonuje sagovornik Antene M.

Po Darmanovićevom sudu, suprotno uvriježenim ocjenama, Amerika ne smatra da Rusija predstavlja prijetnju po Balkan kada je riječ o izazivanju sukoba, jer bi, u suprotnom, SAD reagovale, a ujedno bi i američki saveznici promijenili spoljnu politiku.

-Vjeruje se da je Rusija previše zauzeta ratom u Ukrajini, da je i sama pretrpjela velike gubitke, pa i mnoge posljedice po njenu ekonomiju, bez obzira što to, po svemu sudeći u svakodnevnom životu još uvijek nema nekih velikih posljedica.

Fokus američke i spoljne politike nije u Evropi, apsolutna tema broj jedan je Kina i onda nema ništa do desetog mjesta, od desetog mjesta počinju drugi problemi", ukazuje bivši ministar vanjskih poslova CG.

Zapadni partneri su se pomirili sa ulaskom DF-a u Vladu, Francuska postaje pokrovitelj CG?

Upitan da li smatra da su se zapadni partneri pomirili sa ulaskom DF-a u Vladu Milojka Spajića, Darmanović odgovara.

- Moglo bi se reći... Sad, ono što je teško znati je kako će na tu činjenicu gledati akteri čiji se stav i neće javno saopštavati, recimo obavještajna zajednica u NATO, obaveštajena zajednica glavnih zemalja Alijanse.

Oni će izvući svakako svoje zaključke. Ako smatraju da nema posebnog razloga za zabrinutost, oni će to posmatrati kao bilo koju našu unutrašnju stvar", smatra Darmanović.

Odgovarajući na pitanje da li učestale posjete crnogorskih čelnika Parizu znače da bi Francuska mogla postati neka vrsta pokrovitelja Crne Gore na putu ka EU, te može li se vjerovati u iskrenu podršku te zemlje našoj, imajući u vidu ne samo zlo koje nam je kroz istoriju nanijela francuska politika već i aktuelnu bliskost Pariza i Beograda, Darmanović kaže kako nije mala stvar "imati  za prijatelja veliku zemlju kao što je Francuska u politici proširenja EU". No, okolnosti iz pitanja razlog su za ozbiljnu dozun opreza...

Crna Gora će pojačati prisustvo mirovnih snaga na Kosovu u koliko to Vlada odluči, sačekati Mandićev stav

Darmanović ističe da aktuelni crnogorski zvaničnici na stranim adresama, govore tačno ono što se od njih i očekuje. Za sada, djeluje da je to sasvim dovoljno za blagonaklon odnos zapadnih centara moći.

No, u nekom trenutku biće neophodno preći sa riječi na djela. Jedan takav ispit za zvaničnu Podgoricu mogao bi se desiti uskoro. Premijer Spajić je na nedavnom sastanku sa generalni sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom izjavio da će Crna Gora učestvovati u mirnovnoj misiji na Kosovu. Na pitanje da li će Andtrija Mandić "progutati" i tako veliku knedlu i gurnuti prst u oko svojim glasačima, Darmanović kaže kako vjeruje da će, ukoliko Vlada tako odluči, Skupština dati zeleno svjetlo za odlazak crnogorskih vojnika u mirovnu misiju u Republici Kosovo.

A, na pitanje u šta smo se mi, kao društvo, pretvorili u kontekstu najave da će ambasador Crne Gore u Srbiji postati neko iz stranke Milana Kneževiuća, čovjeka koji je bio dio razularene anticrnogorske rulje što je, prije četiri godine, pucala na zastavu Crne Gore, istaknutu na zgradi naše ambasade u Beogradu, Darmanović kaže.

-Proći će još nekoliko izbornih ciklusa prije nego što se definiše šta je Crna Gora i njen politički format u budućnosti. Ovo je još uvijek nesmireno tlo".

Cijelu emisiju možete pogledati na linku ispod: