TS danas o Katniću: Za jedan dan pribavili Katnićevu dokumentaciju, koju nijesu mogli za pet mjeseci

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, koji je juče saopštio Radiju Crne Gore da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić stekao uslov za starosnu penziju i da je tražena dokumentacija već proslijeđena Tužilačkom savjetu – prije nešto manje od tri mjeseca odbio je zahtjev samog Katnića da mu se utvrdi ukupno ostvareni staž osiguranja.

Rješenjem Fonda PIO, od 23. novembra prošle godine, odbija se Katnićev zahtjev iz juna kojim je tražio utvrđivanje efektivnog staža osiguranja i staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. U Rješenju piše da u matičnoj evidenciji Fonda PIO nije evidentiran staž osiguranja ostvaren u svojstvu profesionalnog vojnog lica prije 15. avgusta 2007. godine, jer je njegovo utvrđivanje u nadležnosti Ministarstva odbrane.

U utorak je na sjednici Tužilačkog savjeta član tog tijela Siniša Gazivoda, kako je izvijestio jedini medij kojem je bilo omogućeno da prati tok sjednice, kazao da „treba još danas uputiti zahtjev Fondu PIO, a u kojem tražimo podatke za tužioce koji imaju preko 60 godina“.

Tako je Fond PIO, čini se, za 24 sata uspio da pribavi dokumentaciju koju prošle godine nije mogao za pet mjeseci, pa će današnja sjednica Tužilačkog savjeta u konačnici najvjerovatnije rezultirati razrješenjem sa funkcije i slanjem u starosnu penziju Milivoja Katnića, koji je na čelu Specijalnog državnog tužilaštva proveo šest i po godina. Osim njega će, najvjerovatnije, u starosnu penziju biti poslato još desetak tužilaca i tužiteljki.

ISPOD RADARA

U junu prošle godine je u Skupštini na konspirativan način, tokom usvajanja izmjena Zakona o radu, „provučen“ amandman koji je tada stvorio pravni i socijalni haos u državi, a kojim su izmijenjeni kriterijumi za odlazak u penziju „po sili zakona“ na način što je smanjena granica za prestanak radnog odnosa sa 67 na 66 godina i dodatno za određeni broj godina ako je zaposleni radio na radnim mjestima sa beneficiranim radnim stažom.

Sporni amandman na Zakon o radu, koji su podnijeli poslanici Demokratskog fronta Milan Knežević i Maja Vukićević na skupštinskom Odboru za rad, zdravstvo i socijalno staranje, prošao je bez rasprave i glasanja jer su ga predlagači izmjena, poslanici Branka Bošnjak, Slaven Radunović, Dragan Ivanović, Danilo Šaranović i Miloš Konatar prihvatili kao sastavni dio zakona i o kojem se nije posebno raspravljalo niti izjašnjavalo ni u plenumu.

Ova izmjena bi najvjerovatnije ostala „ispod radara“ da poslanik DF-a Slaven Radunović nije na skupštinskom zasijedanju, kada je raspravljano o godišnjem izvještaju o učincima tužilaštva, izdržao da se ne „pohvali“ GST-u Katniću da će ga poslati u penziju 12. juna, kada je izveo računicu da će mu na njegove godine starosti dodati godine beneficiranog radnog staža, insistirajući da su mu „doskočili“.

HAOS

Izjava Radunovića, nakon početne zbunjenosti u vezi sa njegovom „kreativnom“ kalkulacijom, izazvala je pozornost javnosti nakon čega su uslijedile oštre reakcije. Iz Sindikata prosvjete istog dana su upozorili da zbog usvojenih izmjena prijeti kolaps obrazovnog sistema, dok se Fond PIO oglasio da nema ni ideju o kakvom se potencijalno fiskalnom uticaju na tu instituciju radi.

Redakciji Pobjede se tih dana javilo više čitalaca direktno pogođenih ovim izmjenama koji su prinudno penzionisani iz različitih sektora, protestujući zbog izmjena Zakona o radu.

I sam Milivoje Katnić je komentarisao da su poslanici u Zakonu o radu ,,nacrtali“ uslove da penzionišu njega, a u penziju poslali stotine ljudi koji su imali legitimna očekivanja i pravo da rade do 67. godine.

Reagovala je tada i Akcija za ljudska prava koja je oštro osudila usvajanje ,,na mala vrata“ tog amandmana, bez neophodne javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o radu. 

- Ovakve izmjene su zahtijevale prethodni ekonomski proračun uticaja na budžet, usklađivanje u Socijalnom savjetu i procjenu usaglašenosti sa Ustavom Crne Gore, što je sve izostalo. Ako je cilj bio da se, po svaku cijenu, penzioniše glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, radi se i o neprihvatljivom cilju s aspekta demokratije i vladavine prava – ocijenjeno je tada iz HRA.

MOŽE, A NE MORA

Nakon oštrih reakcija i suočen sa haosom koji je prouzrokovao njegov amandman, poslanik DF-a Milan Knežević je u Skupštini, nakon intervencije socijaldemokrate Borisa Mugoše, koji je pozvao da se nađe kompromisno rješenje da se odgodi primjena spornih normi i da se da prostor socijalnom dijalogu, na što Crnu Goru obavezuju i međunarodni dokumenti koji su ratifikovani u parlamentu, saopštio da su „uvažavajući konsultacije koje su imali“, spremni da revidiraju Zakon o radu, na način da se pokrene socijalni dijalog između sindikata, poslodavaca i države, da se procijeni fiskalni uticaj, te da izmjene stupe na snagu u januaru 2022. 

Knežević se tada pravdao da su im namjere bile najbolje i da su uradili „samo usklađivanje“ sa odredbama Zakona o PIO. Međutim, kako je tada saopšteno iz Akcije za ljudska prava, nije moglo biti ni govora o usklađivanju propisa, jer su u pitanju propisi koji regulišu različita pitanja. Zakon o radu propisuje kada zaposleni mora, a Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju kada može da ode u penziju.

I predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer, koja je nekada bila i koordinatorka radne grupe za izradu Zakona o radu, ukazala je na to da se pod velom tajne, jer sindikati i reprezentatvini predstavnici poslodavaca nijesu ništa znali o tome, kao iznenađenje, koje smo vidjeli u Službenom listu, donosi rješenje koje podrazumijeva rapidno snižavanje starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Ona je tada ocijenila da ako treba da se suočimo sa pojedincima koji ne rade dobro svoj posao, to treba raditi kroz institucionalne procedure, a ne mijenjajući zakonska rješenja tako što će se pojedinci koji zbog nekih kriterijuma ne odgovaraju nekome slati po sili zakona u penziju.

- Ovo nije moja formulacija. To smo imali priliku da čujemo od poslanika u Skupštini. Zbog toga što je neko htio, kako su sami predlagači rekli, da se obračuna sa jednim čovjekom u Crnoj Gori, urušava se ono što smo kroz kvalitetan socijalni dijalog gradili godinama – kazala je Simović-Zvicer.

USTAV I SUD

Ubrzo nakon usvajanja Zakona o državnom tužilaštvu, koje obiluje rješenjima koje je Venecijanska komisija ocijenila kao opasne po demokratiju i nepristrasnost tužilaštva, kao i izmjena Zakona o radu, Ustavnom sudu su podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti ovih akata. Međutim, te inicijative ,,sjede“ u fiokama Ustavnog suda već oko osam mjeseci, jer je i ta državna institucija u svojevrsnoj blokadi, funkcioniše u okrnjenom sastavu i zatrpana je hiljadama predmeta.

Na ovo se prije tri dana osvrnuo i sam Katnić u pismu koje je uputio vršiteljki dužnosti vrhovnog državnog tužioca i predsjednici Tužilačkog savjeta Maji Jovanović.

- Stoga, državni tužioci pa i ja lično smo nemoćni da pokrenemo bilo koji drugi postupak kojim bi se mogla spriječiti ovakva nasilna promjena, pa sam prinuđen da vam se na ovaj način obratim kao v.d. VDT-a. Nažalost, danas smo u situaciji da je protivno mišljenju Venecijanske komisije formiran novi Tužilački savjet u kojem većinu čine ugledni pravnici i koji su izabrani prostom većinom u Skupštini Crne Gore - kazao je Katnić.

Kako je naveo u pismu, ukoliko dođe do toga da TS konstatuje prestanak njegove funkcije kao GST-a na osnovu ispunjenja uslova za penziju zbog beneficiranog radnog staža, nedvosmisleno će biti žrtva diskriminacije po osnovu godina.

- Biću, nažalost, lišen funkcije na osnovu mog prava da ranije ostvarim penziju koje ja ne želim da iskoristim. To što se prostim izmjenama zakona može uticati na kadrovsku politiku tužilaštva i tek tako se može nekome skratiti mandat, obeshrabrujuće utiče na sve državne tužioce, jer više neće moći nepristrasno da odlučuju, već će odluke donositi pod uticajem političke većine - danas jedne, sjutra neke druge - kako bi osigurali nesmetano obavljanje svoje funkcije – zaključio je Katnić u pismu upućenom v.d. VDT-a.