5 °

max 19 ° / min 5 °

Utorak

05.11.

19° / 5°

Srijeda

06.11.

18° / 11°

Četvrtak

07.11.

18° / 11°

Petak

08.11.

18° / 10°

Subota

09.11.

18° / 10°

Nedjelja

10.11.

17° / 10°

Ponedjeljak

11.11.

17° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Na FCJK održan okrugli sto  "Ruska agresija na Ukrajinu u očima slovenske filologije"

Izvor: FCKJ

Društvo

Comments 0

Na FCJK održan okrugli sto "Ruska agresija na Ukrajinu u očima slovenske filologije"

Autor: Antena M

  • Viber

 
Ruska agresija na Ukrajinu svakako će uticati na jezičku situaciju u Ukrajini i na slavistiku uopšte. Ukrajinci koji govore ruski, sve više se trude da govore ukrajinskim jezikom. U posljednje vrijeme u slavistici postoji sve veća zainteresovanost za izučavanje ukrajinskog jezika. Bez jezika nema ni kulture, posebnosti ni napretka jednog naroda, poručili su učesnici okruglog stola “Ruska agresija na Ukrajinu u očima slovenske filologije”, koji je održan u okviru Cetinjskih filoloških dana na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

 “Vlada Ukrajine, nakon osamostaljenja, 1990. godine ostavila je mogućnost učenja različitih jezika, tako da sada imamo više ljudi koji govore ruskim i školuju se na ruskom nego na ukrajinskom jeziku. Od početka agresije, Ukrajinci se trude da više govore ukrajinskim“, istakla je Ljudmila Vasiljeva, profesorica univerziteta iz Ukrajine.

Kada je riječ o izučavanju ukrajinskog jezika van Ukrajine, interesovanja, kaže, ima. U Hrvatskoj postoji katedra za ukrajinski jezik, ali sada postoji problem što studenti ne mogu otputovati tamo da bi usavršavali taj jezik. Svih ovih godina u Ukrajini, kazala je profesorica Vasiljeva, bila je jaka ruska propaganda, mediji su bili na ruskom jeziku i ljudi su se vjerovatno i bojali. Zemlja se našla u situaciji da nije imala čime ni da se brani.

 “A ratovi se događaju, i oni donose najviše društvene, ali i jezičke promjene. U Ukrajini sada ljudi koji su govorili ruski trude se govoriti ukrajinski i to iz političkih razloga. U lingvističkom smislu je zanimljivo i pokušavam kolege iz Ukrajine da podstaknem da tu sociolingvističku situaciju prezentiraju javnosti. Tu se može desiti da se jezik koji je bio potiskivan koristi i službeno, kao što se dešava u Ukrajini. I sam predśednik Ukrajine Zelenski sada govori ukrajinskim jezikom“, kazala je ona.

“Primjere da Ukrajinci ne znaju svoj jezik vidimo i u našim sredinama. Izbjeglice iz Ukrajine, koje dolaze u Hrvatsku, govore ruski jezik“, istakao je profesor Mate Kapović iz Zagreba.

Dodao je da sličnih primjera potiskivanja jezika ima i u drugim zemljama. U Bjelorusiji se potiskuje bjeloruski, kao i u Crnoj Gori crnogorski.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR