Odluči li Tužilački savjet da državne tužioce diskriminatorno ,,ukloni“ iz tužilačkog sistema, postaće svima jasno da mu cilj nije da sprovodi reformu i borbu protiv svih oblika kriminala, već da po zadatku odradi čistku državnih tužilaca i tužiteljki, koji se bore protiv organizovanog i teškog kriminala, navodi u pismu upućenom članovima tog tijela državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Vesna Jovićević.
Ona se juče pismom obratila TS-u, nakon što je u medijima objavljena vijest da to tijelo razmatra da li su državni tužioci sa određenog spiska, na kojem se nalazi i njeno ime, ispunili uslove za starosnu penziju pri čemu se, kako navodi Jovićević, iz nastupa uglednih pravnika na sjednici održanoj 15. februara 2022. godine, kao i nakon održane sjednice, može zaključiti da su mišljenja da državni tužioci ženskog roda ne mogu obavljati tužilačku funkciju do iste životne dobi kao državni tužioci muškog roda.
- U slučaju da Tužilački savjet diskriminatorno tumači normu iz čl. 17 st. 1 Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena), time će grubo povrijediti kako unutrašnje pravo, tako i obaveze preuzete ratifikacijom i potvrđivanjem međunarodnih ugovora, u konkretnom Konvencije za eliminisanje svih oblika diskriminacije žena – navodi se u pismu članovima TS-a.
Jovićević poziva članove TS-a da, shodno tome, ako postoji različito tumačenje te odredbe Zakona o PIO, imaju u vidu član 9 Ustava Crne Gore koji propisuje da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva.
- Po slovu Konvencije za eliminisanje svih oblika diskriminacije žena, diskriminacijom žena se krše načela ravnopravnosti i poštovanja ljudskog dostojanstva, da to predstavlja prepreku ravnopravnom učešću žena u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, sputava dalji napredak društva i porodice i otežava potpun razvoj sposobnosti žena da učestvuju u službi svojih zemalja i čovječanstva – navodi Jovićević u pismu.
Ona podsjeća da je Sud pravde EU u slučaju Poljske izrazio stav da čak i mogućnost koja stoji na raspolaganju ženi da može ranije imati pristup penzionom sistemu, nije primjer pozitivne diskriminacije, jer ove razlike ne ublažavaju poteškoće kojima su karijere žena izložene i ne pomaže im u profesionalnom životu.
- Kako bih vam približila izraženo stanovište, ukazaću da se u mom dosadašnjem profesionalnom životu do sada nije pravila razlika prilikom izlaska na uviđaj, pa su, primjera radi, leševe oštećenih krivičnim djelom ubistvo tužioci ženskog roda zapažali jednako kao i tužioci muškog roda – kaže Jovićević.
Prema njenim riječima, u sagledavanju ovog pravnog pitanja, činjenica da je Tužilački savjet uputio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO, a ranije je to učinio i Sudski savjet, više nije od značaja imajući u vidu da je zbog dužeg protoka vremena to sredstvo postalo nedjelotvorno, sud nefunkcionalan, a sudija-izvjestilac pasivan.
Osim toga, navodi Jovićević, tumačenje sporne odredbe dao je i Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u svom mišljenju upućenom Ustavnom sudu u postupku za ocjenu ustavnosti, u kojem je zauzeo stav da žene same odlučuju da li će koristiti ovo pravo.
Ona je apelovala na Tužilački savjet da ne ulazi u zonu povrede njenog prava, jer je žena - državna tužiteljka sa nepunih 38 godina radnog staža i sa višegodišnjim rukovodećim iskustvom, a ne kandidat za prestanak funkcije zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju.
- Stoga kod činjenice da nijesam podnijela zahtjev za prestanak funkcije, čudi ponašanje jednog člana Tužilačkog savjeta koji je objavio da je već pribavio podatke od Fonda PIO i iste obrađivao, a bez moje saglasnosti, jer to znači da su moja prava već u ovoj fazi postupka odlučivanja povrijeđena. S obzirom na to da taj isti član Tužilačkog savjeta naglašava da javnost od njega zahtijeva ovakvo postupanje, dužna sam da ukažem da javnost od njega zahtijeva da radi po Ustavu i zakonu, a ne da sprovodi samovolju i silu – navodi Jovićević.
Državna tužiteljka se u pismu pita - ukoliko su ugledni pravnici - advokati, predstavnik Ministarstva pravde i predstavnik nevladine organizacije (svi pravnici po struci prema dostupnim biografijama), spremni na teško kršenje prava nosilaca visokih tužilačkih funkcija, ne osvrćući se na postojanje očigledne diskriminacije, kako onda štite prava klijenata u sudnici u sporovima zbog diskriminacije i povrede načela jednakosti, te kako kreiraju i sprovode antidiskriminatorne politike?
- Ukoliko se i pored svih dostupnih činjenica, državni tužioci - članovi TS-a izabrani na Konferenciji tužilaca, saglase sa ostalim članovima po ovom pitanju, odlučujući negativno o statusu državnih tužilaca u kontekstu Zakona o PIO, time postaje u potpunosti jasno domaćoj i međunarodnoj javnosti da je ovo tijelo pod direktnim političkim uticajem – izričita je Jovićević.
Prema njenim riječima, može se osnovano sumnjati da postoji politički uticaj jer svi do sada iznijeti argumenti, sve i da se zasnivaju na određenom pravnom pravilu tumačenja, očigledno i po prirodi stvari nijesu pretežniji u odnosu na gore iznijete stavove.
- Zabrinjava svako tumačenje normi od strane pravnika, a posebno ,,uglednih“, koje je u najvećoj mjeri suprotno Ustavu i principima demokratskog društva, kao i potreba da se norma ostvari jednostrano, po cijenu povrede druge vrijednosti, kakva je ravnopravnost polova – zaključila je Jovićević u pismu članovima Tužilačkog savjeta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR