Đurović: IBAR je samo pravo da nastavimo reforme

Profesorica na Univerzitetu Crne Gore i prva crnogorska ministarka za evropske integracije Gordana Đurović, prisjećajući se 15. decembra 2008. godine kada je Crna Gora predala zahtjev za članstvo u EU, kaže da je to bilo dinamično vrijeme važnih koraka.

„Prvo je trebalo dokazati da Crna Gora ima pristojnu administarciju da nastavlja dalje, pored ostalog, i evropski put. Sumnja da nemamo administrativne kapacitete uvijek nas je pratila i pratiće nas. Mi smo mala zemlja u evropskim strukturama, ali smo im dokazivali da mi možemo i ubijedili smo ih u to“, rekla je Đurović.

Komentarišući usvajanje tzv. IBAR zakona, Đurović u Drugačijoj radio vezi ističe da je ovo posljednji pokušaj da Crna Gora samostalno napreduje ka EU, mimo paketa sa ostalim državama Zapadnog Balkana.

„Ovo je posljednji pokušaj da Crna Gora ide dalje sama. Svaki drugi pokušaj biće veliki povratak regionalnog pristupa u novoj geopolitici evropskih integracija. Sa istočnoevropskim triom Ukrajine, Gruzije i Moldavije i našim zapadno-balkanskim regionom“.

Ona precizira da je Crna Gora, zapravo, dobila dva IBAR-a, za poglavlje 23 i 24 i da ti dokumenti nijesu nikakava završena priča u oblasti vladavine prava nego zeleno svjetlo za nastavak reformi u toj oblasti, ali i ostalima. Saglasna je da se brzina kojom je rađeno na zakonima ponegdje odrazila na kvalitet rješenja.

„Proces će se nastaviti. Ovo je bila brzina ne na račun kvaliteta kao definitivne kategorije, nego brzina da bi se dobilo pravo da se ide dalje. Brzina da dobijemo IBAR je u stvari pravo da dalje radimo reforme. Ja to tako želim da čitam. Znači, reforme su konstanta, one se nastavljaju, ali je simbolično bio veliki pritisak komisije da to bude do kraja šestog mjeseca i da se takva jedna velika stvar, a to je potvrda politike proširenja u regionu Zapadnog Balkana u 2024. godini ne prepusti jednoj problematičnoj Mađarskoj. Problematičnoj u smislu  čovjeka koji je često blokirao važne odluke, koji je često oponirao evropskim institucijama i koji predstavlja zemlju koja pravi probleme toliko da se zbog toga Evropska unija mora i sama reformisati“, kaže Đurović.

Od IBAR-a do Evropske unije ima mnogo, poručuje prva crnogorska ministarka evropskih integracija uz naglasaka da je odluka o IBAR bila politička i da, ukoliko i konačna odluka o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji bude politička - to neće biti dobro za našu državu.

„Ima mnogo toga što je za nas veliko pitanje što se tiče organizacije i kvaliteta pripreme. Evropska integracija poznaje iskustva političkih odluka. Kao što je ovaj IBAR prilično politički podignut, a ne suštinski, svi smo toga svjesni. Može da se desi da i konačna odluka bude politička, a ne suštinska, što ne bi baš dobro bilo za Crnu Goru, jer ući nespreman podrazumijeva prvo velike finansijske rizike. Ako uđete u EU, a ne znate da povlačite sredstva iz strukturnih fondova, ako nemate ljude koji povlače i nemate znanja da se za te projekte borite, onda ćete biti na finansijskom gubitku“, objašnjava Đurović.

Profesorica Đurović primjećuje da je iz fokusa javnosti nestala tema "agende rasta" odnosno šansa da Crna Gora dobije preko 400 miliona euara iz šest milijardi vrijednog paketa evropske pomoći za region. Poručuje da ta agenda mora da bude što prije usvojena, bez obzira na prateće momente koji možda nijesu po volji vlasti.

„Važan je to dokument, puno je strukturnih reformi tamo, puno političke podrške i puno indikatora progresa. Ono što agendu rasta čini specifičnom je to što ona ima šestomjesečni ciklus izvještavanja mjerljivim indikatorima i ne možete politički 'prodati' da se sve reforme dešavaju kako treba ako su vam indikatori slabi.“

Sagovornica Drugačije radio veze iskoristila je priliku da zahvali ministru pravde Andreju Miloviću što je u Skupštini iskazao

zahvalnost njoj i njenom nekadašnjem timu na trasiranju puta ka EU.

„Lijepo je to rekao ministar Andrej Milović, pošteno i tačno. Tako da hvala mu na tome i danas ću to reći, jer znam da rezultati govore u prilog tome, da to nije nikakvo podilaženje... Mislim da se lijepo sjetio, posebno što je to stavio u kontekst tima, niko od nas nije pojedinac koji radi sam i proizvodi rezultate, ali tim je zaista nosila energija obnove države, jedva smo se sastavili ali rekli -idemo! I kad smo god tako nastupali, Brisel je znao da će Crna Gora proizvesti rezultat.“

Đurović ističe da su se "karte opet otvorile" i, ako postoji politička volja, Crna Gora može ići naprijed.

„Ako postoji politička volja, Crna Gora može da ide naprijed i jasna je trasa puta. Ako se ne podrži ovo što je Evropska komisija sad vanredno ponudila Crnoj Gori, značiće da nema političke volje i da je to onda samo priča bez utemeljenja“, kaže dr Gordana Đurović i zaključuje da je Crna Gora parcijalno ocijenjena u Briselu, te da u EK priznaju inicijalne rezultate koje je postigla Crna Gora, ali ih ne smtraju održivim i dovoljnim.

„Nećemo mi u završnim mjerilima dobiti nove kriterijume, nego ćemo dobiti ovo isto, ali sad prilagođeno novim uslovima. Ovo što je do pola biće posebno potencirano, da mora biti potpuno, a ostalo će se fino prilagođavati za ovu fazu... i šta još treba uraditi u svim ovim oblastima na putu do članstva u EU. Završna mjerila biće mnogo strožija!“

Drugačiju radio vezu u kojoj je gost Gordana Đurović možete pogledati na linku ispod:

(Tekst je dio projekta "Od Podgorice do Brisela i natrag" koji Antena M realizuje u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i Ambasadom Republike Češke.)

.