Vujović u DRV: Visoke cijene nijesu krivica trgovinskih lanaca; loša infrastruktura prijeti konkurentnosti Crne Gore

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nikola Vujović upozorio je na štetne posljedice bojkota trgovinskih lanaca, ističući da takve mjere ne mogu smanjiti visoke cijene, već mogu dovesti do smanjenja konkurencije, povećanja cijena i gubitka radnih mjesta. Gostujući u Drugačijoj radio vezi naglasio je da trgovine nijesu odgovorne za visoke cijene, već su one rezultat šire ekonomske situacije.

Vujović je takođe kritikovao aktuelnu državnu ekonomsku politiku, ukazujući na probleme poput nedostatka radne snage i loše infrastrukture, koji ugrožavaju budući razvoj crnogorske privrede, posebno sektora turizma. Pozvao je na ozbiljne promjene u pristupu ekonomiji kako bi se izbjegli dugoročni negativni efekti.

"Od početka govorimo, i ovog puta ponavljam, da bojkot trgovinskih lanaca nije ni razuman ni opravdan. Bojkot samo jednog lanca, odnosno diskriminacija u tom smislu, još je gora, još nenormalnija poruka, još nenormalnija akcija koja sigurno nema veze s cijenama, poslovanjem Volija ili ekonomskim doprinosom koji takva kompanija ima za crnogorski sistem", poručio je Vujović.

On smatra da bi ista situacija bila i u slučaju bojkota drugih lanaca u Crnoj Gori, te da su razlozi koji se navode u javnosti zapravo pogrešno postavljeni.

"Ono što je ovdje prisutno jeste dominantan populizam. Plodno tlo za njegovo prihvatanje je situacija u kojoj se nalazimo. Realno, cijene u Crnoj Gori jesu visoke, i svi smo mi potrošači. Ali najlakše je uprijeti prstom u onoga kome, na kraju, dajete novac – trgovinske lance", kazao je on.

Vujović ističe da trgovine nijesu krive za visoke cijene i da ih zbog toga ne treba kažnjavati.

"Cijene su visoke, da, ali razlog za to je nešto drugo. Nije u trgovinama, niti su trgovine odgovorne za to. Uporno ponavljamo ovih dana, i nastavićemo, da ovo nije samo stav Privredne komore ili rezultat razgovora s privrednicima, već i zaključak tima profesora s Ekonomskog fakulteta koji su analizirali situaciju. Čak sam nedavno čuo i profesora iz Hrvatske koji je iznio isti zaključak", naveo je on.

Prema njegovim riječima, političari sebi daju za pravo da uspostavljaju dijagnozu problema i upiru prstom u trgovinske lance, što smatra lošom i kontradiktornom praksom.

"Koji je krajnji cilj? Da ugasimo Voli? Ako se to desi, imaćemo manju konkurenciju na tržištu i moguće još veće cijene. Ova mjera je potpuno besmislena. Osim toga, ugasićemo na desetine hiljada radnih mjesta. U tom sistemu direktno radi nekoliko hiljada ljudi", naglasio je Vujović.

Jedan od najvećih privatnih poslodavaca u zemlji, kompanija Voli, mogla bi se suočiti s ozbiljnim posljedicama ukoliko se trenutne ekonomske mjere nastave, upozorava naš sagovornik. On ističe da je ova kompanija ne samo veliki poslodavac, već i centralni dio širokog lanca povezanih firmi, te da bi potencijalno gašenje desetina hiljada radnih mjesta dovelo do smanjenja konkurencije i dodatnog rasta cijena.

„Ova mjera i pristup su potpuno pogrešni, kontradiktorni i besmisleni. Neće dovesti do nižih cijena, što je, pretpostavljam, cilj dobrog dijela onih koji pozivaju na bojkot“, poručuje on.

Naš sagovornik podsjeća da su na problematične aspekte ovih mjera ukazivali još prilikom njihovog donošenja, ali da se u zemlji u kojoj su kontradikcije prisutne i na najvišem nivou, često ne vodi dovoljno računa o njihovim posljedicama. Kao primjer navodi podršku bojkotu od strane pojedinih nosilaca javnih funkcija, dok istovremeno premijer tvrdi suprotno – da je bojkot populizam.

„Imali smo situaciju u kojoj je jedan od ministara optužio nekoga, dok je u istoj toj vladi, u kojoj je i sam ministar, u vlasti... Mogli bismo da nabrojimo još mnogo sličnih primjera. Nažalost, to je realnost u kojoj živimo i koja stvara mnogo problema“, ocjenjuje on.

Govoreći o ekonomskoj politici, naš sagovornik naglašava da je međuzavisnost ključni koncept koji bi trebalo da se uzme u obzir pri donošenju odluka. Smatra da bi simulacije ekonomskih modela pre donošenja mjera mogle da pruže jasniju sliku o posljedicama koje će se osjećati u narednim godinama.

„Prilikom usvajanja nove poreske reforme, jasno smo rekli da privreda apsolutno podržava smanjenje opterećenja rada, i to ne samo sada, već i u prethodnim ciklusima poreskih reformi“, istakao je on.

Međutim, upozorava da istovremeno nadoknađivanje tog smanjenja povećanjem PDV-a, naročito u turizmu, može imati ozbiljne posljedice.

„Gdje nas to vodi? U situaciju u kojoj se sada nalazimo. Prošla godina bila je loša, što smo, nadam se, svi primijetili, a i dalje se poredimo sa 2019. godinom, koja nam je i dalje nedostižna“, navodi on.

Dodaje da je povećanje PDV-a u turizmu donijeto u trenutku kada su najuspješniji hoteli i lanci već ugovorili dugoročne aranžmane s tur-operaterima, te da su komercijalni uslovi takvi da rizik povećanja PDV-a snose isključivo crnogorski hoteli.

„To znači da niko ne može da im nadoknadi razliku, što vodi ka direktnom udaru na naš turizam. Povećanje stope PDV-a na više nego duplo će pasti direktno na teret naših hotela“, upozorava naš sagovornik.

Napomenuo je i da je neophodno promijeniti pristup ekonomskoj politici kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice po privredu i građane.

Kako dodaje, ključni problemi koji ugrožavaju opstanak privrede uključuju lošu infrastrukturnu pripremljenost primorja i nedostatak radne snage, što su problemi koji se, kako tvrdi, moraju hitno rješavati.

„Mi pričamo o još goroj infrastrukturi nego prethodnih godina, o aviodostupnosti koja je bila izuzetno loša u posljednjih nekoliko godina. Takođe, postoji ogroman nedostatak radne snage, što je ključni problem crnogorske privrede, koji će uskoro eskalirati i postati pitanje opstanka“, istakao je Vujović. On naglašava da je ovaj problem posebno izražen u sektorima turizma, poljoprivrede i građevinske industrije, gdje nedostatak radne snage trenutno najviše pogađa poslovanje.

Vujović je ukazao na konkurenciju u regionu, navodeći da je Hrvatska već davno ostvarila značajan napredak u razvoju turističkog sektora, kako kroz infrastrukturu, tako i kroz stimuluse koji podstiču rast ove oblasti. „Istra je postala primjer kako ozbiljna država može da razvije turizam, a Hrvatska je tu imala veoma dobre rezultate, posebno u vezi s turističkom ponudom“, pojasnio je Vujović. S druge strane, Albanija, kako ocjenjuje, postaje ozbiljan konkurent s intenzivnim razvojem infrastrukture i rastućim tržištem.

Naš sagovornik upozorava da bi brzi razvoj susjednih tržišta mogao „stići“ Crnu Goru ukoliko se ne preduzmu ozbiljni koraci u rješavanju infrastrukturnih problema. „Sa intenzivnim razvojem infrastrukture, bilo da se radi o saobraćaju, hotelima ili rizortima, brzo će nas stići konkurencija. A mi, nažalost, ostajemo da upravljamo ekonomijom na isti način“, dodaje on.

Vujović se posebno osvrnuo na problem u sektoru turizma, gdje se infrastruktura za razvoj turističkog biznisa pokazala kao neriješeno pitanje. „U prošloj godini imali smo istu temu na stolu, dogovoreno je da se raspisuje tender za plaže, ali ništa od toga nije realizovano. U oktobru je trebalo da počne procedura, ali do kraja godine nije bilo nikakvog pomaka“, istakao je on. Prema njegovim riječima, izostanak realizacije ovih planova ima ozbiljan uticaj na pripremu turističke sezone.

„Kako objasniti da, u sred ljetnje turističke sezone, nemamo spremnu bazičnu infrastrukturu za biznis? Kontradiktornosti je previše i ne mogu se ignorisati“, rekao je Vujović, podsjećajući na nesuglasice unutar same vlade i proteste ministara, koji takođe ukazuju na ozbiljnost trenutne situacije.

Bez obzira na te izazove, Vujović je naglasio da će tim PKCG nastaviti da se bori za zaštitu interesa crnogorske privrede.

„Radimo na temelju činjenica, iako nemamo moć da direktno sprovedemo promjene. Ono što je do nas, svakako ćemo nastaviti da radimo kako bismo unaprijedili crnogorsku privredu“, rekao je on.

Vujović se nada da će u budućnosti biti više spremnosti za prihvatanje argumentovane kritike i predloga za izmjene propisa, kako bi se stvorili bolji uslovi za poslovanje.

„Predvidljivost je ključna za ekonomiju. Često mijenjanje propisa stvara nesigurnost i otežava poslovanje. Naša konkurencija brzo raste i ako ne preduzmemo korake, brzo će nas prestići“, zaključio je Vujović.