Backović: Klerikalizacija školskog sistema odražava se na sadržaj nastave i na svijest mladih ljudi

Nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović kaže u Drugačijoj radio vezi, da su uprave škola odgovorne što je u mnogim obrazovnim ustanovama danas, navodno, dan sporta a zapravo se ne radi zbog crkvenog praznika Aranđelovdana. Backović ukazuje da smo intimne stvari, kakva jeste vjerski osjećaj, pretvorili u neku vrstu opšte obaveze, praktično na nivou države, pa sljedstveno i u školama.

"Problem je što nemamo jedan vjerski praznik u Crnoj Gori i nemamo jednu krsnu slavu, njih ima više. Šta ćemo raditi 25. decembra na katolički Božić? Ili uskoro na Nikoljdan? Drugim riječima, došli smo u situaciju, to često kažem, da su naše privatne stvari, kao što je vjera, postale opšte i da je, recimo, moja krsna postala obaveza ne samo za mene, moju porodicu i moje prijatelje, nego za sve građane ove države".

Bivši univerzitetski profesor i akademik kaže da je sve počelo izborom "apostolske Vlade" i podsjeća na obrede kađenja vladinih prostorija koje je bio uveo tadašnji premijer Zdravko Krivokapić.

Sagovornik Antene M navodi da je ponašanje političkih aktera i njihovo otvoreno pokazivanje vjerskog fanatizma jedan od uzroka zbog kojih sada i đeca u školama slavu doživljavaju kao obavezu.

"Oni su javno pokazivali svoja vjerska opredjeljenja, vi danas imate da vam ovaj predsjednik Skupštine ljubi ruku mitropolitu Joanikiju toko njegove posjete Skupštini i time pokazuje svoja vjerska opredjeljenja, sjećate li se? No, time pokazuje simbolično odnos svetovne i duhovne vlasti, ponižavajući položaj svetovne u odnosu na duhovnu. Javni djelatnici, uključujući nastavnike i sve zaposlene u prosvjeti, ne smiju da pokazuju svoju vjersku opredijeljenost, jer time narušavaju nešto što se zove sekularnost države", upozorava Backović.

Na pitanje da li se klerikalizacija školskog sistema odražava na sadržaj nastave pa onda i na svijest mladih ljudi, koji su u formativnom periodu i koji se u školi uče da vjeruju a ne da kritički preispituju ono što im se kaže, Backović odgovara potvrdno i dodaje:

„Djeci dajemo da ponove ono što smo im rekli na času ili da ponove tekst koji su pročitali u knjizi bez razmišljanja o čemu govori taj tekst ili ta riječ koja im je izrečena na času i da povežu stvari. To 'sužava' djecu u kritičkom razmišljanju. Mora se preći na novi način rada sa učenicima. E sad, to izgleda, nije jednostavno, što se tiče programskih sadržaja koji mogu da utiču na ovo o čemu pitate. Imamo dva velika problema, s tim u vezi. Prvi je da je posljednjim skraćenjem nedjeljnih časova, recimo biologija, dovedena do toga da u osnovnim školama nema više Darvinove evolucije, a drugi problem je smanjeni broj časova istorije. Istorija u ovom trenutku doživljava relativizaciju. Do 2010. nastavnici su prošli obuku o tome kako razviti kod djece kritičko razmišljanje, a poslije je bio program 'Korak po korak' koji se, nažalost, nije realizovao“, rekao je Backović.

Drugačiju radio vezu možete pogledati na linku ispod: