Vlast u Crnoj Gori ljudska prava tretira površno i formalistički, a blokada Zakona o pravnom priznavanju rodnog identiteta pokazala je nedostatak političke hrabrosti, ocijenio je gostujući u Drugačijoj radio vezi aktivista i direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.
On upozorava da predsjednik Skupštine Andrija Mandić instrumentalizuje ovu temu kako bi osnažio regresivne politike, prikrivajući pritom kontinuitet ruskog uticaja iza novog prozapadnog imidža. Ulićević ističe da je Crna Gora propustila priliku da se ovim zakonom pozicionira kao lider u regionu i da je njegovo odbijanje još jedan korak unazad u urušavanju demokratije.
„Ljudska prava su definitivno ona koja određuju suštinu. Taj odnos je formalistički, isključivo sa ciljem isponjavanja minimuma kriterijuma koji su propisani od strane Evropske unije u procesu pristupanja. Neke od tih minimuma čak ni ne ispunjava zato što se zanemaruju i završna mjerila“, istakao je on.
Komentarišuči u kontekstu ljudskih prava Zakon o pravnom priznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja naš sagovornik je naglasio koje pojmove je ključno poznavati za puno razumijevanje odredbi ovog zakona.
„Transrodnost predstavlja činjenično stanje da se neko drugačije osjeća rodno u odnosu na ono kako mu je pripisano na rođenju“, rekao je Ulićević.
Ova pitanja su, kako je naglasio, ona o kojima u nauci postoji konsenzus.
„Niti je patologija, niti neki biološki, hormonski, psihološki problem. Nauka je na osnovu mnogo godina istraživanja došla do toga da transrodnost predstavlja jednu prirodnu varijaciju ljudskog postojanja. Dakle, najjednostavnije – postoje ljudi koji nijesu transrodni i oni koji to jesu“, istakao je naš sagovornik.
Prema njegovim riječima ključni termin za razumijevanje je samoodređenje.
„Samoodređenje kao koncept nastaje u kontekstu nacionalnog samoodređenja, jer znamo da mnogi narodi, a mi ovdje to jako dobro znamo, istorijski nijesu imali pravo na samoodređenje, odnosno oni veći ili jači od njih ili oni sa više sredstava su davali sebi za pravo da drugima određuju kako će da žive, kako će da se identifikuju, čija je njihova kultura, čiji je njihov jezik, čiji je njihov identitet... Vremenom, kako ljudska prava generalno evoluiraju, koncept se proširio i na druge identitete, uključujući rodni identitet. Namjerno pravim ovu paralelu jer mislim da bolje možemo da razumijemo na tom nivou. Nije potrebno da znamo sve o trans osobama. Ono što jeste potrebno je da razumijete da niko ne treba da bude u situaciji da mu bude negiran identitet samo zato što ga niko ne razumije. Niko ne treba da bude u situaciji da prođe kroz prinudnu sterilizaciju, odnosno da se ne pitate koje odluke donosite u odnosu na svoje tijelo i svoj život da biste śutra imali ličnu kartu koja odgovara vašem opisu“, pojasnio je Ulićević.
Propaganda, kako dodaje, danas funkcioniše tako da ljudi zamišljaju rezultate ovog zakona potpuno drugačije od onoga što oni u suštini jesu.
On je naglasio primjer brojnih žena koje svakodnevno prolaze našim ulicama koje imaju oznaku „M“ u ličnoj karti, odnosno evidentirane su kao osobe muškog pola. Svaki kontakt takvih osoba sa institucijama kojima je potrebno dati na uvid lična dokumenta zahtijeva potrebu da objašnjava zašto takva oznaka stoji.
„Zakon treba da olakša život tim ljudima primarno na vrednosnom i simboličkom nivou i da pošalje poruku da svi u Crnoj Gori imaju pravo na samoodređenje, bez obzira na to da li ih neko razumije ili ne, da spriječi praksu nehumane prinudne sterilizacije i da olakša društveni i institucionalni život u Crnoj Gori. Mislim da je suština ovog zakona prilično jednostavna, iako je tema kompleksna zbog propagande koja je prilično intenzivna i koja dolazi sa različitih strana“, istakao je Ulićević.
On je naglasio da se ovaj zakon ne donosi zbog EU ili nekog deklarativnog promovisanja toga da Crna Gora poštuje ljudska prava, već zbog samih građana.
„Ako nemamo ovakve zakone povećava se nasilje u društvu. Ako se pojačava nasilje u društvu znamo šta se dešava“, podsjetio je on.
Na pitanje kako osoba kod sebe prepoznaje sopstvenu transrodnost naš sagovornik je odgovorio da nije riječ o nečemu što se odabere na osnovu odluke donešene iz hira.
„S razlogom se đeca koriste u toj manipulaciji, jer su emotivno nabijena tema kojom može da se mobiliše protiv ljudskih prava. Još stare statistike su pokazivale da u svakom društvu postoji oko 10 odsto LGBT populacije. U našem globalnom sistemu smo prije nekoliko decenija imali potpunu nevidljivost LGBT osoba, a onda vidljivost kad su počeli da se bore za svoja prava i društvenu pravdu. Ljudima se činilo da je taj procenat uvećan, isto kao što im se sad čini za trans osobe.“, podsjetio je Ulićević.
Prema njegovim riječima što je ova populacija vidljivija u borbi za svoja prava javnost sve više stiče utisak da je brojnija.
„U kontekstu evropskih integracija kada je ovaj zakon u pitanju ne postoji acquis, odnosno u pravnom sistemu EU ne postoji neki standard sa kojim bi Crna Gora trebalo da se usaglasi i to je ono što naše elite pričaju evropskim zvaničnicima i šta evropski zvaničnici slušaju. Međutim, oni takođe pričaju evropskim zvaničnicima da će ovaj zakon da usvoje i u tom smislu ne pričaju istinu“, istakao je on.
Sagovornik Antene M je podsjetio da praksa evropskog suda za ljudska prava, koju je Crna Gora u obavezi da implementira govori da ovakve zakone treba da imamo.
Prema njegovim riječima trans osobe su godinama imale razumijevanje za Crnu Goru i ovo pitanje je davno moglo da se nađe pred crnogorskim sudovima. Ukoliko crnogorski sudovi ne bi odlučivali u korist oštećenih, naš sagovornik ističe da bi to radio Evropski sud u Strazburu, što znači da bi građani plaćali nedostatak političke hrabrosti i odlučnosti.
„Zaista nije važno da li premijer ili njegova politička struktura gleda blagonaklono na ova pitanja privatno.
Ono što smo krajem prošle godine vidjeli u parlamentu je da je ovo pitanje imalo veliku šansu da bude usvojeno u Skupštini.
„Četiri partije su javno rekle da će glasati za ovaj zakon – PES, DPS, SD i URA – dakle, imali smo većinu u parlamentu. U tom smislu blokada ovog zakona od 4. decembra od strane premijera , prema našim informacijama u skladu sa zahtjevima predsjednika parlamenta Andrije Mandića je samo pokazala nedostatak političke hrabrosti“, ocijenio je Ulićević.
Na pitanje kako pomiriti takav odnos prema ovom pitanju sa pričom koju vladajuće strukture plasiraju evropskim zvaničnicima kako Crna Gora kao evropski partner ne bi izgubila kredibilitet Ulićević je upozorio na to da bi do nečega takvog moglo doći ako naša zemlja propusti priliku kakvu je imala ranije.
„Crna Gora je imala šansu da ovim zakonom na međunarodnom nivou pošalje snažnu poruku da je i dalje lider u regionu kad su u pitanju evropske integracije i kada su u pitanju evropske vrijednosti, u smislu poštovanja demokratije i ljudskih prava i svemu onome čemu aspirira Evropa i da nekako pokaže da je sposobna da usvoji jednu jako progresivnu politiku u vremenu kada regresivne i desničarske politike svuda jačaju. U pitanju je bila jedna proaktivna uloga koju je Crna Gora u Evropi mogla da zauzme“, ocijenio je on.
Podsjećajući na to da Crna Gora prema našim elitama stalno zauzima jednu inferiornu poziciju da je to mala zemlja koja ne može ništa da uradi, Ulićević je naglasio da je kroz istoriju mnogo puta svojim primjerom pokazala da može da bude veoma progresivna i da prednjači u tome u odnosu na okruženje.
„Sad je bio trenutak da se ovim zakonom i ovim pitanjem zada udarac regresivnim strujama u regionu. Mislim da nam u tom smislu treba zaokret i u spoljnopolitičkoj misli. Nama treba jedno vizionarsko gledanje na ulogu Crne Gore u međunarodnim krugovima danas kad se sve urušava u svijetu“, rekao je on.
Komentarišući Mandićevu izjavu da,nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da postoje samo dva pola sada i on može to da kaže, Ulićević je rekao da tu izjavu može tumačiti prije svega u kontekstu činjenice da je predsjednik Skupštine Crne Gore tek sada dobio hrabrost da kaže slobodno svoje stavove.
„To pokazuje njegov pokušaj da se dodvori onim politikama koje Tramp zastupa i u tom smislu razumijem tu izjavu kao njegov dalji pokušaj da se predstavi kao novi prozapadni čovjek. Ruski uticaj u ovom regionu i u svim drugim zemljama gdje je on jak je mnogo puta intenzivno bio sprovođen preko ovih tema. Da se Mandić oglasio o ovim temama prije Trampa on bi smatrao da je na taj način još jednom dokazao da je čovjek ruskog uticaja u Crnoj Gori. Znamo da Mandić već neko vrijeme mijenja svoj imidž, 'ribrendira se' i pokušava sebe da predstavi kao prozapadnog čovjeka, što mu u nekim krugovima nažalost i uspijeva – viđećemo dokad će to biti tako – pa se na ovaj način pokušava prikriti i taj kontinuirani ruski uticaj i preokrenuti u prozapadni“, precizirao je Ulićević
Naš sagovornik smatra posebno zanimljivom činjenicu da je Mandić u ovom smislu pominjao razum.
„Mandić je neko ko prati tokove, on zna da su desničari promijenili narativ iz adresiranja tradicije, religije, prirodnih stvari na razumski narativ, logični, biološki, medicinski, tako da u tom smislu vidim da ga je neko dobro naučio što da kaže. Ono što jeste zabrinjavajuće je da je na ovaj način još jednom pokazao da ne poštuje ni Ustav Crne Gore, niti Poslovnik Skupštine, niti zakone koji u Crnoj Gori imamo više od deset godina – o rodnoj ravnopravnosti, o zabrani diskriminacije, koji su prrilično progresivni. Dakle, neće Zakon o samoodređenju prepoznati nešto treće od muškaraca i žena – on se bavi samo oznakom pola u dokumentima i u tom smislu prepoznaje samo muškarce i žene. Naš Zakon o rodnoj ravnopravnosti iz 2015. prepoznaje jednakost muškaraca, žena i lica drugačijih rodnih identiteta, odnosno onih koji se ne osjećaju ni kao muškarci, ni kao žene. Naš Zakon o zabrani diskriminacije takođe to prepoznaje i prema njemu rodni identitet nije samo muški i ženski, već i nešto treće, tako u tom smislu koliko god da tumačim Mandićevu izjavu kao instrumentalizaciju ovih tema za dalje rušenje demokratije, jer to je njemu cilj, takođe je tumačim i kao direktan napad i obećanje da će se ovom temom nastaviti razaranje demokratije u Crnoj Gori“, upozorio je Ulićević.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR