Đuranović i Šćepanović izdvojili mišljenje: Smatraju da je trebalo utvrđivati ustavnost Zakona

Sudije Ustavnog suda Crne Gore - Dragana Đuranović i Budimir Šćepanović, izdvojili su mišljenje na odluku Ustavnog suda Crne Gore, kojom se Odbija predlog za utvrđivanje neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Po njihovom mišljenju, u ovom predmetu se, prvenstveno, postavlja pitanje ustavnosti Zakona o izmjenam i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u cjelini, iz formalnopravnih razloga.

"Naime, Skupština Crne Gore, dana 28. decembra 2020. godine, kada je prvi put usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, nije imala Ustavom i Poslovnikom o radu Skupštine propisanu većinu za odlučivanje, pa samim tim ni za usvajanje, odnosno donošenje bilo kojeg pravnog akta, pa ni
predmetnog Zakona. Ovo iz razloga što je, nakon podnošenja ostavke na poslaničku funkcijudotadašnjeg poslanika Flilipa Adžića, skupštinska većina imala samo 39 poslanika prisutnih na sjednici, a kako Skupština, saglasno odredbi člana 83. stav 2. Ustava, ima 81 poslanika i kako, saglasno odredbi člana 91. stav 1. Ustava, Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno (a za konkretan slučaj nije), to Skupština nije mogla punovažno odlučivati, pa ni donijeti Zakon o 2 izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. U prilog tome govori i činjenica da je Predsjednik Crne Gore, zbog nedostatka kvoruma na sjednici na kojoj je prvi put usvojen, uskratio potpisivanje ukaza o proglašenju usvojenog zakona i isti vratio Skupštini Crne Gore na ponovno izjašnjavanje", navodi se u Izdvojenom mišljenju.

Takođe, smatraju da je bilo osnova da se prihvate inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, u dijelu koji se odnosi na odredbu člana 24. stav 1. Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

"Tom odredbom je propisano da se u knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisuju postojeće vjerske zajednice koje su pravni subjektivitet stekle po ranijim propisima, odnosno čiji je pravni subjektivitet prepoznat i priznat od strane državnih organa u pravnom sistemu i koje su djelovale kao pravna lica. Ova odredba, iako se sastoji od samo jedne rečenice, sadrži višestruku povredu Ustava Crne Gore, Evropske konvecije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Naime, tom odredbom se omogućava sticanje pravnog subjektiviteta, kako onim vjerskim zajednicama koje su pravni subjektivitet stekle po ranijim propisima, tako i onim čiji je pravni subjektivitet prepoznat i priznat od strane državnih organa", navodi se u Izdvojenom mišljenju dvoje sudija.

Izdvojeno mišljenje detaljno možete pogledati u nastavku:



. 



.



.

.

.