Dobro je da su političke partije prihvatile rezultate popisa kao vjerodostojne, ali to je samo jedan nivo ocjene kvaliteta sprovedenog Popisa, kaže u Drugačijoj radio vezi direktorica Društva statističara i demografa Gordana Radojević. Ona osjeća da su u organizaciji popisa učestvovale tri Vlade sa različitim pristupima i idejama rada, i ocjenjuje da je pozivanje na bojkot stvorilo konfuziju kod dijela građana i, moguće, uticalo na zvanične rezultate.
Iza podatka o ukupnom broju stanovništva stoji vrlo kompleksna organizacija rada i metodologija, kazala je Radojević, ističući da se popis često poistovjećuje sa fazom prikupljanja podataka, a da bi govorili o vjerodostojnosti zvaničnih podataka proces mora proći osam faza.
"Mi smo sada u šestoj fazi- objava podataka, nakon toga ide evaulacija obuhvata i kvaliteta podataka, a nakon toga analiza i objava (ostalih) podataka. Vjerodostojnost podataka procijenjena je i iz ugla političkih partija, oni su provjeravali jednu fazu ovog procesa, to je faza prikupljanja i unosa. Dobro je da znamo da su oni prihvatili vjerodostojnost ovih podatka", naglašava Radojević.
Sagovornica Drugačije radio veze kaže da se po rezultatima popisa jasno vidi da je došlo do velike emigracije stanovništva, djeluje da je čak 30.000 stanovnika napustilo Crnu Goru, ali da će dalje analize pokazati pravi rezultat.
"Juče sam govorila da nam nedostaje 30.000 stanovnika, lica do 30 godina, ako se podaci uporede sa prethodnim popisom. Posljedice su ogromne...Nama se ukupna veličina stanovništva povećala samo 0,6% u odnosu na 2011. Stranci su nadomjestili ono naše stanovništvo koje je otišlo"
Na pitanje da li to može značiti da je smanjenje broja pripadnika pojedinih nacionalnih kategorija, konkretno Crnogoraca, posljedica njihovog odlaska iz Crne Gore a ne promjene nacionalnog iskaza u odnosu na prethodni popis, Radojević odgovara:
"Očigledno je da ovog puta imamo i demografskog uticaja emigracije, da je neko otišao malo brže od nekog drugog. Radićemo analize, vidjećemo... Mada je matematika vrlo jasna. Ako nam ukupna populacija stagnira, a toliki broj stranaca je došao, onda je neko morao i da ode."
U oktobru prošle godine, prije početka popisa i nakon što su odbijeni zahtjevi za odgađanjem i kontrolom popisa, građani su pozivani na bojkot. Lansirani su slogani: "Nijesmo doma, dođite dogodine". Na pitanje da li je konfutzija izazavana pozivom na bojkot pa prihvatanjem popisa mogla uticati na rezultate, Radojević odgovara potvrdno i dodaje:
"Mi možemo danas dobiti od Monstata podatke koliko je građana bojkotovalo popis i to direktno saopštilo, ali mi ne znamo koliko je njih latentno ili prikriveno ostalo u svom stanu ili kućama, a da nijesu otvorili svoja vrata“.
U organizovanju popisa učestvovale su tri vlade: Krivokapićeva, Abazovićeva i još uvijek aktuelna 44. Vlada Milojka Spajića. Svaka je imala drugačiju viziju rada, kaže Radojević, ističući da je Vlada Dritana Abazovića imala izuzetan procenat najavljenog bojkota, ali i niz drugih problema.
"Abazovićeva vlada imala je izuzetan procenat najavljenog bojkota upravo zbog nespremnosti da se aktivira politički mehanizam kontrole, sa jedne strane, a, sa druge strane, u toj vladi je bilo niz drugih problema. Recimo problema finansijske prirode, zatim izraženu aktivaciju tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića kroz proceduru skupštinskog usvajanja (Zakona o popisu)."
Gošća DRV kaže kako je bio zabrinjavajući signal da "eventualni bojkot ne bi uticao na krajnji rezultat " jer bi podaci za eve one koji se nijesu popisali bili uzeti iz registara kojima raspolažu razne državne institucije. To ne znači da bi na taj način bili prikupljani podaci o, recimo, nacionalnosti, ali bi sigurno rezultiralo drugačijim podatkom o broju stanovnika u Crnoj Gori.
Na pitanje da li to znači da bi podaci bili drugačiji da je popis organizovan za vrijeme neke druge vlade, Radojević odgovara indirektno:
"Metodologije Monstata su uvijek iste, ali se ideje određenih vlada ne sprovode na isti način, niti imaju iste metode".
Na upit o kampanji koju je i uoči ovoga popisa sprovodila samo jedna nacionalna grupacija i mogućem uticaju na rezultate popisa u tzv identitetskim kategorijama, Gordana Radojević napominje da je politički ambijent uoči posljednja tri popisa bio različit, a da je u prošlogodišnjoj agitacija "političkih proksija", po njenom mišljenju, bila "manje vidljiva".
"Naravno da ambijent determiniše politički i u pozitivnom i negativnom pravcu popis stanovništva. U pozitivnom, jer kada političari pozovu i označe da je to važna akcija, vi nemate problem sa obuhvatnom stanovništva, nego vrlo lako to uradite. Ambijent je bio različit 2003, 2011. i 2023. Vidljiva je kampanja bila 2011. a 2023. nije bila toliko vidljiva, ali ne znači da je nije bile na terenu. Svako vrijeme ima svoje specifičnosti. Ovaj popis sada je po ambijentu bio sličan onom 2003. godine, ako se sjećamo da je to bilo vrijeme nakon potpisanog Beogradskog sporozuma, tri godine prije referenduma."
Drugačiju radio vezu u kojoj je gošća Direktorica Društva statističara Gordana Radojević možete pogledati na linku ispod:
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR