U Crnoj Gori i dalje ne postoji jednoobrazno vođenje baze podataka o slučajevima diskriminacije pred državnim organima i institucijama, što otežava adekvatan odgovor i praćanje te pojave, ocijenjeno je na sastanku Ombudsmana i eksperata Savjeta Evrope (SE).
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković razgovarao je sa ekspertima SE, Džoanom Peri i Miloradom Markovićem, u vezi sa aktivnostima iz projekta koji se tiče promocije različitosti i jednakosti u Crnoj Gori, a dio je horizontalnog instrumenta za zapadni Balkan i Tursku II.
Projekat je, kako su objasnili iz institucije Ombudsmana, fokusiran na podršku korisnicima u Crnoj Gori u suzbijanju govora mržnje i zločina mržnje, promovisanje i zaštitu prava LGBT osoba, jačanje antidiskriminacijskih institucija/mehanizama i koordinaciju u skladu sa standardima SE, posebno preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije.
Na sastanku je saopšteno da će unapređenje baze statističkih podataka o slučajevima diskriminacije pred crnogorskim državnim organima biti jedan od prioriteta aktuelnog projekta.
Bjeković je podsjetio na obavezu državnih organa da dostave Ombusmanu na uvid elektronske baze podataka o slučajevima diskriminacije, ukazujući da statistika nije vođena jednoobrazno, što stvara dodatne probleme u analizi i razradi potrebnih podataka.
“Statistika pokazuje da je značajno veći broj djela koji se tiče zločina iz mržnje i govora mržnje kvalifikovan kao prekršajni, a ne krivični. Podaci govore da, na primjer, tokom 2018. nije registrovano nijedno krivično djelo zločin iz mržnje”, kazao je Bjeković.
Prema njegovim riječima, zabrinjava što i pored više upućenih apela u cilju smirivanja tenzija i vođenja demokratskih dijaloga o aktuelnoj temi koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zapažamo prisustvo uvredljivog govora, posebno u onlajn /online/ prostoru.
“Uz uvažavanje činjenice da se radi o temama koje su od opšteg javnog interesa i potrebe da se stavovi saopštavaju u javnoj debati, aktuelni trenutak pokazuje da se mora voditi računa da se ne pređe granica tolerancije”, naglasio je Bjeković.
Kako je kazao, ono što posebno zabrinjava i na šta treba skrenuti pažnju je pad tolerancije kod javnog istupanja pojedinaca iz redova intelektualne elite, od kojih se očekuje više senzibiliteta u poštovanju i promovisanju vrijednosti tolerancije i kulture dijaloga.
Bjeković je, kako je saopšteno, izrazio bojazan da će tolerancija nasilnog govora, prijetnji i uvreda na portalima i društvenim mrežama dovesti do situacije da se intelektualna elita uzdržava od javnog dijaloga i komentarisanja otvorenih pitanja, što nije dobro za rješavanje svih problema u kontekstu društvenih podjela.
“Nažalost, ovakve situacije počinju da budu praksa koja ne štedi nikog ko na bilo koji način i sa bilo koje pozicije učestvuje u javnoj debati”, naveo je on.
Na sastanku je, kako su kazali iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, razgovarano i o društvenoj odgovornosti za izgovorenu riječ i zaključeno da je u narednom periodu potrebno kreirati i/ili snažiti aktivnosti koje će doprinijeti prevenciji govora mržnje i zločina iz mržnje.
Peri je ukazala na mogućnost sprovođenja širih konsultacija relevantnih društvenih aktera u cilju unapređenja prikupljanja i korišćenja statističkih podataka u toj oblasti.
Ona je navela da se zemlje SE na različite načine bore sa govorom mržnje i sa njim povezanim deliktima u onlajn prostoru, dodajući da se mora raditi i na edukaciji šire javnosti da prepozna ove pojave i adekvatno na njih reaguje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR