Projekat SMART-Water, kroz primjenu najsavremenijih tehnologija prikupljanja podataka, unaprijediće praćenje kvaliteta voda u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, obezbijediti osnovu za postavljanje novih standarda u oblasti zaštite životne sredine kao i podići svijest javnosti o važnosti očuvanja voda, kao jednog od najvažnijih resursa.
To je poruka sa KICK-OFF sastanka projekta SMART-Water koje je organizovala Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, jedan od partnera projekta.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ukazao je da kvalitet vode direktno utiče na zdravlje flore i faune, ali i na zdravlje ljudi, pa je od izuzetne važnosti uspostaviti efikasne metode za njegovo stalno praćenje i unapređenje.
“Očekujemo da će projekat SMART-Water kroz uspostavljanje mreže senzora, baze podataka i naprednih alata za analizu omogućiti ne samo precizno praćenje stanja naših vodnih tijela, već i donošenje konstruktivnih odluka, koje će doprinijeti očuvanju ekološke ravnoteže i održivom razvoju svih naših regija. Ovo je prilika da kroz međudržavnu saradnju, zajednički rad i razmjenu znanja postignemo ciljeve koji su iznad granica naših pojedinačnih država”, rekao je Ćulafić.
Vjeruje da će rezultat SMART projekta biti veoma koristan za jezerske ekosisteme, ali i da će obezbijediti osnovu za postavljanje novih standarda u oblasti zaštite životne sredine.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, rekao je da projekat SMART-Water predstavlja značajan korak ka očuvanju bidiverziteta, unapređenju kvaliteta voda u regionu i primjer je uspješne saradnje između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
“Suočavamo se sa ozbiljnim izazovima, kao što su zagađenje, prekomjerna eksploatacija i klimatske promjene, što zahtjeva kordinisan pristup i zajedničko djelovanje. SMART-Water ima za cilj da kroz primjenu najsavremenijih tehnologija i hibridnih modela prikupljanja podataka unaprijedi praćenje kvaliteta voda u regionu. Razvijanjem kolaborativne web GIS platforme i uključivanjem svih relevantnih aktera stvorićemo uslove za efikasnije upravljanje i zaštitu naših vodenih sistema”, istakao je Gazdić.
Osim što obuhvata tehnološke inovacije SMART Water, kako je ukazao, ima i snažan edukativni karakter.
“Jedan od ključnih ciljeva jeste podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja voda, kao jednog od najvažnijih resursa. Ogranizovaćemo brojne edukativne programe i obuke i na taj način radićemo na stvaranju odgovornog odnosa prema prirodi koja je od vitalnog značaja za opstanak naših zajednica. Ove aktivnosti imaju zadatak da ojačaju kapacitete naših institucija, ali i da građanima približe značaj očuvanja voda kao ključnog prirodnog resursa”, kazao je Gazdić.
Projekat će, kako je dodao, omogućiti unapređenje postojećih zakonodavnih i regulatornih okvira.
“Na osnovu podataka prikupljenih kroz projekat biće moguće napraviti nove smjernice koje će osigurati efikasnije upravljanje i zaštitu voda u našem regionu. Vjerujem da će pomenuti poduhvati poslužiti kao primjer za buduće projekte u oblasti zaštite životne sredine”, poručio je Gazdić.
Neven Cukrov ispred Instituta Ruđer Bošković pojasnio je da projekat SMART- Water uključuje integraciju različitih senzora, koji će pratiti kvalitet unutrašnjih voda u realnom vremenu, a trajaće tri godine.
“Projekat je počeo prije 20-ak dana i trajaće do 31.7.2027. godine. Evropska unija sufinansira projekat sa nešto više od 1,3 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta je nešto preko 1,5 miliona. Cilj projekta je da se unutrašnje vode održe zdrave, kao i njihova bioraznolikost, odnosno da se održi sadašnje stanje, kao i da se ono poboljša. Najveći problem praćenje kvaliteta vode je cijena. Da bi nešto redovno pratili morate redovno izlaziti na teren, mjeriti sondama, uzimati uzorke, kasnije ih analizirati i to sve košta”, objasnio je Cukrov.
U okviru projekta, kako je pojasnio, kupiće se sonde, senzori, uspostaviće se geoportal gdje će se učitavati svi podaci i biti dostupni zainteresovanoj javnosti i istraživačima koji će podatke ubacivati u modele i predviđati budućnost.
“Sve će se raditi na tri pilot lokacije, odnosno u svakoj zemlji će biti jedna pilot lokacija. U Hrvatskoj je to Vransko jezero, u Bosni i Hercegovini na području Hutovog blata radiće se Deransko jezero, a u Crnoj Gori dio Skadarskog jezera. Sve podatke i iskustva ćemo uključiti u kompletan sistem, koji će moći na jeftiniji način detaljnije pratiti stanje, što naravno neće isključiti redovne monitoringe, ali ćemo biti sposobniji i moći ćemo bolje predviđati razvoj situacije i održati naše unutrašnje vode zdravim i lijepim”, rekao je Cukrov.
Silvija Šiljeg iz Centra za geoprostorne tehnologije sa Sveučilišta u Zadru, kazala je da kroz sprovođenje projektnih aktivnosti nastoji se poboljšati nivo podataka o kvalitetu vode, a da bi se to dogodilo potrebno je identifikovati praznine, odnosno ograničenja.
“Ne možete napraviti analize i interpretaciju podataka, ako ne raspolažete kvalitetnim harmoniziranim podacima. U skladu sa tim ćemo implementirati savremene tehnologije kroz razvoj GIS baze što će biti temelj za sve tri zemlje i za buduća istraživanja. Razvićemo metodološki okvir praćenja i procjene kvaliteta vode koji se temelji na integraciji četri pristupa: in-situ uzorkovanje, regresijske analize, daljinska istraživanja i vještačka inteligencija, a sve sa ciljem identifikovanja rizika”, rekla je Šiljeg.
Šiljeg je naglasila kako se kroz projekat želi čuti i glas donosilaca odluka, naučnika i lokalne zajednice sa ciljem jačanja svijesti u zaštiti prirodnih resursa.
Projekt SMART-Water sprovode: Institut Ruđer Bošković (HR), Sveučilište u Zadru (HR), Park prirode Hutovo blato (BH), Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ME), Agencije za zaštitu životne sredine (ME).
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR