Za rad u tepih servisu i vešeraju obučeno je šest osoba sa invaliditetom (OSI), nakon čega su njih četiri nastavile radni angažman, saopšteno je na konferenciji Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin.
Konferencija „Zapošljavanje lica sa invaliditetom – korak ka socijalnom preduzetništvu" održana je u okviru projekta „Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u vešeraju i tepih servisu", koji je realizovan u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Pljevlja i Žabljak, a koji finansira Zavod za zapošljavanje Crne Gore.
Predstavnica Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin Stefa Adžić kazala je da je prošle godine promovisan prvi vešeraj u Glavnom gradu koji zapošljava OSI, a da su usluge, nakon probnog rada, proširene i na tepih servis.
„U tom cilju dobili podršku ZZZCG i, nakon deset mjeseci realizacije projekta, rezultati su sledeći: Šest OSI je obučeno za rad u tepih servisu i vešeraju. Pored toga, oni su prošli edukativne radionice i motivacion radionice u smislu pripreme za slobodno tržište rada i pripreme za posao s obzirom da veliki broj njih se sreo sa ovakvim načinom rada“, rekla je Adžić.
Ona je pojasnila da učesnici projekta nisu bili samo članovi Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin.
„Nastojali smo da uključimo i osobe sa drugom vrstom invaliditeta kao bi stvorili tim koji može međusobno da se nadopunjuje. Kroz završene obuke, njih četvoro su nastavili da rade u tepih servisu i vešeraju“, saopštila je Adžić.
Ona je istakla da je ta Organizacija stvorila uslove za vršenje djelatnosti tepih servisa, kupovinom neophodne opreme za rad, a da su, kako je pojasnila, radna mjesta i uslove rada potpuno prilagodili potrebama OSI.
„Uspjeli smo da prikupimo sredstva i iz drugih donacija i da kupimo kombi vozilo, tako da imamo potpuno spreman servis, da funkcioniše na kvalitetan način. U narednom periodu nam je cilj da stvorimo mogućnost rada komercijalnog vešeraja koji će ostvarivati socijalnu funkciju- prije sveg zapošljavaće OSI a sa druge strane će pružati usluge građanima, privrednim subjektima i organizacijama i svima kojima je ova vrsta usluge potrebna i neophodna“, navela je Adžić.
Ocijenila da je budućnost zapošljavanja osoba sa oštećenjem vida, kao i ostalih osoba sa invaliditetom u socijalnom preduzetništvu.
„Postoji adekavatan zakonodavni okvir, međutim, i dalje se poslodavci prije odlučuju da plate poseban doprinos za rehabilitaciju i zapošljavanje OSI nego da zaposle OSI koje određena vrsta poslova može obavljati jednako uspješno kao i ostali. Upravo zbog toga smo mi ovim projektima, ne samo zapošljavali osobe sa oštećenjem vida, već se trudimo i da otvaramo radna mjesta koja osobe sa oštećenjem vida mogu sa uspjehom obavljati“, istakla je Adžić.
Predstavnik Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin Čedo Lazić,rekao je da je pravo na rad i dostojanstven život, civilizacijsko dostignuće koje se podrazumijeva.
„Vjerujem da će naša država Crna Gora imati uvijek dovoljno volje i sluha u stvaranu uslova za veći nivo zapošljavanja OSI u skladu sa realnim mogućnostima. To je, ujedno, i najbolji način kada su ljudska prava u pitanju, stvaranja uvijek boljeg imidža naše države i na međunarodnom planu“, kazao je Lazić.
On je istakao da je neophodna saradnja relevantnih subjekata na lokalnom i državnom nivou, kako bi se povećao stepen profesionalne rehabilitacije OSI.
„Naša podgorička organizacija slijepih spremna je sarađivati sa svim relevatnim subjektima kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, u cilju razvijanja kapciteta za veći stepen zapošljivosti OSI. Ta saradnja će se odvijati i sa drugim srodnim organizacijama u našem gradu i šire“, poručio je Lazić.
Predstavnik Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Stanko Laković ocijenio je da Crna Gora ima jedan od najnaprednijih zakona u oblasti profesionalne orijentacije OSI, to je, kako je naveo, dobra osnova za unapređenja položaja OSI na tržištu rada.
„Ove grant šeme i dodjela bespovratnih sredstava značajno su doprinijeli da se slika zapošljavanja OSI unaprijedi prethodnih godina. Od 2014. kada je objavljen prvi javni poziv do ove godine, ZZZCG je sproveo osam javnih poziva ukupne vrijednosti preko 10 miliona eura, a u projektima koji su finansirani na taj način uključeno je preko 1.000 OSI. Oko 60 odsto njih je zapošljeno tokom trajanja projekta, a određeni broj osoba je produžilo radni angažman i nakon završetka projekta“, kazao je Laković.
On je istakao da su takvi projekti neposredno uticali na poslodavce da OSI gledaju kao, kako je rekao, ravnopravne članove društva i kao osobe koje mogu da doprinesu procesu rada u skladu sa svojim mogućnostima.
On je pojasnio da postoje dvije glavne prepreke u zapošljavanju OSI.
„To je neadekvatan nivo obrazovanja ili stepen kvalifikacija, stručnosti i znanja OSI. Druga prepreka, koja je isto tako značajna, su predrasude poslodavaca u smislu mogućnosti i radnih sposobnosti OSI. Ovi projekti su upravo postigli da se te prepreke umanje“, kazao je Laković.
On je naveo da se kroz slične projekte, OSI osposobljavaju za određena zanimanja, stiču kvalifikacije koje im podižu konkurentnost na tržištu rada, a da upravo ti projekti, kako je rekao, utiču na povećanje broja zaposlenih te populacije.
„U ovom trenutkutku imamo više od 1.000 osoba koje su zaposlene, a čiji poslodavci ostvaruju pravo na subvenciju. Prije prvog javnog poziva 2014. godine, Organizacija slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin nije imala stalno zaposlenih OSI, a sada u ovom trenutku imamo devet zaposlenih OSI“, saopštio je Laković.
On je naveo da će ZZZCG i u narednom periodu nastaviti da, kroz program dodjele bespovratnih sredstava i redovne aktivnosti, unapređuje proces profesionalne refabilitacije i apeluje na poslodavce da se uključe u proces zapošljavanja OSI.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kazao je da, iako mnoge OSI žele da se zaposle, onemogućene su brojim okolnostima na koje, kako je naveo, ne mogu uticati.
„Jedna od tih okolnosti je pristupačnosti. Kada je riječ o osobama sa oštećenjem vida, veoma je mali broj osoba koje se samostalno kreću zbog toga što ne postoje adekvatni uslovi za samostalno kretenje i ne postoji fizička dostupnost okoline. Nemamo dovoljno zvučnih semafora na raskrsnicama, skoro nigdje u Crnoj Gori ne postoje taktilne staze vodilje, nemamo dovoljno informacija u različitim, na Brajovom pismu, što je propisano Zakonom o zabrani diskriminacije“, istakao je Macanović.
On je rekao da je pristup javnim institucijama i objektima namijenjenih široj javnosti takođe, kako je ocijenio, jedan vid diskriminacije osoba sa drugim oblikom invaliditeta.
Macanović je naveo da veliki broj poslodavaca, iz svih sektora, ima predrasude o efektivnosti OSI.
„Pogrešno je poistovjećivati stepen invaliditeta sa procentom radne sposobnosti, što se često dešava u praksi. Ona OSI koju poslodavac motiviše i podrži u zasnivanju radnog odnosa, siguran sam da će dati 150 odsto sebe u obavljanju posla i mnogo više će biti zainteresovana i zalagati se za taj posao od osoba koje nemaju invaliditet. Razlog je što nemaju pravo na grešku i obično se svaka greška veže za invaliditet“, rekao je Macanović.
On je istakao da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom ubjedljivo najbolji zakon u toj oblasti, u državama regiona i da pruža, kako je naveo, najveći obim benefita za poslodavce koje bi trebalo više koristiti u budućnosti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR