Ferhat Dinoša, nekadašnji predsjednik DUA, ministar ljudskih i manjinskih prava i ambasador Crne Gore, a danas predsjednik Nacionalne albanske unije, bio je jedan od govornika na završnom mitingu suverenista, uoči refrenduma 21. maja 2006. U Drugačijoj radio vezi, na opasku da ni nakon 18 godina od obnove nezavisnosti jedan dio Crne Gore ne osjeća Dan nezavisnosti kao praznik i da, čak, gradonačelnici poput Marka Kovačevića i Daria Vraneša bagatelišu taj datum, Dinoša kaže da sve ima rok trajanja „a najduže će da traje, vječno će da traje Crna Gora i ja sam optimista u tom pravcu“.
Dinoša se prisjetio tog 21. maja 2006. ističući da su to bila divna vremena i, kada bi se ponovila, postupio bi na isti način.
- Bila su to divna vremena. Bilo se nakupilo mnogo pozitivne energije, elana, entuzijazma i to se osjećalo na svakom koraku. Ponosan sam što sam bio dio toga. I u ovim godinama me to sjećanje drži jakim. A kada bi se sve to ponovilo, opet bih mogao glasno viknuti i opet bih isto postupio. Bilo je značajno da se čuje manjinski glas u Crnoj Gori"!
Albanci su iskreno željeli nezavisnu Crnu Goru
Dobar dio kampanje protiv crnogorske nezavisnosti počivao je na tezi da Albanci ne žele iskreno nezavisnu Crnu Goru već da bi lakše otcijepili njene teritorije, koje smatraju djelovima Velike Albanije. Dinoša to demantuje navodeći da su sve manjinske partije tada iskreno podržale Crnu Goru.
- Ja sam tada rekao da će se Albaci prema Crnoj Gori ponašati onako kao što će se ona ponašati prema njima. U to sam bio ubijeđen i danas živim taj život. Manjinski narodi i nacionalne manjine u Crnoj Gori listom su podržale nezavisnost Crne Gore i to ih čini državotvornim nacionalnim manjinama. Albanci doživljavaju Crnu Goru kao svoju državu i mislim da je Crnogorcima bilo jasno da će pomoć manjina u tom slučaju biti dragocjena i, da budem direktan, u toj fazi sam imao stalan kontakt sa Milom Đukanovićem bez kojeg ne bi bilo izvedbe tog projekta i to treba reći svaki put kada se govori o nezavisnoj i suverenoj Crnoj Gori.
Đukanović mi je tada rekao 'ako u ovom projektu vidiš interes za Albance onda si mi neophodan'. Dakle i on je vidio da će nezavisnost biti punija i da će za nezavisnost biti potrebna pomoć nacionalnih manjina. Bezrezervno sam pomogao taj projekat.
Crna Gora je završila svoj posao tog 21. maja, a možda i još više ulaskom u NATO. Definitivno je Crna Gora u društvu demokratskih, civilizacijskih država svijeta i ona je jadranska kapija NATO-a. Ona će nastaviti da živi kao suverena bez obzira na sve što se dešava“.
Dinoša kaže da se u tom periodu nadao da će i Kosovo postati nezavisno.
- U toj fazi mislio sam o još jednoj nezavisnosti, o nezavisnosti Kosova. Bio sam ubijeđen da će nezavisnost Crne Gore biti dobra za tu nezavisnost i mislim da je to bilo legitimno osjećati. Tada sam pitao Đukanovića kako će se odnositi po pitanju Kosova, a on mi je rekao: 'Ako mi izborimo nezavisnost mislim da će to valjati za Kosovo i mi ćemo biti ti koji će priznati nezavisnost Kosova'. Bio sam svjestan da su obje države značajne za stabilnost na Balkanu“, objašnjava Dinoša.
Srbija svoj interes vidi prema Zapadu
Uprkos aktuelnoj politici Beograda, uprkos najavama Ivice dačića da će se na zapadnom Balkanu igrati "drugo poluvrijeme", Dinoša ocjenjuje da bi se Srbija mogla naći u EU, a možda i među članicama NATO-a.
- Ubijeđen sam da će se u tom 'drugom poluvremenu' Srbija naći među zemljama Evropske unije, a moguće i među članicama NATO-a. Tako razmišljam o Zapadnom Balkanu i Srbiji kao značajnoj državi regiona.
Skoro da je jasno da će svoj interes Srbija prije prepoznati u okretanju Zapadnoj civilizaciji, nego prema Istoku. Pogotovo nakon onoga što je promijenilo globalnu politiku i što je proizvod ruske agresije na Ukrajinu. Ovaj rat pokazuje da zemlje koje imaju kapaciteta da svoju budućnost potraže negdje drugo - to će i učiniti, uključujući Srbiju“!
Mandić će biti značajna ličnost u Crnoj Gori
Ferhat Dinoša, čak, vjeruje da će aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kada prelomi, postati značajna ličnost za evropski put i očuvanje ineresa crnogorskih Srba ali i Crne Gore.
- Imao sam priliku da budem u crnogorskom Parlamentu kada je dolazio Andrija Mandić. Tada smo uspostavili, na njegovu inicijativu, dobar kontakt. Mislim da poznajem čovjeka koji jeste srpski nacionalista, ali u pozitivnom smislu. Drži me nada da će on u jednom trenutku, i čini mi se da mu taj trenutak dolazi, da će biti značajna ličnost za Crnu Goru i za Srbe u Crnoj Gori. Vjerujem da će da prelomi, da je, ipak, bolji proizvod za Srbe nezavisna Crna Gora koja je i njihova država i da su i oni u njoj bitan faktor. Držim da će Mandić biti mudar. Stati na svoje, za Srbe, Albance i Bošnjake u Crnoj Gori, to znači doživljavati Crnu Goru kao svoju“, ocjenjuje Dinoša.
Svoje uvjerenje u kapacitet Andrije Mandića da prepozna i pomiri interes Srba i Crne Gore ilustrovao je i jednom anegdotom iz zajedničke posjete Istambulu, prije više od deceniju, koja tadašnjeg lidera Srpske narodne stranke prikazuje u pozitivnom svjetlu.
Na pitanje da li stvarno vjeruje da je taj scenario moguć sa aktuelnim sastavom parlamenta, primjećuje li da su se neki ljudi u međuvremenu promijenili a da nova generacija političara uopšte nema tu vrstu energije, Dinoša kaže kako, ipak, vjeruje da i danas postoje pojedinci koji to mogu.
- Čak i da se nastavi politika nekih snaga koja je jasno anahrona, pokazaće se da se ne isplati ni njima lično jer stvari neće ići u pravcu koji žele. Zašto onda na vrijeme ne prionuti na ono što je bolje? Beograd će da relaksira stvari svojim hodom. Ja vjerujem da će se ubrzo desiti situacija da Vučić neće moći da sjedi na dvije stolice, moraće biti načistio ide li ka Zapadu ili ne. A ima naznaka da će povući Zapadno“.
Žao mi je što Abazović nije zauzeo drugi pravac
Na pitanje da li je uloga Dritana Abazovića da razori vjekovno prijateljstvo Crnogoraca i Albanaca, pogotovo njegovo potpisivanje Temeljnog ugovora kojim je "DNK" Crne Gore prepisao u vlasništvo Crkvi Srbije, Dinoša odgovara:
- Albanci i drugi manje brojni narodi trebaju mehanizam zaštite tog identiteta u građanskoj Crnoj Gori. Dakle, Crna Gora mora da bude prvo Crnogorska, a onda će biti dobra i za druge identitete. Ako nastavimo da implementirano ono što su EU standardi po pitanju manjinskih naroda Crna Gora, neće imati problema sa svojim žiteljima. A Crna Gora je 2006. godine pokazala da će poštovati ovaj standard... Dakle, bez Crnogoraca nema kretanja u tom pravcu. Žao mi je što u prelomnom trenutku jedan Albanac nije zauzeo drugi pravac i učinio da bude značajna ličnost koja bi obezbijedila da Crna Gora nastavi prozapadni put, bez uticaja koji su se u međuvremenu desili. Ne vjerujem da je to Dritan Abazović svjesno radio. Mislio je da je trenutno jak, a kasnije se pokazalo i dokazalo suprotno."
Ferhat Dinoša naglašava da su epohalni strateški projekti Crne Gore postignuti pod vođstvom današnje opozicije tj. današnje najjače opozicione partije DPS. Dodaje da DPS nastavlja da bude najjača partija i da druge snage koje mogu voditi Crnu Goru ne smiju imati crvenu liniju prema opozicionim snagama.
Na komentare da vlast predvođena DPS nije stvorila snažne institucije, odgovara da se mora priznati kako je bilo jakih projekata koji su zahtijevali vrijeme i energiju.
- Vjerovatno je to razlog zašto nije došlo do učvršćivanja instituciuja. Mi smo državu obnovili 2006. ali je trebalo raditi na NATO integraciji, što je bilo naporno u okruženju koje to nije podržavalo“, objašnjava Dinoša.
Radim na platformi koja bi definisala status manjinskih partija
- Ja sam kao predstavnik Demokratske unije Albanaca radio na platformi koja mi je bila najvažniji dokument o statusu Albanaca. Nažalost, za oživotvorenje takvog dokumenta trebalo je da ima potpise i ostalih... Nije to tada bilo moguće sprovesti i ostalo je kako je ostalo. Ja i danas modifikujem taj dokument i mislim da ću ga predstaviti javnosti, prije svega drugim albanskim strankama a i drugim manjinskim strankama. Platforma koja bi definisala status Alabanaca i drugih manjina u Crnoj Gori na osnovama evropskih standarda. Status koji ne bi ugrožavao integritet i suverenitete identiteta Crne Gore, jer status manjinskih naroda ne smije da zavisi od promjene vlasti“.
Ističe da je prvi korak na kom se mora raditi crnogorski Parlament.
- Ako su tu proporcionalno zastupljeni manjinski predstavnici, onda se to odražava na druge grane vlasti. Modifikujem tekst i mislim da će to biti i drugima intertesantno. Neka vlast nastavi da brine o građanskoj Crnoj Gori, a to je ne sprečava da uspostavi mehanizme koji će da štite identitete.“
Objašnjava da manjine i svaki garađanin koji živi u multietničkom društvu je dužan da vodi računa o ponašanju onoga koji vodi to društvo.
- Svaki subjekt i svaki identitet u Cnoj Gori mora znati da ako hoće da promijeni ono što je stvoreno 2006. imaće posla, ne samo sa Crnogorcima nego i sa manjinama u Crnoj Gori. Ni manjinama nije svejedno koja će vlast biti u Crnoj Gori. One će prenijeti svoj stav o društvenim kretanjima i međunarodnom faktoru, a međunarodni faktor će pratiti multietnički sklad u Crnoj Gori. Onaj ko pokuša da uništi projekat 2006. neće uspjeti“, rezolutno poručuje Ferhat Dinoša.
Zapadni Balkan mora biti dio EU, značajno definisati odnos Srba i Albanaca
Na pitanje kako vidi odnos međunarodne zajednice prema regionu i koliko im je jasno šta se zbiva u Crnoj Gori, Dinoša odgovraa da ruska agresija na Ukrajinu uticala i na odnos Zapada prema našem regionu.
- Rat u Ukrajini donosi novinu na Zapadni Balkan kao i na globalnoj sceni. Zato što je i EU i SAD jasno da Zapadni Blakan ne treba da se ostavi kretanjima koja bi ga mogla dovesti pod ruski patronat. Zapadni Balkan mora biti dio EU i to je jasno i liderima na Balkanu bez obzira na to što još ima narativa koji govore drugačije. Srbija to shvata. Mislim da će stvari ići u tom pravcu i mi moramo biti načisto da naše zavrzlame neće trajati beskonačno.
Biće značajno u ovom pravcu definisati normalizaciju odnosa Srba i Albanaca jer su dva najjača entiteta na Balkanu. Dijalog između Kosova i Srbije mora da proizvede taj rezultata i mislim da su pritisci u tom pravcu sve ozbiljniji. Još uvijek ima tvrdoglavosti ali će zajednički interes to proizvesti. Zapadni Blakan predvođen malom Crnom Gorom sve bliže je EU.“
Na konstataciju da su odavno odnosi Tirane i Beograda postali jako dobri i pitanje da li Ramina pozicija više odgovara Vučiću nego Kurtiju i Kosovu, Dinoša odgovara:
- Mislim da Albanci nijesu još pronašli novog 'oca nacije'. Kda su odnosi između Srba i Albanaca u pitanju moraju se u prvom redu na umu imati odnosi između Beograda i Prištine. Meni pašu te politike koje svakodnevno komuniciraju sa Zapadnim faktorom. Ako se to ne dešava onda se ne može ići u korist Alabanaca, neće moći beskrajno neko da remeti interese velikih sila. Ni vlast u Beogradu a ni u Prištini neće moći bez razgovora. Dakle, optimista sam i tu. Lideri Srba i Albanaca će htjeti da naprave istorijsko rješenje, a ne privremeno. Mislim da će ono biti sprovedeno kroz desetak godina.“
Ne znam da Srbija ima Rezoluciju o Jasenovcu, nije dobro da Crna Gora barjači time
Ferhat Dinoša komentarisao je u Drugačijoj radio vezi i aktuelna pitanja povodom Rezolucije o Srebrenici i Jasenovcu.
- Rezolucija o Srebrenici je inicijativa sa svjetske instance i Crna Gora je to trebalo da apsolvira. Po mom mišljenju trebalo je samo na tome da se radi i da se ima stav kakav sadrži sama inicijativa. Crna Gora ne smije da bude među državama koje neće glasati za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Desilo se, međutim, i nešto drugo, pojavljivanje Rezolucije o Jasenovcu. Pijetet svim žrtvama na planeti mora da postoji, ali to iziskuje pojašnjenja do najsitnijih detalja. Ne znam da parlament Srbije ima Rezoluciju o Jasenovcu. A da Crna Gora barjači time, to nije dobro za Crnu Goru. U ovoj fazi bilo je najbolje da se CG bavi samo Rezolucijom o genocidu u Srebrenici“, ističe Dinoša.
Drugačiju radio vezu ukojoj je gost Ferhat Dinoša pogledajte na linku ispod.
DejanRVujičić
1-Prihvatajući da uđu u četničku Vladu, partije nacionalnih manjina pucale su u središte multinacionalnog karaktera CG. Njihovi čelni ljudi očito ne shvataju da će osnovni ton četničkoj Vladi, bez obzira na njihovu učešće, davati oni koji i ne skrivaju svoje fašističke namjere prema CG.