Zamračivanje TV Pink ili samo emisije Novo jutro

Povodom skandaloznog priloga u jutarnjem programu TV Pink u emisiji "Novo jutro", kada je voditeljka neprimjereno i u senzacionalističkom maniru najavila gosta Braca Zdravkovića, detektiva koji je tokom gostovanja neumjesnim odgovorima i ličnim interpretacijama, zajedno sa voditeljkom dosuo so na živu ranu svim porodicama tragično ubijenih u masakru na Cetinju, malo je reći da je javnost bila zgrožena, te je u kratkom vremenskom intervalu pokrenuta inicijativa sa više adresa da se TV Pink kazni, navodi u odgovorima Anteni M Andrijana Nikolić, članica Savjeta Agencije za elektronske medije. 

Podsjetimo, juče je najavljeno da bi SAEM trebalo danas da odluči o zamračenju Pinka. 

Nikolić ističe da je tražila da se TV Pink zamrači na najmanje godinu. Prilog na TV Pink je, napominje, eklatantan primjer kršenja Zakona o elektronskim medijima. 

Njen odgovor prenosimo integralno: 

"Inicijativu su podnijeli iz Građanske inicijative 21. maj, te iz političkih partija, a javnost je bila zasuta komentarima na društvenim mrežama. Istog dana kada je emitovan prilog, 27.08.2022. Milan Radović se mejlom obratio stručnim službama AEM da daju svoje mišljenje povodom navedenog priloga. U međuvremenu se zakazuje 321. sjednica za 30.08. koja je za Dnevni red imala: 1. Imenovanje v.d. direktora, 2. Usvajanje predloga Pravilnika o obavezama emitera u opštinama u kojima će se održati lokalni izbori i 3. Razno.

Kako sam imala neodložne obaveze na FCJK gdje radim kao profesor, uputila sam mejl na SAEM i opravdala moje odsustvo (prvo odsustvo otkako sam član SAEM od juna prošle godine). U mejlu sam navela da tražim da se moja izjava uvrsti u Zapisnik i da se pod tačkom Razno (između ostalog) razmatra i skandalozni prilog na TV Pink. Navela sam da sa TV Pink već duže vrijeme stižu provokacije namijenjene Crnogorcima i Crnoj Gori, te da neprimjerenim izjavama ova TV podstiče omalovažavanje one kritike koja je upućena ka neistomišljenicima. Navela sam i Evropsku konvenciju o prekograničnoj televiziji koja nalaže da emitovanje programskih sadržaja podrazumijeva poštovanje univerzalnih ljudskih prava, te da nasilju i netrpeljivosti (nacionalnoj, klasnoj, rasnoj) nipošto ne smije biti mjesta u programu. Navela sam da zbog svega navedenog tražim da se TV Pink zamrači na najmanje godinu, ako ne zbog do sada svih uvredljivih objava, ono zbog obaveze poštovanja prema žrtvama masakra na Cetinju i boli njihovih porodica.

I kolega Rajko Todorović je tražio zamračenje TV Pink na godinu. Nakon ove sjednice osvanuli su tekstovi koji su naslovima sugerisali na činjenicu da je Savjet mogao da zamrači TV Pink, ali zbog nedolaska mene i kolege Todorovića to nije učinjeno, pa će se navodno glasati 31.08.

U poslijepodnevnim satima 31.08. obraćam se mejlom na adresu SAEM i tražim da stručne službe AEM sa v.d. direktorom urade mišljenje i analizu spornog priloga bez kojega je glasanje nemoguće, jer AEM je prvostepeni, a SAEM drugostepeni organ.

Kao prvostepeni organ koji je dužan da donese mišljenje po predmetnom pitanju, a u skladu sa Zakonom, u ovom slučaju AEM, preispitivanje istog je u nadležnosti drugostepenog organa, u ovom slučaju SAEM. Ukoliko bude potrebno. 

Ovo navodim da objasnim obaveznu proceduru koja se mora ispoštovati prije nego li SAEM donese bilo kakvu odluku. Zato i nije bilo glasanja 30.08. Naime toga dana je postojao i kvorum i većina za imenovanje v.d. direktora (čije sam ime i prezime saznala iz medija), a navodno nije bilo većine za izglasavanje o TV Pink, a u saopštenju SAEM nakon sjednice piše:

Prisutni članova SAEM su saglasni da navedeni prilog predstavlja primjer kršenja profesionalnih i etičkih novinarskih standarda. Prilogom se na neprimjeren način iznose navodi o uzrocima porodične tragedije, bez iskazivanja saosjećanja sa članovima porodica žrtava i drugim osobama koje su njome pogođene i poštovanja njihovog dostojanstva i prava na privatnost. Emiter nije pokušao da eliminiše senzacionalizam već je ovim prilogom potvrdio da mu je to upravo bio cilj.  

Dakle, prisutni članovi SAEM (tri člana) saglasni su sa navedenim saopštenjem, ali nisu glasali. Zašto???? U slučaju da se desilo glasanje, u slučaju da je bila izglasana bilo kakva sankcija prema Pink TV, odluka bi bila ništava na sudu (ukoliko bi nas tužili iz TV Pink) jer SAEM nije ispoštovao procedure što bi u krajnjem epilogu dovelo do enormnih posljedica za AEM.

Zato je moj mejl od 30.08. bio opravdan kada sam tražila mišljenje stručnih službi koje potpisuje v.d. direktora (u ovom slučaju).

Međutim, senzacionalistički najavljenog glasanja za 31.08. nije bilo, a tokom dana dobijamo dopis od PINK MEDIA GRUPE koji potpisuje Goran Gmitrić, glavni i odgovorni urednik informativnog programa TV Pink i koji saopštava da “na osnovu medijskih navoda u kojima se najavljuje gašenje TV Pink M na pola godine u CG zbog nesporno učinjenog programskog propusta voditeljke” i podsjeća nas da  “izricanje takve mjere nema uporušte u Zakonu o elektronskim medijima Crne Gore, te da nije u skladu s pravnom tekovinom EU, a posebno da nije u skladu sa Direktivom o audiomedijskim uslugama EU. Zbog ovakvog propusta pravna tekovina EU ne poznaje praksu gašenja medija, već sankcionisanje programskog formata koji nije bio u skladu sa programskim principima i standardima.”

U večernjim časovima istog dana dobijamo mejl od v.d. direktora koji traži (zbog okolnosti na koje je kao v.d. naišao u prvim satima mandata) da sa: kolegama iz stručnih službi razmotri predmetno mišljenje ….ostaje (ne)jasno da li je predmetno mišljenje zapravo već postojalo???? U svijetlu navedenog traži se odlaganje dostavljanja predmetnog mišljenja do 01.09. kako bi se sagledali svi aspekti predmetnog slučaja, a u cilju donošenja adekvatne odluke u skladu sa međunarodno utvrđenim standardima i važećom zakonskom regulativom u Crnoj Gori.

Pred sjednicu 01.09.2022. godine SAEM dobija predmetno mišljenje u kojem se SAEM upućuje na niz zakonskih okvira koje moramo ispoštovati kao jasno definisanu proceduru za privremeno ograničavanje reemitovanja onih programa koji nisu u nadležnosti Crne Gore.

Procedura za privremeno ograničavanje reemitovanja programa koji nije u nadležnosti Crne Gore

Prilikom zauzimanja stava i donošenja odluke Savjeta Agencije o tome da li postoji osnov za utvrđivanje odgovornosti stranog emitera u vezi sa kršenjem prava na dostojanstvo ljudskog bića i osnovnih prava drugih, što je obaveza propisana Evropskom konvencijom o prekograničnoj televiziji, neophodno je imati u vidu sljedeće:

1) rješenja propisana Zakonom o elektronskim medijima i Evropskom konvencijom o prekograničnoj televiziji.
Kao zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju i zemlja koja je otvorila pregovore o Poglavlju 10, važno je da svaka mjera koju Agencija preduzme bude usaglašena sa obavezom garantovanja slobodnog prijema i reemitovanja AVM usluga iz država članica Evropske unije i drugih evropskih država potpisnica Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji.

Dakle, bilo kakvo ograničenje prijema programa koji se reemituje u Crnoj Gori može biti opravdano i sprovedeno samo u cilju zaštite legitimnih i zakonom propisanih interesa, a opet proporcionalno i primjereno u demokratskom društvu.

2) Zakonom o elektronskim medijima (u daljem tekstu: ZEM) uređuju se prava, obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost proizvodnje i pružanja AVM usluga bez mogućnosti vršenja cenzure ili ograničenje prava slobode govora ili slobode izražavanja. Uređivanje odnosa u oblasti AVM usluga zasniva se na načelima slobode, profesionalizma, nezavisnosti. S druge strane ne smije se zanemariti načelo primjene međunarodnih standarda.

3) članom 5 ZEM propisano je da Crna Gora obezbjeđuje slobodu prijema i reemitovanja AVM usluga iz država članica Evropske unije i drugih evropskih država, a može u pojedinim slučajevima ograničiti slobodu prijema i reemitovanja, u skladu sa međunarodnim ugovorima i ZEMom.

Nadalje, članom 6 ZEM propisano je da se ograničenja navedena u članu 5 ZEM mogu preduzeti u odnosu na televizijske programe iz drugih država, pod uslovom da je:

- emiter u prethodnih 12 mjeseci emitovanjem televizijskog programa koji dolazi iz zemlje članice Evropske unije najmanje dva puta otvoreno, ozbiljno ili teško prekršio odredbe člana 48 stav 2 i člana 55 st. 1 i 2 ZEM,

- Crna Gora pisanim putem obavijestila emitera i Evropsku komisiju o kršenju i ograničenjima koja namjerava da preduzme ukoliko dođe do ponovnog takvog kršenja,

- Crna Gora obavila konsultacije sa državom članicom u čijoj je nadležnosti emiter i Evropskom komisijom, koje ni nakon 15 dana od dana dostavljanja obavještenja iz stava 1 alineja 1 ovog člana nijesu dovele do sporazumnog rješavanja, a nastavljeno je sa emitovanjem takvog programa.

Ove odredbe predstavljaju set standarda usaglašenih sa Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama.

4) Članom 48 stav 2 ZEM je propisano da se AVM uslugom ne smije podsticati mržnja ili diskriminacija po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orijentacije.

5) Članom 55 st. 1 ZEM je propisno da je emiter dužan da poštuje privatnost i dostojanstvo građana i štiti integritet maloljetnih lica.

6) Evropska konvencija o prekograničnoj televiziji (Konvencija) štiti slobodu izražavanja i informisanja, kao jedno od suštinskih načela demokratskog društva i jedan od osnovnih uslova za njegov napredak. Prepoznajući potrebu za neprekidnim razvojem informacione i komunikacijske tehnologije koja treba da, bez obzira na granice, služi unapređenju prava na izražavanje, primanje i prenos informacija, a želeći da široj javnosti ponude što veći izbor programskih usluga, Konvencijom se potvrđuje privrženost načelima slobodnog protoka informacija i ideja, i nezavisnosti radiodifuznih organizacija. Njena svrha je da olakša prekogranično emitovanje i reemitovanje usluga televizijskog emitovanja između država ugovornica.

Članom 3 Konvencije je propisano da će se ona primjenjivati na svaku programsku uslugu koju emituju ili reemituju entiteti ili tehnička sredstva pod jurisdikcijom države ugovornice, bilo putem kabla, zemaljskog odašiljača ili satelita, a koja se direktno ili indirektno može primiti u jednoj ili više drugih država ugovornica.

Članom 4 Konvencije predviđeno je da će „države ugovornice osigurati slobodu izražavanja i informisanja u skladu sa članom 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i garantovaće slobodu prijema, i neće na svojim teritorijama ograničavati reemitovanje programskih usluga koje su u skladu sa odredbama ove konvencije“.

1)  Članom 7 stav 1 Konvencije, propisano je da svi programski prilozi, u pogledu njihovog prikazivanja i sadržaja, treba da poštuju dostojanstvo ljudskog bića i osnovna prava drugih, kao i da posebno ne smiju neprikladno isticati nasilje ili podsticati rasnu netrpeljivost.

2)  Članom 24 stav 1 Konvencije je propisano da kada neka država ugovornica ustanovi da je došlo do kršenja Konvencije, ona će o navodnom kršenju obavijestiti državu ugovornicu koja vrši emitovanje i te dvije države ugovornice će nastojati da prevaziđu poteškoće na osnovu odredaba čl. 19 (Saradnja između država ugovornica), 25 (Mirenje) i 26 (Arbitraža) Konvencije.

Stavom 2 člana 24 Konvencije je propisano da, ako je navodno kršenje očigledne, ozbiljne i teške prirode i pokreće važna javna pitanja, a tiče se člana 7 st. 1 i ako se nastavi još dvije nedjelje nakon obavještenja, država ugovornica koja vrši prijem može privremeno da obustavi reemitovanje inkriminisane programske usluge.

ŠTA SVE OVO PODRAZUMIJEVA?

1) Članom 48 stav 2 ZEM (Zakon o elektronskim medijima) je propisano da se AVM uslugom ne smije podsticati mržnja ili diskriminacija po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orijentacije.

2) Članom 55 st. 1 ZEM je propisano da je emiter dužan da poštuje privatnost i dostojanstvo građana i štiti integritet maloljetnih lica.

Dio najave vodiiteljke Pinka za prilog: Tragom priče koja je potresla ceo region, uputili smo se u Crnu Goru odakle dolazi i otišli smo pravo na Cetinje. Kada se situacija smirila, a pobijeni sahranjeni, Cetinjem je zavladao muk. Od komšija koje smo sreli saznali smo sve one detalje o kojima nikada niko u javnosti nije pričao. Da li je tačno da je Vuk Borilović bio patološki zaljubljen u svoju lepu stanarku Natašu Martinović? 

Navedeno i još mnogo toga je eklatantan primjer kršenja Člana 48 stav 2 ZEM (Zakon o elektronskim medijima) i Člana 55 st. 1 ZEM. Kao i kršenje Člana 7 stav 1 Konvencije, kojim je propisano da svi programski prilozi, u pogledu njihovog prikazivanja i sadržaja, treba da poštuju dostojanstvo ljudskog bića i osnovna prava drugih, kao i da posebno ne smiju neprikladno isticati nasilje ili podsticati rasnu netrpeljivost.

MEĐUTIM:

Kompletan program TV Pink se emituje iz Srbije, što znači da se primjenjuje Evropska konvencija o prekograničnoj televiziji s primjenom člana 3. koji se odnosi na područje primjene za one programe koji se emituju putem kabla, zemaljskog odašiljača ili satelita, a koja se direktno ili indirektno može primiti u jednoj ili više drugih država ugovornica. S tim u vezi kada neka država ugovornica ustanovi da je došlo do kršenja Konvencije primjenjuje se član 24 - NAVODNO KRŠENJE KONVENCIJE.           

Članom 24 stav 1 Konvencije je propisano da kada neka država ugovornica ustanovi da je došlo do kršenja Konvencije, ona će o navodnom kršenju obavijestiti državu ugovornicu koja vrši emitovanje i te dvije države ugovornice će nastojati da prevaziđu poteškoće na osnovu odredaba čl. 19 (Saradnja između država ugovornica), 25 (Mirenje) i 26 (Arbitraža) Konvencije.

MIŠLJENJE STRUČNIH SLUŽBI

- Obaveza je medija da izvještavaju o svim događajima od javnog interesa, dok je pravo građana da te informacije dobiju, nezavisno od toga radi li se o radi prenošenju objektivnih informacija ili izražavanju vrijednosnih sudova čija se istinitost realno ne može dokazati ili provjeriti. Sloboda izražavanja se ne odnosi samo na informacije ili ideje koje se blagonaklono primaju ili se smatraju neuvredljivim ili nevažnim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju državu ili ma koji dio populacije. To zahtijevaju pluralizam, tolerantnost i otvorenost mišljenja bez kojih nema demokratskog društva.

Kad je riječ o mogućem ograničavanju slobode izražavanja mora se posebno voditi računa o vitalnoj funkciji medija kao „javnih pasa čuvara“ u demokratskom društvu i pravu novinara da izvještavaju o pojavama i događajima, kao i da pojedine takve slučajeve eksponiraju i kritički analiziraju. Iako mediji moraju voditi računa o tome da ne postanu sredstvo ugrožavanja dostojanstva ljudskog bića i osnovnih prava drugih, ipak treba jasno razlikovati odgovornost autora takvog govora, od odgovornosti medija i novinara čiji je zadatak da pruže javnosti sve informacije od javnog interesa, pa i one koje šokiraju, uznemiravaju ili vrijeđaju državu ili ma koji dio populacije, bez straha od mogućih kazni.

Prilikom sagledavanja opravdanosti preduzimanja mjera za utvrđivanje odgovornosti za kršenje obaveze poštovanja dostojanstva ljudskog bića i osnovnih prava drugih vrlo je važno imati u vidu da se prilikom izvještavanja o aktuelnim kontroverznim događajima ili temama mora pokazati visok stepen tolerancije i rezumijevanja za različite stavove (pa i one koji vrijeđaju, šokiraju ili provociraju), sve dok se zahtjevom za zaštitu prava na slobodu izražavanja ne ugroze isto tako zagarantovana prava onih na koje se tako izneseni navodi ili stavovi odnose (zaštita dostojanstva ličnosti, zaštita prava na privatnost, zaštita od diskriminacije).

Posebno je važno praviti razliku između iznošenja činjenica (pa čak i kontroverznih), koje mogu doprinijeti raspravi u demokratkom društvu, sa jedne strane i informisanja o detaljima iz privatnog života pojedinca koji nema nikakvu službenu (javnu) funkciju, sa druge strane, posebno imajući u vidu sadržaj, oblik i posljedice njihovog objavljivanja.

Kršenje profesionalnih novinarskih standarda (nepristrasnost, objektivnost, iskazivanje saosjećanja prema žrtvama, uz eliminisanje rizika od senzacionalizma), ne može biti osnov za izricanje mjere protiv emitera programa koji nije u nadležnosti Crne Gore tj. Agencije za elektronske medije. Posebno treba imati u vidu da je članom 24 stav 4 Konvencije propisano da „Privremena obustava reemitovanja neće biti dozvoljena u slučaju navodnih kršenja člana 7 stav 3 i čl. 8, 9 ili 10.“ To znači da se mjera privremenog ograničavanja reemitovanja ne može, između ostalog, izreći zbog kršenja standarda da „vijesti objektivno predstavljaju činjenice i događaje i da podstiču slobodno formiranje mišljenja”, koji je propisan članom 7 stav 3 Konvencije.

-  Ukoliko Savjet Agencije donese odluku da se pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti emitera zbog kršenja Konvencije, potrebno je da, o navodnom (uočenom) kršenju Konvencije obavijesti nadležno regulatorno tijelo zemlje u čijoj je nadležnosti emiter i zatraži da se obezbijedi obustava daljeg kršenja odredbi Konvencije. Obavještenje se dostavlja emiteru i Delegaciji EU u Crnoj Gori.

-  Ako se očigledno, ozbiljno i teško kršenje člana 7 stav 1 Konvencije nastavi još dvije nedjelje nakon obavještenja, Savjet Agencije može naložiti da se privremeno obustavi reemitovanje sporne programske usluge. Pri tome, treba voditi računa o proporcionalnosti izrečene mjere i njenog ograničavanja na obim (svi ili samo sporni sadržaj, dužina trajanja privremene mjere) koji će biti srazmjeran uočenom odstupanju od standarda, te da će biti odvraćajući od budućeg kršenja.

Na osnovu stručnog mišljenja da se zaključiti da će eventualna sankcija biti usmjerena na zamračivanje sporne emisije Novo jutro, ali ne i na kompletan programski sadržaj ove TV."