Kiril: Carigrad može opozvati tomos SPC iz 1922. i intervenisati u Crnoj Gori

Izvor: Politika (Priredio Vladimir Jovanović)

„Ukrajinski recept” može biti primjenjen na teritorije drugih pomjesnih pravoslavnih crkava, uključujući i Crnu Goru – kazao je Kiril Gundjajev, patriijarh Ruske pravoslavne crkve u intervjuuu za srpski list „Politika”.

„Ako se odbače sporedni detalji, ‘ukrajinski recept’ je veoma jednostavan: Carigradski Patrijarh je sebi dao pravo da od sada može da revidira bilo koji dokument i dogovor koje su izdali njegovi prethodnici ukoliko mu njihov sadržaj više ne odgovara”, tvrdi Kiril.

On se osvrnuo na nedavnu izjavu vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja u pogledu Makedonije i Crne Gore da „Vaseljenska patrijaršija ne namjerava da izmijeni Ustav SPC, niti njene granice, ukoliko to ne prati sporazum i saradnja; nikada Vaseljenska patrijaršija nije prekoračila granice drugih crkava, SEM JEDINO UKOLIKO POSTOJI ODNOSNI ZAHTJEV I VEĆA CRKVENA POTREBA”.

Vartolomej za „Politiku” (kompletan intervju)

Kiril tvrdi da „to što je patrijarh Vartolomej rekao o Makedoniji i Crnoj Gori uopšte ne garantuje da se ukrajinski scenario tamo neće ponoviti”.

„Makedonija i Crna Gora su sada nezavisne države”, veli Kiril, „a to znači da aktuelnost kanonskih granica Srpske pravoslavne crkve, prema tomosu iz 1922. Fanar može lako osporiti, kako se dogodilo sa pomenutim aktom iz 1686. godine. I nije slučajno to što je patrijarh Vartolomej napomenuo da ono što pripada Srbiji pripada njoj kanonski i eklisiološki – on namjerno nije govorio o Srpskoj crkvi, već o Srbiji kao državi, aludirajući time na njene savremene granice. Iako patrijarh Vartolomej govori da sada nema namjeru da mijenja granice SPC, on ujedno izjavljuje i da je Carigradska patrijaršija spremna da prekorači te granice ukoliko stigne odgovarajući zahtjev ili se pojavi nekakva ‘viša crkvena potreba’. Tu ‘višu crkvenu potrebu’ u Fanaru shvataju na svoj način. I u slučaju sa Ukrajinom, Carigrad se odlučio na upad onda kada se stekao određeni zbir političkih činilaca i kada su mu se ukrajinski političari i raskolnici obratili sa zahtjevima”.

„Da li bi iko od stanovnikâ Balkana, ruku na srce, mogao da garantuje da se, prije ili poslije, neki novi ili postojeći politički lider neće obratiti Fanaru sa zahtjevom za autokefalnošću?”, upitao se Kiril, očigledno aludirajući i na Crnu Goru.

Rusi citiraju Đukanovića: Vlasti u Podgorici žele vaseljensko priznanje Crnogorske crkve

„Štaviše, ne zaboravimo da takav zahtejv već postoji – od strane premijera Makedonije Zorana Zaeva. On je bio upućen još prošle godine, skoro istovremeno sa neslavnim zahtjevom predśednika Ukrajine Petra Porošenka. I Sinod Carigradske Patrijaršije ga je uzeo u razmatranje u maju [2018], o čemu je i objavio zvaničnu informaciju. Ali zašto bi Sinod Carigradske patrijaršije analizirao pitanje za koje očigledno nema osnova, kako je to nedavno izjavio patrijarh Vartolomej? Zar postojanje tomosa [za SPC] iz 1922. godine nije u ovom slučaju dovoljan osnov za odbijanje?”