Ličina: Skupštini Crne Gore žrtve zločina u Štrpcima su žrtve drugog reda

Demir Ličina, predstavnik otetih u Štrpcima, reagovao je povodom usvajanja Prijedloga zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.

"Na samom početku u ime porodica otetih u Štrpcima želim da poručim sljedeće - drago nam je što će ovim zakonom bar neke žrtve ratova devedesetih ostvariti minimum prava i doseći bar djelić pravde, iako zbog pravnog statusa u kojem se nalazi Skupština Crne Gore, cijenimo da se radi o još jednoj manipulaciji i ovim žrtvama a sve u cilju sticanja jeftinih političkih poena.

Kao što rekoh, nama potomcima žrtava ratnog zločina u Štrpcima, svi ljudi i sve žrtve su isti bez obzira na vjeru i naciju. Skupštini Crne Gore, Poslanicima Skupštine Crne Gore, bar jednom dijelu njih, nažalost nisu.

Razočarani smo amandmanom poslanika Demokrata Momom Koprivicom kojem su usta puna pravde a evo baš on je predlagač ovog zakona kojim se žrtve dijele po imenu koje nose, naciji kojoj pripadaju i vjeri koju ispovijedaju", navodi u reagovanju Ličina.

Naročito, kaže, zabrinjava odnos prema žrtvama.

"Napominjemo da je bio potreban samo jedan dan za usvajanje pomenutog diskriminatornog rješenja, Rezolucija o zločinu u Štrpcima, koju su inicirale porodice žrtava, čeka da dođe na red za skupštinsku raspravu već godinu dana, od maja 2022. godine. U predlogu te Rezolucije se navodi da „Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da nađe pravni mehanizam za dodjeljivanje statusa civilnih žrtava rata porodicama otetih, kao izraz solidarnosti i moralne podrške“.

Iako po ovom pitanju ništa nije učinjeno, jedan od predlagača Rezolucije, poslanica Suada Zoronjić (URA), odlučila je da podrži predložene izmjene Zakona koje isključuju porodice stradalih u Štrpcima. Isto su učinili i ostali predstavnici Građanskog pokreta URA. Postavlja se pitanje sta je zapravo stav poslanice Zoronjić i navedenog poslaničkog kluba?!", pita Ličina.

Kako dodaje, diskriminatorni način usvajanja ovog zakonskog rješenja upućuje na zaključak da su i štrbačke žrtve odlukom 41 poslanika Skupštine, žrtve drugog reda.

"Ostaje nada da ćemo brzo imati neki bolji parlament sa boljim ljudima u njemu i sa saosjećanjem za sve bez obzira na ime, vjeru i naciju", zaključuje Ličina.