Vlada Crne Gore postala zarobljenik sopstvenih predizbornih obećanja, ispunjavajući ih bez jasne računice i dugoročnih planova, što bi moglo imati ozbiljne posljedice u 2025. godini, ocijenio je ekonomista i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić, govoreći u Drugačijoj radio vezi. Nikolić je istakao je da su ključni problemi nerealno optimistički budžetski prihodi, urušavanje penzionog sistema uvođenjem minimalnih penzija bez održivog modela finansiranja, kao i prebacivanje odgovornosti za inflaciju na trgovinske lance umjesto na ekonomske politike Vlade. Takođe je ukazao na rizike i moguće koruptivne aspekte velikih državnih projekata, poput izgradnje stambenog kompleksa „Velje brdo“.
Ono što je „kamen o vratu“ Vlade, ali i svih građana su podaci sa bilborda iz predizborne kampanje na kojima su navedena obećanja – tri brojke koje se u suštini svode na socijalne teme, jer se bave minimalnim prihodima i minimalnim standardima. On je podsjetio da je tada bilo nejasno na koji način bi takvo nešto moglo da se realizuje, s obzirom na to da informacije o koracima za postizanje takvih ciljeva nijesu dijeljene ni tokom predizborne kampanje, ni nakon formiranja vlade.
„Mnogima od nas tada nije ni padalo na pamet da će se to uraditi na ovaj način na koji su manje-više sve te tri brojke bile blizu ili ispunjene tako što je samo odlučeno da bude tako, bez ikakvih procjena koja je cijena svega toga.
On je ocijenio da cjelokupna aktivnost Vlade na ovom polju ukazuje na to da je ta institucija rob sopstvenih obećanja, dok su aktivnosti na realizaciji tih obećanja bile takve da bi one bile ispunjene bez obzira na cijenu.
„Mi ćemo tek sada vidjeti u 2025. koja je cijena svega toga bila i vidjećemo sve posljedice takve politike, posebno u dijelu, ne mogu da kažem reformi, već – promjena u penzionom sistemu, koji mislim da je drastično narušen, a pritom uopšte nemamo sliku ka čemu to zapravo ide. To više nije ni onaj model od kojeg smo krenuli, koji je bio veoma blizak svim savremenim penzionim sistemima, model međugeneracijske solidarnosti – tzv. Bizmarkov model, koji je u neku ruku odražavo pravo stanje i shvatanje penzije kao neki odloženi momenat potrošnje gdje smo se mi generacijski odricali dijela našeg dohotka da bismo imali, kada dođemo u treće doba, neku sigurnost.
Ovaj model je sada, kako naglašava, drastično narušen.
„Prvo je narušen time što je prvom odlukom o minimalnoj penziji dvije trećine penzionera došlo u zonu da ima minimalnu penziju, a jedna trećina penzionera, koji su zapravo najviše i doprinijeli razvoju i svojim uplatama Fondu PIO zapravo ostala uskraćena za povećanje. Redovno usklađivanje penzija nije povećanje“, pojasnio je Nikolić, ocijenivši da je sadašnja situacija nepravedna prema velikom broju penzionera koji su tokom čitavog ranog vijeka uplaćivali doprinose.
Komentarišući činjenicu da se u javnosti uglavnom čuju kvalifikacije da je budžet za 2025. potrošački, dok ga istovremeno pojedini nazivaju razvojnim, naš sagovornik je istakao da, iako ima više elemenata potrošačkog, predloženi Zakon o budžetu je u najvećoj mjeri optimistički.
„Tu ima minimum 400 miliona eura čistog optimizma i to konkretno na pozicijama poreza od dohotka fizičkih lica koji je projektovan da raste više od 25 odsto – ne znam na osnovu čega. pretpostavljam da se podrazumijeva određeno povećanje zaposlenosti, što bi podrazumijevalo i neku investicionu priču, ali ne vidim da tako nešto može da se desi. zatim, planirano je povećanje PDV-a. Mislim da promjena stope PDV-a u turizmu ne može baš toliko doprinijeti povećanju tih prihoda. Moguće je da se računa na inflaciju, ali projektovana inflacija je dosta niska“, rekao je Nikolić.
On je dodao i da su prihodi po osnovu akciza, kao i oni po osnovu poreza na dobit takođe prilično optimistično planirani, s obzirom na to da ne postoji toliko dodatnih mogućnosti za njihovo uvećanje.
Osvrćući se na komentar koji se više puta u javnosti mogao čuti da se sadašnja vlada ne bi zaduživala da to nijesu činile prethodne, Nikolić je naglasio da je takva tvrdnja daleko od realnosti. On smatra da ne treba da nas zabrinjava sama činjenica da se zadužujemo, jer je to standardni instrument finansiranja budžeta, čak i pored toga što će udio duga u bruto domaćem proizvodu biti nešto više od mastrihtskim kriterijumima dozvoljenih 60 odsto, kako je rekao – ako se realizuje.
„Ono što jeste problem i čega me je strah je da je to optimistički scenario i da je to scenario ako sve bude onako kako je planirano, a ja bih čak rekao i idealno i ako i dalje budemo rasli kao i do sada. Međutim, ako nastupi bilo kakav poremećaj i bilo kakva neželjena aktivnost ili bilo kakav razlog zbog kojeg bi došlo do promjena na nekoj budžetskoj poziciji, mi onda ne bismo imali drugog mehanizma osim novog zaduženja ili povećanja PDV-a“, pojasnio je Nikolić.
Odgovarajući na pitanje o kontradiktornosti između činjenice da Vlada planira ostvarivanje budžetskih prihoda u značajnoj mjeri kroz naplatu PDV-a dok ujedno premijer podržava ideju o bojkotu maloprodajnih lanaca zbog inflacije koja je često objašnjena kao proizvod njihove pohlepe, Nikolić ocjenjuje da takav odnos trgovaca jeste imao uticaj na krajnje cijene, ali da nije bio ne samo jedini, već ni primarni uzrok.
On je podsjetio na činjenicu da će se u martu navršiti četiri godine otkako je kompanija „Lidl“ osnovala predstavništvo u Crnoj Gori.
„Pita li se neko što nijesu do sada došli?“, upitao je naš sagovornik, podsjećajući na izjavu predstavnika te kompanije da „postepeno ulaze na crnogorsko tržište“, konstatujući da su četiri godine za dolazak na crnogorsko tržište predug period u poređenju sa vremenom koliko je bilo potrebno da se pojave na tržištima većih zemalja.
Nikolić je ocijenio da je, iako postoji odgovornost trgovinskih lanaca kada je u pitanju formiranje cijena, odgovornost Vlade ipak ključna.
„Bojim se da je priča o trgovinskim lancima samo skretanje pažnje sa odgovornosti Vlade na odgovornost trgovinskih lanaca koji, u suštini, samo rade svoj posao i njih u najvećoj mjeri tržište kažnjava, između ostalog i na način što sve veći broj građana Crne Gore ide u Trebinje ili Skadar u kupovinu“, pojasnio je on.
Komentarišući najavljeni projekat gradnje stambenog kompleksa „Velje brdo“, Nikolić je ukazao na nesrazmjernost između izuzetno velikih troškova koji bi pratili jedan toliko zahtjevan projekat i cijene po kojoj se najavljuje da će stambeni prostor navodno biti dostupan kupcima.
Prema njegovim riječima sama najava takvog projekta bila bi dovoljan impuls svim građevinskim kompanijama da obustave dalju gradnju i priključe se radu na realizaciji ovog državnog projekta.
„Međutim, to se ne dešava i po tome vidimo da ne shvataju ni građevinari oszbiljno tu priču. Sama cijena je, s druge strane, nerealna. Mislim da je, s druge strane, to koruptivno vrlo osjetljiva tačka. Rizik od korupcije na takvom nekom projektu je ogroman, a troškovi mjera koje treba da budu preduzete da bi se spriječila korupcija prevazilaze sve te uštede, jer sve to treba uraditi kroz tender“, rekao je Nikolić, dodajući da je potreban niz različitih kontrola kako bi se poštovali veoma zahtjevni standardi u građevinarstvu koje bi ovakav projekat podrazumijevao i napominjući da je nisku cijenu stambenog prostora uvijek moguće dostići korišćenjem građevinskih materijala slabijeg kvaliteta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR