Sinđelić prebjegao u CG i zatražio azil

Srpski državljanin Saša Aleksandar Sinđelić, svjedok saradnik u slučaju pokušaja terorizma u oktobru 2016. godine, juče ujutro stigao je ilegalno u Crnu Goru, jer su mu, kako je rekao, više od petnaest dana stizale stalne, konkretne prijetnje da će biti ubijen, saznaje Pobjeda.

Sinđelić je to, navodno, ispričao inspektorima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, gdje je došao vidno iscrpljen i sa povredama po nogama, koje je zadobio bježeći vrletnim šumskim putevima. Od njega je uzeta izjava u kojoj je naveo zbog čega je bio primoran da napusti Srbiju i potraži azil u Crnoj Gori.

Saša Aleksandar Sinđelić je svjedok saradnik u sudskom procesu protiv četrnaest optuženih za pokušaj terorizma. Još tokom suđenja, odbrana optuženih je pokušala da ospori Sinđelićev kredibilitet, tvrdeći da je riječ o osobi koja nije pouzdana, da radi za razne strane službe i da je kompletna njegova priča o pripremi državnog udara namontirana. Viši sud u Podgorici je, nakon višemjesečnog ispitivanja, prihvatio ključne iskaze njegovog svjedočenja, koji su potvrđeni dokazima iz istrage.

Priča o sudbini Sinđelića, nakon svjedočenja, dobila je drugu dimenziju: svakodnevnih pritisaka, za koje je Sinđelić tvrdio da dolaze direktno od određenih bezbjednosnih struktura države Srbije. U međuvremenu se pojavilo više video zapisa njegove priče o raznim pritiscima. U audio zapisu koji su objavili marta ove godine crnogorski mediji u trajanju od 6,35 minuta, a koji ekskluzivno objavio CdM, Sinđelić je kazao da strahuje da će biti otet ukoliko odbije saradnju i napomenuo da će, radi vlastite zaštite, pripremiti ovjerenu izjavu advokatici koju je već kontaktirao.

U tom video zapisu svjedok saradnik potvrđuje sve ključne teze iz iskaza koji je dao pred podgoričkim Višim sudom tokom suđenja za pokušaj terorističkog napada.

 Inače, Sinđelić je i prije toga u više navrata govorio da mu je bezbjednost ugrožena na teritoriji Srbije. Tako je u februaru prošle godine, gostujući kod novinara Darka Šukovića u emisiji “Živa istina”, kazao da je u Višem sudu tokom svjedočenja iznio samo istinu i da će kada se okonča proces morati obratiti pažnju na okolinu zbog predostrožnosti, ali da ga nije strah jer je tokom postupka iznio samo činjenice.

Sinđelić je na suđenju u januaru prošle godine kazao da se ne boji lidera DF-a, ali da strahuje da bi oni mogli da naruče njegovo ubistvo.

On je tada rekao da su “dva puna vozila naoružanih ljudi poslati od strane DF-a da ga ubiju na Avali”.

“Lideri DF-a su tada bili svuda, samo ne po Crnoj Gori; plus su mogli da ove ruske nacionaliste tamo slažu i da mi namjeste bilo šta. Kad su namjestili ove ljude, mogli su da urade bilo šta i to sve zbog novca i pohlepe”, kazao je on.

Sinđelić je naveo da se tada “plašio i Edija jer je bio u kontaktu sa DF-om koji su mogli da mu podvale i slažu šta se desilo”. Dodao je da se tada plašio i Vladimira Popova, a da ga se “sad ne plaši” i da ne strahuje od ruskih nacionalista jer su oni, prema njegovim riječima, “povezali šta se desilo”.

Trinaest optuženih koje terete za planiranje više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 2016. godine 9. maja su u Višem sudu oglašeni krivim i osuđeni na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora, jer su, prema ocjeni sudskog vijeća kojim predsjedava sutkinja Suzana Mugoša, nesumnjivo počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.

Bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja. Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri DF Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušević, službeni vozač DF Mihailo Čađenovićdobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu.