UNICEF: Na jugu Crne Gore najveća sumnja u vakcine

U okviru proslave 30-godišnjice Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali, direktorica Uprave za statistiku Gordana Radojević i pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić, danas su na regionalnoj konferenciji u Tivtu, predstavili su ključne nalaze MIKS istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedenog tokom 2018.

Kako se navodi u saopštenju, riječ je najvećem istraživanju poslije popisa koje se, uz podršku UNICEF-a, sprovodi širom svijeta svakih pet godina, s ciljem prikupljanja statistički pouzdanih i međunarodno uporedivih podataka po nizu pokazatelja u oblastima zdravlja, obrazovanja, razvoja djece i uslova života djece i porodica.

''Istraživanja služe da bolje upoznamo društvo u kom živimo. Uvjerena sam da nam je MICS istraživanje pomoglo da prepoznamo prednosti i, još važnije, nedostatke društva po pitanju polažaja žena i djece u Crnoj Gori. Sigurna sam da će rezultati koje smo danas predstavili biti dodatni pokretač za nastavak rada na unaprijeđenju uslova života žena i djece u našem društvu“, istakla je Radojević.

U Tivtu su na regionalnoj konferenciji predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za južni region Crne Gore koji pokazuju da je situacija na jugu izazovnija nego u drugim regionima kada je riječ o stavovima prema vakcinaciji. Naime, na jugu je najveći procenat ljudi starosti 15-49 godina koji vjeruju da vakcine izazivaju ozbiljne neželjene efekte kod djece – svaki četvrti građanin na jugu to misli.

''Činjenica da 25,8% ispitanika na jugu smatra da vakcine dovode do težih neželjenih događaja samo ukazuje da postoji određena doza nerazumjevanja značaja vakcinacije i pogrešna percepcija bezbjedonosnog profila vakcina. Iako je nauka jasna, iako su podaci više nego precizni i iako znamo da su vakcine među najbezbjednijim procedurama moderne medicine - očigledno je da se roditelji na jugu moraju dodatno osnažiti i edukovati kako bi raspolagali sa tačnim činjenicama i kako bi nedvosmisleno mogli da donesu ispravne odluke koje su u najboljem interesu njihove djece“ poručio je Begić.

Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, MIKS podaci ukazuju na još jedan prioritet za jug: povećanje stope dojenja. Naime, tek svaka peta beba bude podojena tokom prvog sata nakon rođenja u južnom regionu, dok je to u prosjeku slučaj sa svakom četvrtom bebom u Crnoj Gori.

„Imajući u vidu da se 98% porođaja dešava u bolnicama, niske stope dojenja tokom prvog sata nakon porođaja nas upozoravaju na neophodnost većeg angažovanja zdravstvenih radnika u pružanju podrške majkama da počnu da doje odmah nakon porođaja“, poručio je Kogali.

Svako drugo dijete na jugu pohađa predškolsko obrazovanje, što je u skladu sa nacionalnim prosjekom.

„Mora se nastaviti uspješna saradnja obrazovnih institucija i porodica kako bi se procenat djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje još više povećao u budućnosti. Svako dijete ima pravo na predškolsko obrazovanje. Iz tog razloga, to mora ostati prioritet reforme obrazovnog sistema u Crnoj Gori“, poručio je Kogali.

Kao i prethodno, ovo MIKS istraživanje uključilo je posebnu anketu za domaćinstva u romskim naseljima.

''Podaci o djeci koja žive u romskim naseljima pokazuju da se ona ne samo suočavaju sa istim izazovima kao i djeca u drugim djelovima zemlje, već su i dodatno uskraćena u smislu ranih brakova, nižih stopa pohađanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, većeg siromaštva, itd. Stoga, dodatna pažnja se mora posvetiti ovoj djeci, jer sva djeca imaju jednaka prava“ poručio je Kogali.

Podaci dobijeni iz MIKS istraživanja koriste se za procjenu napretka Crne Gore u postizanju Ciljeva održivog razvoja i relevantne nacionalne strategije, kao i napretka zemlje u sprovođenju Konvencije UN-a o pravima djeteta. Ovo istraživanje je u Crnoj Gori posljednji put sprovedeno tokom 2013. godine.
MIKS istraživanje koje je MONSTAT u Crnoj Gori tokom 2018. sproveo uz tehničku pomoć UNICEF-a i finansijsku podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i UNHCR-a, jasno ukazuje na oblasti u kojima je potrebno dalje raditi, a one se prvenstveno odnose na rani razvoj djece, zaštitu djece od nasillja, obrazovanje, zdravlje i život u čistom okruženju, kaže se u saopštenju.