Danilovgrad: Krsmanović prijavama prijeti prosvjetarima ako ne koriste ćirilicu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija juče je uputilo dopis direktorima crnogorskih škola sa nalogom da odgovore na upit izvjesne NVO Fondacija „Bjelopavlićki učitelji 1916.“, Danilovgrad, koja traži podatke o ravnopravnoj upotrebi latinice i ćirilice, te da precizno obrazlože, ako ne koriste ravnopravno ćirilicu - iz kojih je to razloga.

Ogorčenje direktora

Portalu TVE obratilo se nekoliko direktora, ogorčeni nalogom Ministarstva i činjenicom da pred početak školske godine oni moraju da se bave, kako kažu, odgovorima na ovakve upite nevladinih organizacija.

- I još moramo, zamislite, da odgovorimo na ćiriličnom pismu. Dajte, molim vas, o čemu se ovdje radi – kaže jedan od njih za Portal TVE.

U dopisu NVO „Bjelopavlićki učitelji 1916.“, pored ostalog piše, „napominjemo da je potrebno da vaš odgovor, odnosno akti u vezi sa našim zahtjevom budu otkucani ćirilicom“.

Iz ove organizacije, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, traže odgovore na 13 pitanja.

Pozivaju se na obavezujuće pravne stavove izražene, kako navode, u više mišljenja zaštitnika ljudskih prava i sloboda, te „u stavu sudske prakse (presuda Višeg suda u Podgorici Gž br. 2449/19, Gž br. 7077/19 i druge) u pogledu RAVNOMJERNE upotrebe oba pisma čija je ravnopravna upotreba propisana čl. 13 satv 1 Ustava Crne Gore“.

Prijetnje inspekcijom

Dalje navode da informacije traže „u cilju eventualnog pokretanja postupka kod Uprave za inspekcijski nadzor za kršenje prava na upotrebu jezika i pisma koje je zagarantovano Ustavom i relevantnim mežunarodnim propisima“.

Traže odgovor da li je „natpis organa/ustanove“ ispisan na oba pisma – ćiriličnom i latiničnom, te da li je tabla ispisana ćiriličnim pismom „istovjetna po sadržaju i veličini onoj ispisanoj latiničnim pismom“?

Pitaju i da li internet stranica ima ćiriličnu verziju i da li je ona u svemu istovjetna sa latiničnom, a interesuje ih i je li pečat „ispisan i ćiriličnim pismom“?

Dalje ih zamima „da li su sve table i obavještenja unutar zgrade ... i sva uputustva, javno okačeni raspisi i akti ispisani i ćiriličnim pismom“?

Očekuju i odgovor „da li se obrasci, odluke, potvrde i ostali akti organa/ustanove u svakom slučaju kada stranka to traži izdaju na ćiriličnom pismu“, te da li je „mogućnost izdavanja akta ... na ćiriličnom pismu vidno označena ... i da li je dostupna svim strankama“?

Interesuje ih i „da li se elektronska prepiska vodi i na ćiriličnom pismu“, kao i da li se ravnopravno upotrebljavaju oba pisma i da li se svi akti „otkucani ravnomjerno na oba Ustavom propisana pisma“?

Zahtijevaju i odgovor da li se brošure, publikacije, reklamni materijal i ostala izdanja „štampaju ravnomjerno na oba pisma“?

Traže i odgovor „da li se protokoli, djelovodnici, upisnici i ostala evidencija vodi ravnomjerno i na ćiriličnom pismu“, te da li se i elektronska evidencija vodi i na ćirilici?

,,Ćirilizacija"

- Ukoliko neki od navedenih kriterijuma ustavne ravnopravnosti pisma nije primijenjen, zahtijevamo da nam dostavite informaciju o razlozima i o mjerama koje su preduzete da se ove nezakonitosti otklone – piše u aktu koji potpisuje direktor Fondacije Manojle Krsmanović.

„Ćirilizacija“ crnogorskih institucija počela je dolaskom proruskih i prosrpskih vlasti u našoj zemlji nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. 

Većina ustanova od tada u zvaničnoj komunikaciji koristi ćirilicu, a na ćirilično pismo „prevodili“ su i neprevodivo. 

Posljednja masovna „ćirilizacija“ dogodila se nedavno, kada je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović naložio da na novim policijskim vozilima sa jedne strane – riječ policija bude ispisana ćiriličnim, a sa druge strane latiničnim pismom.

Prosrpske društveno-političke elite u Crnoj Gori prisvojile su pravo na ćirilično pismo i uporno ga brane od zamišljenog neprijatelja, iako je to pismo oduvijek u ravnopravnoj upotrebi u Crnoj Gori, što je i Ustavom precizno zagarantovano.

Upozorenje Srpskog nacionalnog savjeta 

Početkom jula iz Srpskog nacionalnog savjeta saopštili su „da je u vraćanju ravnopravnosti ćiriličnog pisma najmanje urađeno u Ministarstvu prosvjete Crne Gore, instituciji koja bi trebala da na najkonkretniji način čuva identitetsko i kulturno nasljeđe Crne Gore“. 

I baš tog dana, 5. jula, kada je Srpski nacionalni savjet izdao ovo saopštenje, registrovana je i Fondacija „Bjelopavlićki učitelji 1916.“, a kako se može viđeti na Portalu „Company wal business“. Vlasnik i zastupnik Fondacije je Manoijle Krsmanović.

Interesantno je da je dnevnik Vijesti, 23. maja, u izvještaju sa protestnog skupa organizovanog ispred zgrade Vlade zbog najave da će Crna Gora podržati Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, citirao jednog od demonstranata - Manojla Krsmanovića, koji je kazao da je došao na protest da „pokaže otpor prema odluci koju donosi Vlada Crne Gore“, jer vjeruje da je ona „direktno uperena protiv Srbije, Republike Srpske i srpskog naroda sa ciljem da se RS proglasi genocidnom tvorevinom i ukine njeno postojanje koje je zagarantovano Dejtonskim sporazumom“.   

Prema javno dostupnim informacijama Manojle Krsmanović je profesor u Pravoslavnoj gimnaziji „Sveti Sava“ u Podgorici.