Institutu za ljekove premijer nameće direktora nemedicinske struke!!!

Sagovornici Antene M bez ustručavanja kažu da je pitanje izbora direktora Insituta za ljekove, zapravo, pitanje struka i zakon ili nečiji biznis!? Zato naglašavaju da izbor kandidata koji ne ispunjava Zakonom o ljekovima propisane uslove, čini osnov krivične odgovornosti, zbog nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe službenog položaja, u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika.

Mjesto direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva novo je poprište odmjeravanja snaga unutar aktuelne vlasti. UO Instituta pokušava da promijeni uslove za izbor prvog čovjeka toga organa, kako bi, prema pouzdanim informacijama Antene M, na to mjesto doveo osobu koju snažno protežira premijer Zdravko Krivokapić. Za to je, međutim, potrebna promjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Instituta, kojom bi se, sasvim pojednostavljeno rečeno, omogućilo da za direktora bude izabran i kandidat koji ne ispunjava uslov "najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje pet godina radnog iskustva na stručnim i rukovodećim poslovima u oblasti regulative ljekova i medicinskih sredstava "!?

U konkretnom slučaju, to znači da na čelo Instituta za ljekove i medicinska sredstva može da dođe osoba izvan ove izrazito osjetljive struke, ali sa podrškom prvog čovjeka izvršne vlasti kao odlučujućom referencom!

Da bi ova kadrovska namještaljka bila sprovedena u djelo već su preduzeti značajni koraci. Upravni odbor, na čijem je čelu dr Vasilije Đurašković, kadar GP URA, inicirao je izmjene Pravilnika u skladu sa, pravnici bi rekli ciljanim, tumačenjem da Zakon o ljekovima ne propisuje obrazovanje kandidata, pa je odredba Pravilnika po kojoj to mora biti osoba zdravstvene struke - "diskriminatorna"!? Dakle, po tom razumijevanju normi, na čelu Instituta za ljekove i medicinska sredstva mogao bi se naći arhitekta, matematičar, istoričar, astrofizičar...

Ipak, takav je rezon prošao na sjednici UO, održanoj 23. jula i formalno je inicirana izmjena Pravilnika o sistematizaciji. A, za većinu se, prethodno, pobrinuo politički uticaj, koji je presudno uticao na izbor članova toga organa. Izvori Antene M svjedoče o nepojmljivoj involviranosti politike u sve faze ove operacije, pa i izbor članova Upravnog odbora Instituta.

Dodatnu zanimljivost dešavanjima u Institutu, kolektivu brižljivo biranog, visokostručnog kadra, primjerenog zahtjevnosti i osjetljivosti posla od kojeg u značajnoj mjeri zavisi javno zdravlje, daje činjenica da je Statutom  (čl 37) i Poslovnikom o radu UO (čl 29) predviđeno je da promjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji predlaže direktor Insituta, a ne Upravni odbor. Dr Milorad Drljević je, međutim, krajem juna otišao u penziju i to bi trebalo da uradi budući direktor.

Prema našim saznanjima ubjedljiva većina zaposlenih u Institutu šokirana je aktuelnim dešavanjima i mogućnošću da na njegovo čelo dođe neko iz nemedicinske struke o čemu su obavijestili Ministarstva zdravlja, Delegaciju EU u Podgorici i Evropsku Agenciju za ljekove i potanko objasnili suštinu problema i potencijalne opasnosti po javno zdravlje, koju eventualni izbor nekompetentne osobe za direktora Instituta nosi.

Anteni M je pojašnjeno da odredba člana 9 Pravilnika o unutrašnjij organizaciji i sistematizaciji Instituta, kojom se preciziraju uslovi za radno mjesto direktora Instituta (fakultet zdravstvenog usmjerenja i naučno zvanje i/ili specijalizacija u zdravstvu), nije "diskriminatorska" već logična zbog ostvarivanja zakonskih nadležnosti Instituta, koji je osnovan radi zaštite javnog zdravlja.

Institut za ljekove i medicinska sredstva je, inače, praktično ustrojen i potpuno funkcioniše po pravilima EU. Zakon o ljekovima, npr. usvojen je nakon dvogodišnjeg usaglašavanja sa Evropskom komisijom i EU Acquis communautaire (EU pravnom tekovinom), propisao organizovanje Instituta po ugledu na regulatorna tijela država članica EU kao i Evropske agencije za ljekove (EMA – European Medicines Agency). Evropska a i praksa regiona je da ovakvim institucijama rukovodi stručnjak iz oblasti zdravstvenih nauka, prevashodno medicine i farmacije.

Akta koja donosi Institut bazirana su isključivo na stručnoj ocjeni kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti ljekova. Stoga su stručne kvalifikacije direktora i propisane Zakonom o ljekovima i opštim aktima Instituta.  Od ukupnog broja zaposlenih, 2/3 (34 zaposlena) čine upravo stručnjaci zdravstvenog usmjerenja, dok preostalih 11 pruža podršku u pravnim ekonomskim i tehničkim poslovima.

Sagovornici Antene M bez ustručavanja kažu da je pitanje izbora direktora Insituta za ljekove, zapravo, pitanje struka i zakon ili nečiji biznis!? Zato naglašavaju da izbor kandidata koji ne ispunjava Zakonom o ljekovima propisane uslove, čini osnov krivične odgovornosti, zbog nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe službenog položaja, u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika.