Članovi Stručno-naučnog odbora CINMED-a: Kontić i Mugoša drsko vrijeđaju zdrav razum

Zaposleni u Institutu za ljekove i medicinska sredstva (članovi Stručno-naučnog odbora i predstavnik zaposlenih u Upravnom odboru), uputili su reagovanje povodom oglašavanja "zaposlenih" CInMED-a prije nekoliko dana.

Reagovanje, dostavljeno Anteni M, potpisuju Dr sc. med. spec. Majda Šahman Zaimović, mr pharm spec Željka Bešović, mr pharm spec Maja Stanković, Dr sc pharm spec Marija Mašković, mr sci pharm Jasmina Krlić i mr pharm Milena Lješković.

Prenosimo ga u cjelosti.

Reagovanje "zaposlenih" u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, kojim su, u petak 30.10. 2021, pokušali da demantuju prethodnih mjeseci javno objavljivane činjenice, ponajviše podsjeća na osvježavanje staljinističkih metoda rukovođenja i ždanovljevske komunikacije sa javnošću koja ima pravo da zna istinu.

Sakrivanje menadžmenta Instituta - v.d. direktorice Mire Kontić a sad već izabrane i zamjenice direktorice dr Snežane Mugoše iza "zaposlenih" lišeno je dostojanstva i logike, jer ispada da smo se čak i mi, još uvijek zaposleni u Institutu, a ujedno i članovi Stručno – naučnog odbora, oglasili kritikom na sopstveni račun!?

Upravo smo, kao zaposleni od osnivanja, prvo Uprave, potom Agencije za ljekove i medicinska sredstva, a i kao članovi Stručno – naučnog odbora sadašnjeg Instituta za ljekove i medicinska sredstva pokušali da zaštitimo ostale zaposlene i da reagujemo na način da upoznamo prvo sve rukovodioce u Institutu a onda i sve relevantne institucije o dešavanjima za koja i dalje smatramo da su u suprotnoti sa Zakonom, ostalim propisima i svim poznatim praksama…

Naša dužnost, ljudska, profesionalna a i zakonska obaveza, bila je i ostaje da ukazujemo na sve što može direktno ili indirektno da ugrozi zdravlje građana, uzimajući u obzir činjenicu da su proizvodnja i promet ljekova djelatnosti od javnog interesa.

Potpisivati "zaposlene" ispod onakvog reagovanja, a lamentirati nad njihovom diskriminacijom u prethodnom periodu, nije samo jeftini populizam, demagogija, vjerna slika autoritarnog duha vladanja jednom državnom institucjom, nego i drsko vrijeđanje zdravog razuma onih kojima se stvarni autori, v.d. direktorica Mira Kontić i zamjenica dr Snezana Mugoša, obraćaju.

Javnosti radi ovom prilikom ukazujemo samo na poruke iz reagovanja "zaposlenih", koje, zacijelo nehotice, otkrivaju pravi karakter nove uprave i potvrđuju naš ključni strah i motiv javnog oglašavanja: komercijalni momenat neskriveno postaje važniji od kvaliteta i sigurnosti ljekova kojima će se liječiti građani Crne Gore!!!

U Crnoj Gori važe crnogorski zakoni, a Zakon o ljekovima nedvosmisleno propisuje da direktor(ica) Instituta za ljekove i medicinska sredstva mora biti osoba sa iskustvom u stručnim i rukovodećim poslovima u oblasti ljekova i medicinskih sredstava.

Ponovo podsjećamo na evropsku i svjetsku praksu u ovoj oblasti. Čak i u rijetkim slučajevima zemalja u kojima propisi to formalno dopuštaju, kao u reagovanju "zaposlenih" pomenutoj Hrvatskoj, nikome na pamet ne pada da na čelno mjesto postavlja pravnike već isključivo ljekare ili farmaceute, što je praksa od osnivanja Agencije za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske.

Zakoni su da se poštuju, a logika ove odredbe jasna je i utemeljena na izuzetnoj osjetljivosti i važnosti materije kojom se Institut bavi, te odluka koje direktor(ica) donosi.

Ako Zakon o ljekovima, usaglašen sa EU pravnom tekovinom u ovoj oblasti, danas nekom ne odgovara i taj neko ima drugačiju viziju, postoji valjda, još uvijek mehanizam kako se on mijenja, u Skupštini.

Međutim, kad neko nije dorastao izazovu, a svjestan je toga, onda jedino što može je da se bavi podmetanjima, pokušajima diskvalifikovanja i denunciranja svojih kritičara, dok se istovremeno CV PROGLAŠAVA TAJNOM, valjda da bi javnost ostala uskraćena za mogućnost da sama zaključi ispunjava li v.d. direktorica zakonske uslove za postavljenje na to mjesto!?

Jedan od pokušaja denunciranja je svakako podatak o odlasku 17 stručnjaka iz Instituta tokom prethonih 14 godina, kako kažu za vrijeme mandata prethodnog menadžmenta. U ovom slučaju mandata prethodnog direktora dr Milorad Drljevića, koji je kao i u svakoj instituciji vodio kadrovsku politiku, čiji je dio i sadašnji menadžment. Njihovo izbjegavanje imenovanja jedine prave adrese za kadrovska pitanja je, stoga, znakovito. Ali ne samo zbog toga; pored problematičnog broja, naravno, ne navodi se gdje su ti stručnjaci u stvari otišli… a otišli su nakon što su edukovani u Institutu i zahvaljujući tim referencama danas rade širom Crne Gore, regiona , pa i Evrope, u farmaceutskoj industriji sa mnogo većim primanjima nego što to imaju eksperti u Institutu, a što je ujedno boljka svih agencija/Instituta i u region i u EU.

Pokušaj da se zadrže najbolji, pokazuje i odluka o plaćanju doktorskih i specijalistickih studija svim zaposlenim koji su pokazali interesovanje za dalje usavrsavanje – činjenica prećutana od strane novog menadžmenta a lako provjerljiva i u izvještajima dostupnim na sajtu Instituta.

Ovako sročeno saopštenje u stvari najbolje pokazuje pravi karakter ovog obraćanja, a i radnji koji menadžment sprovodi kroz disciplinske postupke prema zaposlenima koji svojim imenom i prezimenom stoje iza svoga rada, poštovanja zakonitosti kao i budućnosti rada Instituta. A šta tek reći za kuloarsku kvalifikaciju kako članovi Stručno naučnog odbora nisu najstručniji, naravno prećutkujuči podatak da se u njemu nalaze 2 doktora, 1 doktorand i 1 magistar medicinskih i farmaceutskih nauka, da četiri člana imaju završene zdravstvene specijalizacije, od kojih dva člana imaju i završenu specijazaciju iz ispitivanja i kontrole ljekova, nakon završenog Farmaceutskog fakulteta u Beogradu. Mada, iz nove perspektive izgleda da su za novi pravac rada Instituta pravne nauke bitnije od specijalističih znanja u oblasti kvaliteta ljekova.

Ono što je u ovom slučaju toliko zabrinjavajuće je spoznaja da, ako je prvi korak nove uprave nezakonit, netransparentan, šta građani mogu očekivati dalje?

Naivno je, međutim, očekivati da se išta može sakriti, pogotovo kad je motiv interesa javnosti - javno zdravlje, a to provjera kvaliteta i sigurnosti ljekova svakako jeste, pa se nadamo se da će nadležni organi vrlo brzo dati i svoj sud o ovoj stvari.